COMAC je izjavio da će C919 biti certificiran u Europi 2025. godine. No, EASA je objavila da to nije istina, te da će proces certifikacije aviona trajati tri do šest godina. Proces još nije ni započeo a to znači ako i krene za koji dan, biti će dovršen između 2028. i 2031.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Comac

Simpley Flying je objavio članak o najvećim plaćama pilota na privatnim avionima u svijetu, a to su:

1. Švicarska 172.610 USD
2. Luksemburg 146.809 USD
3. SAD 132.569 USD
4. Danska 127.515 USD
5. Belgija 122.930 USD
6. Velika Britanija 121.000 USD
7. Kanada 114.000 USD
8. Njemačka 111.000 USD
9. Austrija 110.000 USD
10. Norveška 109.000 USD

Kapetani zarađuju od prvih časnika (kopilota) skoro tri puta više novaca. Pilot na uskotrupcima zarađuju manje nego na širokotrupcima. Za razliku od toga mlad pilot početnik u Pakistanu zarađuje tek 12.000 USD godišnje.

Norse i dalje reže. Ove zime ukida čak tri linije za SAD (Paris CDG-Los Angeles, te Berlin i Atena za New York JFK). Ukupan broj letova za SAD je ove zime smanjen za 52%.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Norse

Qantas je iznajmljivao dva Airbusa A330 od Finnaira. No, sada Finnair ima problema sa pilotima te je odlučio smanjiti broj operacija i dati otkaz čak 36 bih pilota. Finnair kaže da ukoliko se neće moći postići dogovor da će dati otkaz svih 90 pilota na ovim avionima. Otkaz se daje na najmanje osam mjeseci i stupit će na snagu u IX. mjesecu.

Istovremeno će Finnair imati ozbiljnih problema radi štrajka radnika na Helsinki aerodromu od 2. do 5.5. Očekuje se otkazivanje ogromnog broja letova kompanije iz Helsinkija u to vrijeme.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Finnair

Bugarska ACMI i charter kompanija Electra Airways je sa poljskim turoperatorom ITAKA pokrenula novu kompaniju Air 001. Kompanija će letjeti chater i leisure letove iz Poljske. Air 001 će letjeti na Electra Airwaysov AOC. Kompanija će imati tri Airbusa A320 i jedan A321. Kompanija će letjeti iz Varšave, Katowica, Poznana i Wroclava.

novinarka: Maja Mrkus (Pula), foto; Air 001

Nevjerojatno, ali doslovce nevjerojatno. Spirit je u 2024. imao enorman gubitak od čak 1,23 milijardi USD, značajno je smanjio flotu (za 23 aviona), broj linija i frekvencija, otpustio brojne radnika i 500 pilota, te je na kraju ušao u predstečajnu zaštitu. No, bivši CEO kompanija Ted Christie je za ovako „odlične rezultate“ dobio 8,2 milijuna USD kompenzacija u 2024. (6,6 milijuna u 2023). Pritom je dobio čak 4,4 milijuna USD bonusa, te 3,8 milijuna USD jednokratne nagrade. Ova jednokratna nagrada dana je za promociju stabilnosti tijekom perioda nesigurnog poslovanja kompanije i restrukturacije. Pobogu, za što? Za megagubitke i stečaj kompanije?

Prosječna primanja radnika u Spiritu su bila 80.071 USD godišnje, što znači da je Christie dobio 102 puta više. Christi je otpušten 6.4.2025. i dobit će 1,5 milijun USD za odlazak iz kompanije. O moj bože! Pa dobro kuda ide kapitalizam? Top manageri dobivaju puste milijune USD za gubitke od preko milijarde USD i stečaj. Potjera ih se iz kompanije radi katastrofalnih rezultata i oni dobivaju ogromne otpremnine?

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Spirit

Avion SJ-100 (Superjet), proizveden kompletno u Rusiji u okviru programa supstitucije uvoza, uspešno je izveo svoj prvi let u Komsomolsku na Amuru. “Treći prototip Superjet sa fabričkim brojem 97003, koji je konstruisao UAC, pridružio se programu testiranja leta, obavivši svoj prvi let u Komsomolsku na Amuru”, rekao je Rostec. Primećuje se da je let trajao oko 40 minuta na nadmorskoj visini do tri kilometra i brzini do 500 km/ h. Testovi su potvrdili stabilan rad aviona i dalje testiranje se nastavlja.

dopisnik: Dejan Radojević (Moskva), foto: Sukhoi

U Južnoj Koreji leti linija sa najviše dnevnih polazaka, između Seoul Gimpo  (GMP) i Jeju (CJU) aerodroma sa prosječnih 113 polazaka dnevno u jednom pravcu, što daje iznimnu frekvenciju od gotovo pet letova na sat. Na liniji prometuje 8 aviokompanija, a lete sa različitim avionima: Airbus 220, Airbus 320/321,  Airbus 330-300 i Boeing 737-800-900. Godišnje linija ima vise od 14 milijuna sjedala u prodaji.

