I još jedan štrajk u Njemačkoj. Ovaj puta će u ponedjeljak 10.3. na 24 sata štrajkati aerodromi i to  Frankfurtu, Minhenu, Berlinu, Dusseldorfu, Stuttgartu, Hamburgu, Kolnu, Dortmundu, Hanoveru i Leipzigu. Radnici su nezadovoljni primanjima. Radnici traže povećanje plaća od 8% ili najmanje 350 EUR.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Aerodrom Berlin

U srijedu, 26.2, Međunarodna udruga za zračni promet (IATA) objavila je svoje godišnje izvješće o sigurnosti u zračnom prometu. Udruga predstavlja 394 zrakoplovne kompanije iz 120 zemalja. Po tom izvješću, u prošloj 2024. godini, na ukupno 40,6 milijuna letova, bilo je 7 nesreća sa smrtnim posljedicama. Kako je rekao Willie Walsh, glavni direktor IATA-e, “čak i uz nedavne istaknute zrakoplovne nesreće, važno je zapamtiti da su nesreće izuzetno rijetke.” Dugoročno gledano, priča o sigurnosti u zrakoplovstvu, priča je o stalnom poboljšanju. Prije samo deset godine, u periodu od 2011. do 2015. godine, u prosjeku je bila jedna nesreća sa smrtnim posljedicama na svakih 456 000 letova. Danas je taj broj letova bez smrtnih posljedica povećan skoro za 80% i sad imamo u periodu od 2020. do 2024 jedan let sa smrtnim posljedicama na 810 000 letova.

Osim većih ulaganja u sigurnost zrakoplova, jedna od mjera koja je utjecala na ovo smanjenje sigurno je i to što je limit za prvog časnika povećan sa 250 sati leta na čak 1500 sati leta. Ova je odluka izazvala kontroverze jer je zahtjevala više obuke za pilote što je skupo kako za njih tako i za kompanije za koje lete.

Izvješće o sigurnosti IATA-e pokazalo je da je globalna industrija u 2024. postigla “korak unatrag u odnosu na 2023 godinu. Sveukupna stopa nesreća od 1,13 na milijun letova (jedna nesreća na 880.000 letova) bila je bolja od petogodišnjeg prosjeka od 1,25, ali opet pak lošija od 1,09 zabilježenih u 2023., navodi se u izvješću.

Stopa od sedam smrtonosnih nesreća na 40,6 milijuna letova u 2024. viša je za jednu smrtonosnu nesreću zabilježene nego u 2023. godini  te više i od petogodišnjeg prosjeka od pet smrtonosnih nesreća, navodi se u izvješću. Ukupno 244 smrtna slučaja na letu u 2024. uspoređuje se sa 72 smrtna slučaja zabilježena u 2023. te petogodišnjim prosjekom od 144 smrtna slučaja.

dopisnik: Ivica Šandić (Dublin)

Aerodromi u Floridi su bili zatvoreni radi neuspjelog lansiranja svemirskog programa SpaceX. Naime letjelica se raspala prilikom polijetanja. Stoga je Orlando aerodrom bio zatvoren 15 minuta, Miami 30 minuta, a neki aerodromi su bili zatvoreni i sat vremena. Čak 240 letova je imalo posljedice, a 28 aviona je moralo biti rerutirano na druge aerodrome.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: SpaceX

Početkom meseca je u Rimu održana prva press konferenca od kad je ITA konačno prodata Lufthansi, koja je imala svrhu generalnog informisanja o predstojećim promenama i najave plana za prvih 100 dana novog menadžmenta. Na konferenci su bila tri spikera: Cartshen Spohr, Joerg Eberhart i Sandro Pappalardo, koji su redom CEO Lufthansa Grupe (LHG), novi Administrator (AD) ITA-e i novi CEO ITA-e.

Pored ostalih novosti o kojima je već pisano na portalu, novi AD Joerg Eberhart (bivši CEO Air Dolomiti-a) je otkrio nekoliko zanimljivih činjenica. Radi se na novom industrijskom planu, a prvi fokus kompanije će biti da poveća udeo u svom hub-u u Rimu, gde ista trenutno ima udeo od oko 25%. Vezano za ovo, pogotovu su zanimljivi komentari vezani za Air Dolomiti – kompanija se na duže staze potvrđuje kao feeder kompanija LHG, a Eberhart nagoveštava da će isti imati bitnu ulogu u razvoju ITA-e, koja po njemu ima potencijala za otvaranje raznih destinacija sa avionima od oko 100 ili manje sedišta. Uoči ovoga, odgovarajući na druga pitanja, Eberhart dodaje da im unutar Italije veliki problem pravi Ryanair i da će manji avioni Air Dolomiti-a biti vrlo korisni za poboljšanje kompetitivnosti. Očekuje da će možda već od predstojeće zimske sezone (2025/26) Air Dolomiti započeti sa feeding-om, primarno iz baza na severu Italije, a da će kasnije biti i bazirani avioni u Rimu.

dopisnik: Ivan Pusineri (Beograd), foto: Air Dolomiti

Zračna luka Heathrow (LHR) u Londonu, pokrenula je pregovore s 82 zrakoplovne kompanije o sveobuhvatnoj reviziji raspodjele terminala. Ove bi pregovori mogli potencijalno natjerati prijevoznike da premjeste svoje dosadašnje terminale na nove pozicije. Cilj ovih pregovora, sa svim kompanijama koje lete sa Heathrowa, jest optimizacija postojećih kapaciteta u nadolazećim godinama. Postojeće kompanije vjerojatno će probati svesti na minimum ili čak izbjeći bilo kakvo preseljenje na nove terminale.

