Osobno sam veliki pobornik borbe za okoliš. Kod mene u dvorištu postoji 7 kanti za odvajanje otpada iako po zakonu moramo imati samo 3. Kod mene se opako pazi da jedan jedini dio otpada nije odvojen. Kupujem aparate koji štede energiju i za to plaćam bitno više novaca, imam isključivo sijalice koje štede energiju…

No, ovo za zračni promet smatram da je nonsens. Treba se motivirati kupovina novih aviona (kao i kod autobusa naplaćivati bitno više za letenje starim avionima), treba se motivirati kupovina prihvatljivog goriva, treba se motivirati da avio kompanije što više koriste prihvatljive mjere (uvode električne automobile, recikliraju na avionima i u upravi, uvode solarne elektrane, sade drveće…). Slažem se i da tamo gdje postoje brzi vlakovi linije do 300 ili čak 500 km moraju se ukinuti i mora se koristiti brze vlakove. No, limitiranje broja letova, enormno dizanje taksi i slične mjere su nonsensi. Ne može planeta nazad, tko će i kako sada smanjivati broj putnika. Notorni nonsens.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Air France

Talijanski leisure prijevoznik Neos otvara jednu istinski čudnu liniju Tel Aviv (Izrael)-Colombo (Sri Lanka). Linija će se operirati pod petom slobodom, za Classic Air, izraelsku charter kompaniju. Linija će se operirati sa Boeingom 737-800. Neos je do sada letio letove iz Europske Unije.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Neos

Sve čudnije i očajnije stvari se dešavaju u Rusiji. Ruska državna transportna flota (tzv. predsjednička flota) će ustupiti svoje Tupoleve Tu-214 komercijalnim kompanijama koje hitno trebaju avione. Državna flota ima 13 Tupoleva Tu-214 i dva Tu-204. O moj bože! Stvarno? I onda mi netko kaže da je u Rusiji sve super i da oni ni ne osjete sankcije.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Wikipedia

Aeroitalia u posljednjem kvartalu ove godine pokreće bazu u Cataniji. Trenutno je Aeroitalia letjela tek sezonsku liniju iz Catanie za Bergamo. Aeroitalia je do sada izbjegavala konkurenciju i otvarala je baze gdje nema baza velikih prijevoznika, osim u Bergamu. No, u Cataniji kompanija će se klati sa brojnim letovima Ryanaira, Wizz Aira, easyJeta, Eurowingsa, Jet2, Lufthanse, ITA-e, Norwegiana i Voloteje.

Aeroitalia ima baze u Bergamu, Comisu i Fioriu, a otvara bazu i u Anconi. Aeroitalia u floti ima 7 aviona (B737-700, B737-800 i ATR 72-600), a dolaze joj još tri B737-8.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb),  foto: Aeroitalia

U petak 29.9. piloti Air Canade će demonstrirati na Lester B. Pearson Aerodromu u Torontu. Kao sto je zamaaero izvestio letos, ALPA koja je zastupnik 5000 pilota Air Canada-e je u razgovorima sa rukovodstvom kompanije od VI meseca. Protest koji je zakazan za petak je kako unija kaže “informacioni štrajk” (informational picket). Cilj pilota je da istaknu svoje zahteve i ka javnosti za potrebu za novim ugovorom. Sličan protest su imali i piloti West Jet-a, koji su u istom sindikatu. Zahtev unije i pilota je da se plate približe platama pilota koji lete za američke kompanije.

Piloti Air Canada-e su i dalje pod ugovorom koji je potpisan pre 9 godina sa godišnjom povišicom plate od 2%. Za razliku od drugih kompanija tokom pandemije AC nije otpuštala pilote, iako je dala dobre uslove za pilote koji su želeli da se ranije penzionišu i nije zapošljavala nove pilote. Veliki broj pilota je ipak otišao u američke kompanije, obzirom da su plate mnogo bolje i američki dolar je postao jači u odnosu na kanadski. Pored toga konekcije ka svim većim US hub-ovima iz Kanade su dobre, tako da piloti ne moraju čak i da menjaju mesto boravišta. Zbog nedostatka pilota Air Canada je srezala veliki broj letova u zapadnom delu Kanade, kao da su prepustili tržište WestJet-u koji se povukao sa istočnog tržišta isto tako.

