Iako se 2024. vodi kao prva “normalna” godina globalne avijacije nakon pandemije, posledice iste su i dalje vrlo vidljive. Evropa je sustigla nivoe saobraćaja iz 2019. tokom 2023, uprkos ovome veliki broj tržišta je ostao ispod nivoa kapaciteta iz 2019. Pad u business prometu, decentralizacija, rasprostranjenost “remote” radnika, kao i jačanje mreže brzih vozova (u nekim državama) su doprineli činjenici da je jedini tržišni segment koji i dalje u oporavku daleko kaska za pre-covid brojkama bude upravo segment nacionalnih letova, uz nekoliko izuzetaka.

Po podacima Cirium-a, na neočekivano najgoroj poziciji po oporavku prometa nalazi se Nemačka, u kojoj je u prvoj polovini 2024. u prodaji bilo samo 48,5% sedišta u odnosu na isti period 2019, za ukupan broj od 8,7 miliona sedišta. Ovim padom Nemačka je postala tek sedmo najveće tržište u Evropi (bila je četvrto), a sada ima 15% manje sedišta u prodaji nego komparabilno mala Norveška. Sledeće države sa najsporijim oporavkom su redom Rumunija, Finska i Švedska, koje su u opsegu 55-60% pre-covid saobraćaja. Francuska, Norveška, Turska i Poljska imaju 70-98% saobraćaja, a Turska je sa 24 miliona sedišta i dalje drugo najveće nacionalno tržište Evrope.

Italija trenutno ima “samo” 105% sedišta (20.5 miliona) iz 2019, s ozbirom da je pored ogromnog rasta Ryanair-a, Aeroitalia-e i Wizz-a, u odnosu na 2019. Italija izgubila Air Italy, Blue Panorama-u, dok su easyjet, Vueling i Volotea porezali kapacitete, kao i ITA u odnosu na Alitalia-u. Italija je i dalje treće najveće tržište Evrope. Najbolji performans na domaćem tržištu, sa kapacitetom koji je 110% istog iz 2019, tj. u porastu od preko 10% imaju Španija i Portugal (obe države 111% saobraćaja iz 2019.) i Grčka, koja ima najveći oporavak u odnosu na 2019, sa porastom u broju sedišta od 19%. Španija je, sa skoro 28 miliona sedišta samo u prvoj polovini 2024, i dalje najveće nacionalno tržište Evrope.

dopisnik: Ivan Pusineri (Beograd), foto: ITA

Američke kompanije su otkazale 1218 letova i kasnilo je 4146 letova radi uragana Helene koji harači Floridom. Najviše letova je otkazao Southwest nijh 201.

novinarka: Maja Mrkus (Pula), foto: Southwest

Argentinski predsjednik Javier Milei je deregulirao domaće letove u Argentini. To znači da strani prijevoznici mogu operirati domaće letove u Argentini bez potrebe da imaju registrirane avione ili domaće posade u Argentini. Milei je ukinuo i obvezu da Aerolineas Argentinas i Austral moraju prevoziti državne službenike, zaposlenike i savjetnike.

novinarka: Maja Mrkus (Pula), foto: Aerolineas Argentinas

Rusija koristi tri metode nabave rezervnih dijelova za svoje avione od uvođenja sankcija:

1. Nabavljaju rezervne dijelove na crnom tržištu, tj. preko posrednika u prijateljskim zemljama
2. Kanibaliziraju vlastite avione
3. Sami rade neke rezervne dijelove, a neke uvode iz Irana koji je također prisiljen raditi rezervne dijelove radi sankcija.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Aeroflot

Ako amaterski zeleni prosvjednici mogu ući na uzletno-sletnu stazu i stajanku (apron), a što se u zadnje vrijeme dešava vrlo često, i te kako se postavlja pitanje kakva je sigurnost aerodroma. Naime, ako to uspijevaju potpuno neuvježbani amateri prosvjednicu, što onda mogu napraviti istrenirani teroristi.

Uz to i te kako se treba postaviti pitanje zašto se u beskraj maltretiraju putnici silnim kontrolama i limitima poput 100 ml tekućina, ako zeleni prosvjednici mogu preskakati ili rezati ograde i ući skroz do aviona i uzeletno-sletnih staza.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Aerodrom Keln

Ipak stvari nisu baš tako ružičaste u raju. Nakon početnog entuzijazma SAS reže letove prema SkyTeam hubovima u SAD-u. Tako će od ljetnog reda letenja 2025. smanjiti broj letova iz Copenhagena za Atlantu sa svakodnevnih na 4 do 6 tjedno. Na liniji Copenhagen-Boston kompanija prelazi sa A350-900 na bitno manji A330-300. No, najveće rezanje je na liniji Copenhagen-New York JFK gdje su smanjili sa 13 na samo 7 tjednih letova.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: SAS

Za razliku od Boeinga 757-200 kojih je proizvedeno 994, jako je malo Boeinga 757-300 proizvedeno. Samo 55. I jako ih malo kompanija leti. Najviše ovih aviona u ovom momentu ima United (21), Delta (16) i Condor (9). Problem ovog aviona je što iako je imao 243 putnika u dvije klase imao je jako malen dolet od samo 6295 km (B757-200 je imao dolet od 7250 km).

