Ural je cijelog ljeta letio jedan tjedni let subotom na liniji  Moskva DME – Dubrovnik. No, kompanija je odlučila ovu liniju prometovati i tijekom zimskog reda letenja. Linija će se operirati jednom tjedno, subotom, sa Airbusom A320. Ipak treba naglasiti da Ural vrlo često otkazuje najavljene letove.

Ovo je velik dodatak dubrovačkim letovima koji osim 23 tjedna leta za Zagreb Croatie Airlines i 2 tjedna leta za Split-Rijeku-Osijek Trade Aira imaju tek dva tjedna lete Vuelinga za Barcelonu. Linija je posebno važna radi bana koji ruske kompanije imaju za Crnu Goru, a radi čega su putnici masovno putovali preko Dubrovnika. Zbog toga je Aeroflot na svakodnevnim letovima za Dubrovnik koristio širokotrupce A330. No, Aeroflot se nije odlučio za zimske letove, pa će putnici za Crnu Goru moći koristiti Ural.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Ural

Posade Croatie Airlines kombijem kompanija dolaze u sobu za posade (crew room) najkasnije sat vremena prije leta. Ako su posade smještene van baze, tj. na stacionaru u Splitu ili Dubrovniku, ili pak u Skopju i Sarajevu, u kombiju moraju biti sat vremena prije leta. Naime, posade moraju biti u avionu 40 minuta prije leta. Posada se dužna „prijaviti“ (checkirati) prije letačke dužnosti putem mobitela, vlastitog računala ili službenih računala u crew roomu (ovo posljednje je moguće ukoliko je let sa MZLZ).

Novi crew room Croatie Airlines više nije u Buzinu, nego u zgradi MZL Zagreb, u prostoru na lijevom dijelu terminala, gdje je kantina za zaposlenike i security MZL Zagreb, te tehnika, help desk i station manager Croatie Airlines. U crew roomu se nalazi pult na kojem sjede crew control i djelatnik operativnog središta. Tamo piloti pokupe košuljicu (fascikl) u kojoj se nalaze svi dokumenti potrebni za let.

Prvi dokument iz košuljice je nalog za let (journey log), dokument sa osnovnim podacima o letu u kojem je datum, broj leta, imena posade, te registarski broj aviona.

Drugi dokument je Dispatch release koji je dio plana leta, a na kojem piše ruta, broj leta, ime kapetana i proračun potrebnog goriva koji daje kompanije, a temeljem kojeg kapetan odlučuje koliko će goriva u konačnici uzeti u avion. U košuljici su i dva primjerka plana leta (OFP) koji ima 3 do 10 stranica i na kojem je još jedan primjerak disparcher lista, te sve točke na ruti na kojima se provjerava stanje goriva. Naime, na tim točkama posada provjerava koliko je goriva utrošeno, tj. je li sve u redu i hoće li imati dovoljno goriva do kraja leta. Ako se brojke ne slažu došlo je do nekog problema, kao npr. curenje goriva i posada mora reagirati.

U slučaju charter leta dobivaju se još i dodatni dokumenti sa Covid-19 procedurama, ostalim procedurama, ponašanju na destinaciji (poglavito u arapskim zemljama), ime hotela i kontakt broj, telefon od hendlera, poseban servis tijekom leta idr.

Uz to piloti dobivaju svako jutro u zoru tehnički status svih aviona, tj. napomene da li avion ima neku neispravnost ili ograničenje, kako bi posade znale procedure u slučaju ograničenja.

Posade sve potankosti leta provjere i prije dolaska u crew room na kompanijskoj internet stranici, no ipak su dužne u crew roomu još jednom i formalno provjeriti na kompjuterima kompanije elektronske podatke o letu. Ovdje kapetan i kopilot čitajui Briefing package u elektronskom obliku (to je prije bilo u papirnatom obliku, no sada se štedi na papiru). U ovom dokumentu imaju vremenske prognoze polaznog i dolaznog aerodroma, alternacije (ponude, no isto u konačnici odlučuje kapetan), sve notame svih aerodroma, karte, te meteo uvjete leta.

Potom se kapetan i kopilot dogovaraju o količini goriva koji će uzeti, o alternacijama, te tko će letjeti koji leg (u načelu se dogovaraju pola-pola). Neke legove mora letjeti kapetan kao u slučaju lošije vidljivosti ili npr. na letovima za Brač.

Idući korak je pozvati kabince koji se brifira o statusu aviona, te meteo uvjetima, tj. hoće li, gdje, kada, kako i koliko moći posluživati u kabini, te koje procedure će morati odraditi (npr. vezanje putnika). Istovremeno kabina brifira pilote ima li putnika sa ograničenjima kojih ima mnogo različitih kategorija od teško pokretnih osoba, preko onih u invalidskim kolicima do onih na nosilima. Kabina obavještava pilote i ako ima djece bez pratnje. Također se naglašavaju putnici koji dolaze u policijskoj pratnji, a koji prvi ulaze u avion poput kriminalaca i deportiranih osoba.

Kada posada nije u bazi brifing se radi u hotelu ili u aerodromskoj zgradi (Brač npr. ima posebni prostor za to), ili je krajnja opcija da se napravi u avionu.

Potom piloti odlaze u operativno središte (pult) gdje daju Dispatch release i Fuel order (narudža goriva) po kojoj operativa daje nalog zemaljskom osoblju da utoče količinu goriva u avion. Na koncu posada na monitoru ili na pultu provjerava na kojoj je poziciji sam aviona (na kojem gateu) te zajedno sa kabincima odlazi do gatea.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Croatia Airlines