Šta će biti od pregovora, vreme će pokazati, ali je za očekivanje ugovor sličan onome koji je ALPA izdejstvovala kod drugih velikih prevoznika.

autor: Zoran Cvetković, dopisnik (Toronto), foto: Air Canada

Još jedan skandala u Qantasu. Qantasov predsjednik Richard Goyder je dobio povišicu od 64.000 USD na 481.000 USD iako piloti imaju dvogodišnje zamrzavanja plaća bez mogućnosti povišica. Stoga piloti traže predsjednikovu ostavku. I to se desilo tek dva dana nakon duboke isprike CEO-a putnicima i djelatnicima radi prethodnih skandala i katastrofalnih poteza.

autorica: Maja Mrkus, novinarka (Pula), foto: Qantas

Vrlo interesantne brojke: samo 2% Francuza koristi 50% letova, 15% Britanaca koristi 70% letova, 8% Nizozemaca koristi 42% letova. Ovo znači da daleko najviše leti najbogatija manjina. Upravo zato inicijativa Francuske da ukine jeftine krte, tj. limitira cijenu karata pod izgovorom smanjenja štetne emisije plinova neće pogoditi najbogatije koji će i dalje letjeti i za njih će i dalje postojati većina letova, nego će pogoditi sam one sa niskim primanjima koji traže jeftine LCC karte.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: easyJet

ACI Europe je napisao da je izračunato da je ratna šteta na aerodromima Ukrajine preko 200 milijuna EUR, no da će aerodromi trebati još 52,8 milijuna EUR za operativne troškove u prvoj godini operacija. Aerodromi vide i problem ljudstva koje ili je mobilizirano za vojsku ili nije radilo godinu i pola ili je otišlo u izbjeglištvo, te će vraćanje tog ljudstva u funkciju aerodroma biti skup i dugotrajan proces uz ponovno školovanje kadrova, te stvaranje novog kadra. ACI naglašava da su aerodromi nakon više od godine i pola bez operacija u katastrofalnom financijskom stanju, te da niti oni, a niti posrnula ukrajinska ekonomija neće imati tih 250 milijuna EUR za obnovu prometa u Ukrajini.

Stoga je ACI pokrenuo inicijativu da sve institucije EU pomognu ukrajinskim aerodromima kako financijski, tako i u svim drugim oblicima pomoći, te da drugi aerodromi, članovi ACI, pomognu aerodromima Ukrajine da obnove promet i postave konektiranost. U prvom redu ACI se nada da će aerodromi njegovi članovi ukinuti takse za letove iz Ukrajine, te osigurati niz benefita za kompanije koje bi bile voljne letjeti za Ukrajinu po okončanju rata.

Sa tom svrhom ACI je održao sastanak predstavnika ukrajinskih aerodroma, Ministarstva za zajednice, teritorije i razvoj infrastrukture Ukrajine, Ministarstva financija Ukrajine, Ukrajinske uprave za civilno zrakoplovstvo, EASA-e, Eurocontrola, Europske Investicijske Banke i Europske banke za obnovu i razvoj.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Wikipedia, by licence of Arne Müseler, www.arne-mueseler.com

Bangkok Airways počinje uskoro meriti težinu svojih putnika pre ukrcavanja u avion. Prevoznik uvodi pravilo od 31.10. i garantuje poverljivost primljenih informacija. Prevoznik je u saopštenju naveo da je merenje težine putnika u skladu sa standardnim merama Međunarodne organizacije civilnog vazduhoplovstva i da ima za cilj da pomogne u izračunavanju težine pri poletanju kako bi se osiguralo sigurno putovanje avionom.