No, vrlo specifično korištenje ovog aviona je imao Icelandair koji flotu temeljio na 757-200. Kompanija je u jednom momentu imala i više od 30 ovih aviona. Danas kompanija ima još 14 B757-200 i avioni su u izlasku iz kompanije, te će ih do 2027. sve zamijeniti A321XLR. No, uz tu ogromnu flotu B757-200 kompanija je imala i dva 757-300 sa kojima je letjela specifične letove za bliže destinacije u SAD-u koje imaju potrebe za više putnika. Ipak ovi avioni izlaze iz flote do 29.10. ove godine (posljednji let do London Heathrowa), čime se završava jedna bitna stranica ove kompanije. Icelandair na B757-200 ima 184 putnika, a na B757-300 čak 225 putnika.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Icelandair

Kao što smo najavili na zamaaero Hawaiian će postati član Oneworlda. Isto će se desiti 2026. godine. Hawaiian će biti treća kompanija iz SAD-a u Oneworldu, nakon Americana i Alaske.

novinarka: Maja Mrkus (Pula), foto: Hawaiian

Ruska kompanija S7 je naručila 100 Tupoleva Tu-214. Ovo je ogromna narudžba za Tu-214 poglavito nakon odustanka Aeroflota od ovog aviona. S7 je do 2007. godine u floti imao dva Tu-204. S7 trenutno u floti ima 104 aviona no 31 avion je prizemljen, i to Airbuseve A319, A320, A321, te A320neo, Boeinge 737-800, B737-800BFC i Embraere E170.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: S7

Libanonska vlada je zabranila pejdžere i walkie-talkies na svim letovima iz Libanona, uključujući prenošenje istih u kabinskoj i predanoj prtljazi, te cargu. Isto je napravljeno radi Hezbollaha koji je detonirao ručne naprave ovim predmetima.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: MEA

Jama’at Nusrat al-Islam wal Muslimeen (JNIM), podružnica Al-Qaede u Maliu je 17.9. napala Bamako aerodrom. Cilj nisu bili civilni avioni i infrastruktura nego predsjednički Boeing 737-700. Ne zna se kolika je šteta na avionu. JNIM je napao i niz vojnih aviona na aerodromu. Tijekom napada sav civilni promet je bio prekinut na jedan dan.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Bamako aerodrom

Na letu SAS-a Oslo-Malaga iz posluženog obroka putnika iskočio je živi miš. Stoga se avion krenuo vraćati za Oslo, no ipak je preusmjeren na Copanhagen gdje je sletio sat vremena nakon polijetanja. Putnici su prebačeni u drugi avion, a kompanija je deratizirala avion kako bi pronašla glodavca što je i te kako opasno za letove. Putnici su kasnili u Malagu svega dva sata.

novinarka: Maja Mrkus (Pula); foto: SAS

JetBlue otvara prve dvije business lože u svojoj povijesti. Prva loža će se otvoriti na New York JFK aerodromu (Terminal 5), a druga na Boston Logan aerodromu (Terminal C). Lože će se otvoriti krajem 2025. Pristup loži će imati TrueBlue Mosaic 4 članovi, putnici na Mint klasi (business klasa JetBluea), te korisnici premium kartice koja će se vrlo uskoro pokrenuti.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: JetBlue

Ruska hakerska grupa Rhysida je zatražila od Seattle Aerodroma 6 milijuna USD u bitcoinima za podatke koje su u hakerskom napadu ukrali od aerodroma. Aerodrom je izjavio da neće podleći ucjeni i da neće platiti za svoje podatke. I mjesec dana nakon napada Seattle se još uvijek oporavlja od istog i nije u potpunosti osposobio svoje sustave.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Seattle Aerodrom

SAS nastavlja jačati Copenhagen nauštrp ostalih svojih hubova. Tako od proljeća (30.3.) potpuno ukida letove na liniji Stockholm-Toronto koji je operirao tri puta tjedno, no zato povećava letove na liniji Copenhagen-Toronto sa četiri leta tjedno na svakodnevne.

analitičar: Alen Šćruic (Zagreb), foto: SAS

JAL Japan Airlines je pokrenuo vrlo zanimljiv projekt. Za internacionalne putnike koji turistički dolaze u Japan nudi jedan besplatan domaći let. Ovime JAL želi poboljšati turističku ponudu Japana. Za sada je isto moguće za putnike iz SAD-a, Kanade, Meksika, Tajlanda, Singapura, Vijetnama, Filipina, Indonezije, Indije, Kine, Tajvana, Australije i Novog Zealanda, no u idućim danima lista će se proširiti.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: JAL

DHL je investirao 25 milijuna EUR u Aerodrom Porto. DHL je povećao skladište za 18.000 kvadratnih metara uz kapacitet od 11.500 komada carga po satu. Zgrada je opremljena i solarnim panelima. Zgrada ima 130 dokova za kamione.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: DHL

De Havilland Canada je sklopio prvi protupožarni DHC-515 u Calgaryu. Kompanija planira isporučivati prve ove avione od 2028. Avion je osuvremenjena varijanta amfibije CL-415, koja između ostalog ima i veće tankove. Hrvatska u floti ima šest CL-415, a naručila je i dva DHC-515 za 105 milijuna EUR, no iste će u potpunosti financirati Europska Unija. Ove avione su uz Hrvatsku naručili još i Grčka, Italija, Španjolska, Portugal i Francuska.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto:  De Havilland