Druga najprometnija linija je ona između Sydeyja i Melbournea sa 64 dnevna polaska, a najprometnija međunarodna linija po broju polazaka je između malih karipskih aerodroma Saint Barthelemy i Phillipsburga na Sint Maartenu sa pedesetak dnevnih polazaka, dok je od većih prva Linija između Hong konga i Taipeija sa 30ak dnevnih polazaka.

Najprometnija interkontinentalna linija je ona između Londona (Heathrow) i New Yorka (JFK) sa 20 dnevnih polazaka u jednom pravcu na kojoj prometuje 5 aviokompanija.

dopisnik: Tomi Steffanson (Stockholm), foto: Korean

Generalnoj populaciji verovatno najpoznatija EU regulativa, famozna EU261 koja diktira prava putnika na kompenzaciju u slučaju preteranih kašnjenja letova, je trenutno na nišanu EU za prvu izmenu u oko 20 godina. Formalno poznata kao “EU Regulation 261/2004”, regulacija je do sada davala putnicima pravo na kompenzaciju u slučaju kašnjenja dužeg od tri sata, u iznosu od 250-600 evra za bilo koji let koji leti iz aerodroma unutar EU ili na EU aviokompaniji. Po novom predlogu, minimalno vreme za kompenzaciju za kratke letove će biti povećano na čak pet sati, dok će se uvesti dodatna kategorizacija za medium haul letove (minimum 9 sati kašnjenja), kao i long haul letove (minimum 12 sati kašnjenja). Grupe koje podržavaju ovu promenu naglašavaju da je neophodna da bi se regulativa usaglasila sa “modernim izazovima avijacije”, kao i da bi ovaj novi pristup bio više fer uzimajući u obzir sve češće ekstremne vremenske nepogode i štrajkove. Predlog je trenutno u fazi diskusije u Evropskoj Komisiji (EC) i nije poznato kada se očekuje konačna presuda.

Kratko i jasno, ovo je vrlo glupa odluka. Aviokompanije su već zaštićene od obaveze isplate kompenzacije u slučaju ekstremnih događaja, dok su kategorije događaja na koje se kompanije pozivaju odlični indikatori realnih problema EU avijacije. Iako su naizgled nepovezani događaji, značajne vremenske nepogode kao i veliki štrajkovi su dva problema koja se mogu rešiti jednim dobro poznatim programom – Single European Sky. Program EC koji se u dva (ipo) poglavlja (SES1, SES2 i SES2+) razvlači od 2004. je osnovan sa ciljevima: harmonizacije vazdušnog prostora između država i regulatora EU kao i ECAA država, smanjenja kašnjenja i dodeljivanja direktnijih ruta letovima. U svemu navedenom je izvesni imao vrlo slab uspeh zbog preterane birokratije i nefleksibilnosti nacionalnih regulatora. Direktori svih velikih evropskih aviokompanija se već godinama unazad žale na usporenost SES programa, na inertnost EU, kao i na sve posledice ove usporenosti, glavne među kojima su: lančana kašnjenja tokom letnjih meseci, štrajkovi kontrolora, kolapsi u slučaju velikih vremenskih nepogoda, kašnjenja širom kontinenta u slučaju štrajka/kvara ATC sistema u samo jednoj državi…

dopisnik: Ivan Pusineri (Beograd), foto:Aer Lingus

I desilo se. Cargo dio Air Belgiuma je postao dio CMA-CGM. Prisjetimo se da je upravo Air Belgium letjela prve cargo letove za CMA-CGM sa A330F. Air Belgium će zadržati ime, te je u CMA-CGM prebačeno 124 od 402 zaposlenika, od čega je 72 pilota. U CMA-CGM su prebačena i četiri aviona dva A330-200F i dva B747-8F. Ostatak Air Belgiuma je 30.4. otišao u likvidaciju.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Air Belgium

Neki su aerodromi uistinu velika čvorišta. Ogromna. I tako je jačanjem Turkisha i izgradnjom novog Istanbulskog aerodroma isti postao najpovezaniji u svijetu sa čak 310 izravnih linija prema drugim aerodromima. Na drugom je mjestu Frankfurt sa 296, a treći Pariz CDG sa preko 280 izravnih linija. Za četvrto se mjesto bore Amsterdam i Chicago O’Hara (po nekim info poravnati sa 270 destinacija), a odmah iza je Dubai sa par linija manje. Ostatak top 10 liste zatvaraju redom Dallas Fort Worth, Shangai Pudong, Atlanta ATL i Rim Leonardo da vinci. Od 11-20og mjesta nalaze se tri kineska, dva španjolska i engleska te po jedan američki, njemački i saudijski aerodrom.

dopisni: Tomi Stefansson (Stockholm), foto: Turkish

Nakon što je Pakistan zatvorio svoj zračni prostor za indijske avione, sada je i Indija napravila isto, pa pakistanski avioni više ne mogu prelijetati Indiju.

novinarka: Maja Mrkus (Pula), foto: PIA

Cargo gigant UPS je izjavio da će otpustiti 20.000 radnika radi kaosa koji su stvorile Trumpove carine i tržišni rat. UPS je izjavio da u zadnjih 100 godina svijet nije vidio ovoliki utjecaj na trgovinu od strane politike. Nakon reakcija Americana, Uniteda, Delte, JetBluea, Alaske, Frontiera i Southwesta koji su predvidjeli značajan pad prometa i profita, a neki su već i porezali domaće letove, te enormnih problema Boeinga za izvodom poglavito u Kinu, te nabavom dijelova za svoje avione izvan SAD-a koji su sada ozbiljno poskupjeli, eto sada i UPS reagira. Bravo Trump!