Ali za mnoge, ova želja za sigurnošću može se više shvatiti kao invazija na privatnost. Merenje će se obavljati na izlazu za ukrcavanje. Bangkok Airways je saopštio da očekuje saradnju i razumevanje putnika. Kako je navedeno, slična mera je već uvedena na letovima Korean Aira i Air New Zealanda. Na ovaj način prevoznici nastoje da održe svoje avione u dobrom stanju, uz smanjenje potrošnje goriva. Bangkok Airways leti za Tajland, Kambodžu, Hong Kong, Laos, Maldive, Mjanmar, Singapur i Vijetnam. Aviokompanija se bazira na aerodromu Suvarnabhumi u Bangkoku.

autor: Dejan Radojević, dopisnik (Moskva), foto: Wikipedia

Vlada Estonije planira spojiti Nordicu (zajedno sa podružnicama Regional i Xfly) i lezora Transpordi Varahaldus te ih onda prodati. Estonija nije zadovoljna poslovanje, a i nema smisla držati Nordicu obzirom da je 2019. prekinula letjeti redovne linije iz Tallinna.

autrica: Maja Mrkus, novinarka (Pula), foto: Nordica

Air Canada je naručila 18 Boeinga 787-10, uz još 12 opcija. Isporuke ovih aviona će biti od zadnjeg kvartala 2025. do prvog kvartala 2027. Avioni će zamijeniti starije širokotrupce u floti. Air Canada u floti ima 18 A330-300, 6 B777-200LR, 19 B777-300ER, 8 B787-8 i 12 B787-9.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Air Canada

Air Vanuatu je po drugi puta ostala bez jedinog Boeinga 737-800. Naime 7,7 godina stari avion je imao tehničke probleme u Brisbaneu. Kako nisu uspjeli naći rezervne dijelove avion je već sedam dana izvan uporabe. Tisuće ljudi je ostalo bez letova. Air Vanuatu je jučer počeo koristiti Nauru Airlines koji sa svojim B737-300 leti umjesto pokvarenog aviona.

autorica: Maja Mrkus, novinarka (Pula), foto: Air Vanuatu

Britten Norman Icelander je vratio proizvodnju u Veliku Britaniju nakon 50 godina izostanka. Avion će se proizvoditi na otoku Wight. Icelander je osuvremeni avion, što je rezultiralo i novim narudžbama o čemu je pisao zamaaero. Avion prima 9 putnika i ima dolet od 1400 km uz najveću brzinu od 275 km/h. Do sada je napravljeno 1250 ovih aviona.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Britten Norman

Privatna business jet kompanija Wheels Up je upala u ozbiljne financijske problema, no izvukla ju je Delta investicijom od čak pola milijarde USD. Delta je istim dobila 95% vlasništva poduzeća. Wheels Up u floti ima 1500 aviona koji su im u vlasništvu, lizingu ili ih operiraju.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Wheels Up

Singapurska kompanije Gallop Air koja planira operacije iz Bruneia, je potpisala LoI sa COMAC-om za 30 njihovih aviona, među kojima ARJ21-700, ARJ21-700F i C919. Nije definirano koliko od kojih aviona će uzeti.

autorica: Maja Mrkus, novinarka (Pula), foto: C919

Ilyushin Il-76 (registracije EW-412TH) kompanije Rubystar, se srušio kod Gao, u Maliju. Avion je potpuno izgubljen, a pretpostavlja se da je posada poginula. Avion je proizveden 1993. godine i imao je 30 godina. Prema nekim izvorima avion je pripadao privatnoj vojnoj skupini Wagner. U avionu je bila vojna oprema.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Wikipedia

ACI je objavio da je promet u Europi u VII. mjesecu bio na 97% razine iz 2019. U Europskoj Uniji promet je bio na razini 95,7% iz istog mjeseca 2019. Najbolji rezultat je imao Island (+16,2%), pa Hrvatska (+15,7%) i Grčka (+14,8%). Najlošije rezultate su imali Finska (-31,0%), Slovenija (-27,4%) i Bugarska –(-22,9%). Ovdje vidimo da su aerodromi u Hrvatskoj imali bolje rezultate od aerodroma Europske Unije.

U ostatku Europe rezultati su na nivou 103,7% iz istog mjeseca 2019. Najbolje rezultate su imali Albanija (+116,6%) i Kosovo (+41,5%). Turska je imala 6,5% prometa iz 2019. Broj operacija je 93,9% iz istog mjeseca 2019. I ovdje vidimo da je većina aerodroma regije izvan EU imala bolje rezultate od ostatka Europe.