British Airways (BA) koji predstavlja najznačajniju zrakoplovnu kompaniju u ovoj zračnoj luci, preselio je na Terminal 5 u ožujku 2008. godine. Terminal služi isključivo kao BA baza i godišnje opslužuje skoro 30 milijuna putnika. Preseljenje BA na novi terminal je malo vjerojatno.

Osim BA, Heathrow je baza i za mnoge druge velike zrakoplovne kompanije kao što su: Qatar Airways, American Airlines, Singapor Airlines te Virgin Atlantic. Trenutno British i Ibeira lete sa Terminala 5, ostale kompanije oneworlda, neki letovi Britisha i Virgin Atlantic lete sa Terminala 3, SkyTeam i kompanije koje nisu u alijansama lete sa Terminala 4, dok Star Allinace leti sa Terminala 2 odakle lete i neke kompanije koje nisu u alijansi. No, ovdje postoje izuzeci i neke kompanija alijansi ne lete sa „svojih“ terminala, primjerice Delta ne leti sa Terminala 4. Iskreno najlogičnija opcija bi bila da oneworl leti sa Terminala 5, SkyTeam sa terminala 4, Star Alliance sa Terminala 2, dok Virgin Atlantic i ostali prijevoznici koji nisu u alijansama leti sa Termiala 3.

Jedan insajder iz industrije sugerirao je da bi članovi Star Alliancea – uključujući Air Canada, Singapore Airlines i Lufthansa – koji uglavnom posluju iz Terminala 2, mogli biti značajno pogođeni reorganizacijom. U svom priopćenju, zračna je luka navela da se procjene na iskoristivost terminala provode jednom u deset godina, a zadnja takva je bilo 2014. godine kad je i otvoren Terminal 2.

dopisnik: Ivica Šantić (Dublin) i analitičar: Alen Šćuric (Zagreb)

U Ruskoj fabrici Aviakor u Samari, krajem II meseca 2025, prikazan je trup novog domaćeg putničkog aviona TVRS-44 Ladoga sastavljenog u tom preduzeću. Proizvodnja obećavajućeg aviona sa 44 sedišta sa ruskim motorima vrši se u saradnji sa fabrikama iz Samare, Smolenska, Sankt Peterburga i Nižnjenovgorodske oblasti. Konačna montaža biće izvedena u Uralskom pogonu civilnog vazduhoplovstva, gde je prvi završeni trup poslat krajem II meseca 2025.

Ladoga je potpuno ruski avion čija je proizvodnja u potpunosti raspoređena na teritoriji cele Rusije. Maksimalna poletna težina TVRS-44 je oko 17 tona, dužina oko 23 metra, a širina kabine oko 2,6 metara. Nosivost aviona dostiže 5 tona-u osnovnoj verziji za civilno vazduhoplovstvo, avion prima 44 putnika i transportuje ih krstarećom brzinom od 460 km/ h na udaljenosti do 1200 km. Ovo je visokokrilni avion sa dva turbopropelerska motora TV7-117st-02 sa novim kompozitnim propelerima AV-44, dizajniran, između ostalog, za rad u udaljenim regijama sa teškim klimatskim uslovima i istovremeno fokusiran na savremene standarde avio opreme i na udoban prevoz putnika. Planirano je stvaranje i transportne verzije Ladoge (mogući naziv TVRS-44T), koja bi trebala dobiti iste motore kao i putnički, ali istovremeno duži trup — do 27 metara i teretnu rampu u repnom delu aviona. Maksimalna poletna težina aviona povećaće se za još 1,5 tone u odnosu na baznu putničku verziju. Transportni TVRS-44T savršeno je prihvatljiva opcija za zamenu ostarelog An-26 koji se još eksploatiše ali kome vek trajanja neminovno dolazi svom kraju.

Razmatra se i razvoj proširene modifikacije transportnog aviona i to bi mogao biti još jedan putnički avion, koji će već imati 58 sedišta u kabini. Ali za sada su to planovi, pred proizvođačem je izgradnja prva 3 aviona (dva za letačke testove, jednog za zemaljske statičke). Glavna stvar je da su motori spremni za njih, a izgradnja TVRS-44 koristi komponente ranije proizvedene u Rusiji za druge avione, što ubrzava rad na obećavajućem avionu za domaću upotrebu u Rusiji.