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: UPS

Oman Air je otpustio 1000 radnika i ušao je u restrukturaciju. Kompanija je prije restruktuacije imala 4300 zaposlenih, a nakon restrukturacije bi ih trebala imati samo 2700. Kompanija trenutno ima 33 aviona u floti, od čega 8 širokotrupaca. Zbog restrukturacije kompanije iz flote izbacuje četiri A330-200 i tri A330-300 koji više nisu aktivni.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Oman Air

Kina je odlučila ne uvoditi takse na one avio dijelove koji su bitni projektu Comaca i koji bi poskupili Comacove avione. Tako Kina neće uvesti carina na CFM-ova motore koje ima C919, a vjerojatno ni na General Electric CF34 koje ima C909. Oba ova motora proizvode američke firme (prvi sa Francuzima).

novinarka: Maja Mrkus (Pula), foto: Comac

Kanadska provincija Manitoba je naručila tri De Havilland Canada DHC-515 vatrogasnu amfibiju. Ovo je prva narudžba za ovaj avion na području Sjeverne Amerike. Avion su naručile države Europske Unije, Indonezija i Maroko. Avion je naručila i Republika Hrvatska (2 komada).

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: De Havilland

Španjolska i Portugal su imali prekid isporuke električne enegije. Aerodromi su se djelomično napajali generatorima no ipak je ogroman broj letova kasni, te je bio značajan broj otkazanih letova. Madrida je prihvaćao tek 20 letova u satu umjesto inače uobičajenih 60, dok je Barcelona smanjila broj letova za 50%.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Aerodrom Madrid

Royal Jordanian od 2011. godine je imao tek 4 profitabilne godine, te je u isto vrijeme akumulirao čak 569,99 milijuna EUR gubitka. No, u 2024. je nakon četiri godine gubitka prvi puta operativno profitabilan i to 14,5 milijuna EUR.

novinarka: Maja Mrkus (Pula), foto: Mario Vukoja

Na pogrebu Sv.Oca pape Franje bilo je 170 delegacija, od čega 81 vođa država. Među njima bili su i predsjednici, kraljevi ili premijeri SAD-a, Velike Britanije, Argentine, Brazila, Italije, Francuske, Ukrajine, Poljske, Njemačke, Moldavije, Belgije, Švedske, Irske, Hrvatske, Litve, Latvije, Španjolske, Danske, Austrije, Albanije, Cipra, Češke, Nizozemske, Norveške, Portugala, Rumunjske, Švicarske, Mađarske, Estonije, Finske, Grčke, Srbije, Bugarske,  Kanade, Indije, Filipina, Bangladeša, Novog Zealanda, Dominikanske Republike, Zelenortskih otoka, Ekvadora, Konga, Angole, Hundurasa, Gabona, Srednjoafričke Republike… Na sprovodu su bili i generalni sekretar Ujedinjenih naroda, predsjednik Europskog vijeća i predsjednica Europske komisije. Sprovodu je prisustvovalo i više od 250.000 ljudi.

Većina državnika na sprovod je došla vladinim avionima koji su bili parkirani na tri rimska aerodroma, Fiumincino i Ciampino, ali za ovu priliku je otvoren i vojni aerodrom Pratica di Mare. Naravno najveći avion koji je došao bio je Air Force One (B747) sa Donaldom i Melanijom Trump.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Air Force One

Ilyushin Il-96 Ruske Federacije kojim je delegacija Rusije i Ruske pravoslavne crkve putovala na sprovod Sv.Oca Franje umjesto da putuje 3 sata do Rima, preko Bjelorusije, Poljske, Češke i Austrije, putovao je 7:30 sati tako što je išao na jug, zaobišao Ukrajinu i Gruziju, pa preko Turske zaobišao Cipar i okrenuo na Egipat da zaobiđe Grčku, Maltu i Albaniju. Tek tada avion je ušao u Italiju.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Ruska Federacija

I još jedan štrajk u Belgiji, ovaj puta u utorak 29.4. Bruxelles će radi toga otkazati niz letova, vjerojatno njih bar 30%, dok će Charleroi otkazati sve letove. Ostaje za vidjeti koliko će se letova iz regije otkazati radi ovog štrajka.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Bruxelles aerodrom

Zbog zatvorenosti zračnog prostora Pakistana za indijske avione isti imaju duže letove za Europu, Bliski Istok i Sjevernu Ameriku, o čemu je zamaaero već pisao. No, upravo je objavljeno da zbog toga neki letovi Air Indie za SAD lete i do 4 sata duže. Zbog toga neki od tih letova imaju i dopunu goriva u Beču i Kopenhagenu.

novinarka: Maja Mrkus (Pula), foto: Air India