Među najvećim aerodromima stanje nije dobro, pa je Frankfurt imao tek 86,9%, Paris CDG 88,5%, Amsterdam 89,4% i London Heathrow 98,8% prometa iz 2019. Istanbul imao 116,5% prometa iz 2019. Atena je ostvarila 110,6% prometa iz 2019. Među malim aerodromima najbolji rezultat je imao Zadar koji je ostvario +290,9% prometa iz istog mjeseca 2019, sijede Perugia (+189,6%) i Kutaisi (122,9%). U aerodromskoj grupi 3 (5 do 10 milijuna putnika) Beograd je ostvario 4. najbolji rezultat u Europi sa 122,7% prometa, a ispred su Sochi (216,6%), Almaty (166,4%) i Palermo (126,2%).

Cargo promet sve dublje tone, pa je u VII. mjesecu imao 96% prometa iz istog mjeseca 2022. i samo 88,1% iz istog mjeseca 2019. Najbolje su pozicionirani Milano MXP (+19,7%), Istanbul (+16,4%) i Madrid (+12,4%).

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Aerodrom Istanbul

Nova CEO Qantasa Vanessa Hudson se u video-poruci ispričala putnicima, te je rekla da kompanija mora ponovo zaslužiti povjerenje javnosti. Hudson je rekla da zna da je Qantas godinama razočaravao putnike, no da ona ima za cilj da Qantas ponovo bude ponos Australije. Huston je rekla da je već zaposlila više ljudi u call centru kako bi brže rješavali probleme, da povećava broj ff sjedala, te kompanija ispituje sve segmente poslovanja kako bi postala prijateljska prema putnicima.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Qantas

Doncaster Sheffield Aerodrom u Engleskoj je 2019. imao 1,4 milijun putnika, no zatvoren je za putnički promet u XI. mjesecu 2022. radi neisplativosti poslovanja. No, lokalne vlasti su sada odlučile aerodrom ponovo otvoriti. Studije koje su napravile lokalne vlasti su pokazale da bi aerodrom mogao biti profitabilan u roku od pet godina.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Doncaster Sheffield

NetJets planira kupiti po 100 aviona godišnje ili 1500 aviona ukupno u idućih 15 godina. Avion koji je u pitanju je nova Cessna Citation Ascend. Kompanija trenutno u floti ima preko 850 Cessninih aviona.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: NetJets

Po OAG Megahubs Indexu za 2023. aerodrom sa najviše međunarodnih konekcija na svijetu je London Heathrow. Na broju 2 u svijetu megahubova je New York JFK, a treći je Amsterdam. U Europi nakon London Heathrowa su Amsterdam, treći je Frankfurt, slijedi Istanbul IST, dok je peti Paris CDG. Među LCC megahubovima na svijetu prvo mjesto je osvojio Kuala Lumpur, slijedi Seoul Incheon, dok je treći Manila. U Europi najvećih LCC megahub je Barcelona, a na drugom mjestu je Istanbul Sabiha.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: London Heathrow

Fraport se pod svaku cijenu želi riješiti 25% dionica u St.Petersburg Pulkovo aerodromu. Ugovor predviđa da Fraport svoje dionice ne može prodati do 2025, no sada je postignut dogovor da dionice može prodati već krajem 2023. Fraport se maknuo iz upravljačkih pozicija aerodroma odmah po početku ruske okupacije Ukrajine. 2019. Pulkovo je imalo 19,6 milijuna putnika.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: St.Petersburg Pulkovo

Qantas je odlučio porezati bonus koji je njegov bivši CEO Alan Joyce dobio netom prilikom odlaska iz firme, a radi ogromnog profita koji je kompanija iskazala. Joyce je trebao dobiti 14,1 milijun USD. No, sada će mu se smanjiti 1,5 milijuna USD, a daljih 5,5 milijuna USD će se raspraviti na Nadzornom odboru. Moguće je čak i da će Nadzorni odbor odlučiti smanjiti mu bonus za 9,5 milijuna USD.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Qantas