dopisnik: Dejan Radojević (Moskva), foto: Ladoga

Skytrans je upravo dobio dozvolu (AOC) za iznajmljivanje dva A319 aviona (wet lease). Avione su dobili u XII mesecu 2024. i II mesecu ove godine. “Skytrans” je deo “Avia Solutions Group” od prošle godine. U floti takođe imaju 5 Dash8 100 , 5 Cessna Caravan a očekuju i 5 Dash 8-200 od Qantas-a. “Skytrans” trenutno povezuje regionalne centre u “Queensland”-u. Od III meseca će poćeti da povezuju “Sydney” i “Brisbane” sa  “Lord Howe Island” koje je poznato turističko mesto. “Skytrans” očekuje da će u narednih 5 godina imati oko 13 do 15 uskotrupaca.

suradnik: Nebojša Pavlović (Cambera), foto: Virgin Australia

Prošle godine je isporučeno 764 privatna mlazna aviona, povećanje od 4,7. Sa piston i turboprop poslovnih avionima brojka se povećava na 3162 aviona. Financijski promet od tih prodanih aviona je 23,4 milijarde USD, a kada ukalkuliramo i helikoptere iznos je 26,7 milijardi USD.

novinarka: Maja Mrkus (Pula), foto: Cessna

Vlada je odobrila Vinciu izgradnju novog aerodroma u kontinentalnom predgrađu Lisabona na mjestu sadašnje vojne baze. Aerodrom je nužnost zato što je sadašnji aerodrom Lisabon puno pretrpan. Naime, aerodrom je sa 9 milijuna putnika početkom tisučljeća došao do 35 milijuna putnika. Zamaaero je već pisao o novom aerodromu dok je to još samo bila pusta želja. Prema nekim planovima sadašnji aerodrom bi bio za legacy prijevoznike, a novi aerodrom za LCC i chartere, te bi tako bio i građen. Aerodrom bi se trebao dovršiti do 2034. godine.

dopisnik: Mladen Radić (Osijek), foto: Lisabon aerodrom

Vrlo interesantno, škotska regionalna kompanija Loganair, koja ima baze samo u Škotskoj i na sjeveru Velike Britanije (Aberdeen, Dundee, Edinburgh, Galsgow, Derry, Inverness, Isle fo Man, Newcastle upon Tyne), sada otvara bazu na samom jugu Engleske u Southamptonu. Kompanija koketira sa ovog aerodroma od kada je bankrotirao flybe, pa je imala sve više i više linija od tamo. Baza će se otvoriti u X. mjesecu 2025. sa dva ATR 72-600. Za sada se zna da će tog 26.10. Loganair otvoriti letove za Manchester i to sa frekvencijom od tri leta dnevno.

Loganair u ovom momentu ima 36 aviona u floti od čega su četiri cargo aviona ATR 72-500F. Najmanji avio u floti im je Britten Norman Islander sa samo 8 sjedala, a najveći ATR 72-600 sa 72 sjedala. Kompanija u floti ima i 12 jetova Embraer ERJ145.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Loganair

Spirit je krajem 2024. (IX. mjesec) ušao u predstečajnu zaštitu po paragrafu 11, te restrukturaciju. Upravo izlazi iz predstečajne zaštite. No, kompanija je za 2024. objavila masivni gubitak od čak 1,23 milijardi USD. Krajem 2024. kompanija je u floti imala 213 aviona. Spirit je u 2024. imao prosječan load faktor od 82,4%. U 2024. Spirit je izgubio 2192 zaposlenika. Kompanija je u 2024. imala prosječno 11.911 zaposlenika, što je manje nego 2023. kada je imala 12.798 zaposlenih. Od 2022. skoro 7000 radnika je napustilo Spirit.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Spirit

Qantas će do kraja 2025. godine u promet vratiti dva preostala Airbusa A380, doćim će flota ukupno imati 10 aviona. Kompanije je trajno prizemljila dva ova aviona, te je do Covida-19 letjela 12 A380. Prvi A380 se vratio u promet u XI. mjesecu 2021.

Novinarka: Maja Mrkus (Pula), foto: Qantas

Grad Los Angeles je za svoj aerodrom izdvojio 5 milijardi USD kako bi se dotjerao za Olimpijske igre 2028. Ukupno će dotjerivanje koštati 30 milijardi USD. Aerodrom je u 2024. dostigao 76 milijuna putnika, što je ipak još jako daleko od rekordne 2019. kada je imao 88 milijuna putnika. No, te 2028. olimpijske godine predviđa se da će kroz aerodrom proći 110 milijuna putnika.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Los Angeles Aerodrom

Diplomati Rusije i SAD-a su se sastali u Istanbulu. Na ovom sastanku je Rusija zatražila od SAD-a ponovu uspostavu nonstop linija između dvije države. Ovo je službeno zatražio i Ruski ministar vanjskih poslova.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Aeroflot

Sud je odobrio Spiritov plan za izlazak iz predstečajne zaštite po paragrafu 11. Vlasnici obveznica su sretni, ali dioničari nisu. Naravno kada im se vrijednost dionica opako smanjila pretvarajem dugova u dionice. Dioničari su pisali sutkinji da ne prihati plan, ali ga je ista ipak prihvatila. Spirit je ušao u predstečajnu zaštitu u XI. mjesecu 2024.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Spirit