MZL Zagreb ima sve više letova LCC. Samo Ryanair ima četiri bazirana aviona u Zagrebu, a uz njega leti još i Eurowings, Norwegian, Pegasus i flydubai. Samo Zagreb ima 117 tjednih letova na 31 liniji. Kada leti Ryanair avioni se postave na mostove, ali se isti ne koriste, nego se putnici spuštaju po stepenicama iz mosta, pa ponovo stepenicama u avion. Glupo i nepotrebno trošenje mosta kao resursa.

Stoga bi bilo logično da Zagreb napravi produžetak bus gateova (u produžetku bus gateova 16-18) na jedno parkirališno mjesto desno (zapadno) od gatea 28 (nekih 10 metara) za nonschengen letove. Isto tako trebao bi produžiti tri parkirne pozicije i produžetak bus gateova na istočnoj strani (kod gateova 10-12). Na istočnoj strani se mora napraviti produžetak od nekih 40-50 metara jer posljednji gate se može napraviti s boka i tako usmjeravati putnike na posljednji avion. Ova dva objekta bi bili prizemnice. Kako gateovi 10-12 i 16-18 već imaju bar, toalete i druge sadržaje na ovim LCC gateovima trebale bi biti samo sjedalice. Na ovaj način dobili bi se istinski LCC gateovi i mini terminal, te bi putnici do aviona mogli pješice, bez potrebe za autobusom, ali i bez potrebe okupiranja avio mostova (koji se tada ni ne plaćaju). Jasno put do aviona bi bio ograđen u najvećem dijelu (osim tamo gdje se prelamaju pravci sa autobusima) kako bi se koristila minimalna radna snaga.

Kako na 50 metara istočnih gateova stane nekih 5-6 bus gatea, 2 bi bila za pješke odlazak do aviona (+ treći sa boka), a još 4-5 bi mogla biti za odlazak autobusom do aviona, tj. povećao bi se i broj autobusnih gateova. Na zapadnoj strani uz jedan gate za pješake mogla bi biti još dva bus gatea. Jasno za isto bi trebalo i stajanku proširiti za tri parkirne pozicije za LCC na istočnoj strani sadašnje stajanke, dok bi se na zapadnoj strani koristila parkirna pozicija E9.

Ovo bi napravilo istinsku LCC uslugu, putnici bi mogli pješice do aviona, ne bi se blokirali skupi avio mostovi, samo opsluživanja LCC bi bilo brže i jeftinije, a i na produžetku terminala usluga bi bila LCC. Svakako dobro rješenje i za MZL Zagreb i za LCC. Jasno ako neki LCC, poput flydubaia, želi koristiti avio mostove i tu uslugu platiti to će mu se omogućiti.

Isto tako, neovisno o ovom proširenju, MZL Zagreb bi mogla otvoriti još jedan autobusni gate (13) zapadno od gatea 10, a preko puta gatea 12 u shenge zoni, te u nonschengen zoni jedan gate (19) zapadno od gatea 18, tj. preko puta gatea 17. Zagreb bi tako jednostavno dobio još dva bus gatea što mu i te kako treba.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Mario Vukoja

Jučer je na zamaaero bilo enormnih 558 komentara, što je ekvivalent od 203.670 komentara godišnje. Inače zamaaero ima oko 140.000 komentara godišnje, tako da je jučerašnji broj komentara istinski bio ogroman. Zamaaero je jučer imao 116.548 posjeta, jedan od najboljih rezultata u povijesti.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb)

JAT je u ljeto 1986. letio long-haul linije iz Zagreba za Chicago (2 leta tjedno), Detroit (1 let), Montreal (3 leta), New York (4 leta), Toronto (3 leta), dakle ukupno 13 tjednih letova na 5 linija. JAT je imao i liniju iz Dubrovnika preko Beograda za New York jednom tjedno. U zimu 1990/91 JAT je letio iz Zagreba za Chicago (1 let nonstop i 3 preko Beograda), Los Angeles (2 preko Beograda), Montreal (2 leta), New York (1 nonstop i 3 preko Beograda) i Toronto (2 leta), te je Air Yugoslavia imala 1 tjedno lete iz Clevelanda i Detroita za Zagreb. To je bilo 7 tjednih letova nonstop. I te zime Dubrovnik je imao 1 let tjedno preko Beograda za New York. Zadnje ljeto prije raspada država, 1991. godine, Zagreba je imao letove za Chicago (2 leta), Montreal (2 leta), New York (4 leta), Toronto (2 leta). To je bilo 10 tjednih nonstop letova. Dubrovnik tog ljeta više nije imao letove za New York. Prisjetimo se da je te godine Pan Am letio 4 nonstop leta iz Zagreba za New York, a Air Canada 3 nonstop leta za Toronto, što znači da je Zagreb imao čak 17 tjednih long-haul letova.

U ljeto 1994. Croatia Airlines je objavila da će od 30.5. krenuti letjeti za New York JFK 3 puta tjedno, za Chicato 1 tjedno i za Toronto 2 puta tjedno. Za ovo je trebala nabaviti jedan McDonnell Douglas DC10 od Lufthanse. Iskreno, ovo je bilo prerano, ti letovi nisu trebali krenuti prije ljeta 1996, tj. nakon Oluje i pokretanje letova za Sarajevo i Zadar, te bitno više letova za Dubrovnik i Skopje. Nažalost kompanija je od ove ideje nakon toga odustala.

Zagreb je 2019. godine imao 17 tjednih širokotrupnih letova i to za Toronto (4 leta Air Canada Rouge sa Boeingom 767-300ER, 3 leta Air Transat sa Airbusom A330-200), Dubai (7 letova Emirates sa B777-300ER) i Seoul (3 leta Korean sa A330-200, B777-200 i B787-9). U zimu 2018/19 Zagreb je imao 10 letova tjedno i to Korean (3 leta) i Emirates (7 letova). Danas Zagreb ima 3 leta Air Transata (Toronto) sa A330-200 i isto toliko letova T’waya (Seol) sa A330-200. Zimi Zagreb više nema long-haul letova.

I sada se postavlja pitanje kako je u vrijeme Jugoslavije, prije 35 godina Zagreb imao 14-17 tjednih long-haul letova, kako je 2019. imao 17 tjednih letova, a danas ima tek njih 6 i to samo ljeti. Kako je Zagreb u vrijeme Jugoslavije imao 10 letova za SAD, a danas nema ni jedan jedini. Kako to da uz toliko turista iz Kine i SAD-a (te ogromnu dijasporu u SAD) Zagreb nema ni jedan jedini let za te države. Iskreno MZL Zagreb bi se trebala daleko više potruditi dovesti te letove u Zagreb, a Turistička zajednica Zagreba bi iste morala financirati.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: JAT

Zašto Hrvatsko ratno zrakoplovstvo ne obnovi samo jedan tunel za avione u slučaju rata na Željavi? Tu treba staviti jedna tanja vrata (ne ona po 100 i više tona radi nuklearnog udara kakva su bila prije, jer nuklearni udar više nije realna stvar) radi bombardiranja, obnovi par prostorija unutar kompleksa i jednu uzletno-sletnu stazu. U slučaju rata tamo može staviti svojih 12 Rafalea bez straha da će ih netko uništiti. Avioni bi tamo bili potpuno sigurni.

Jasno bio bi nonsens tako što raditi iz početka, puno previše novaca. No, tuneli su u jako dobrom stanu, miniranje im nije naškodilo, tuneli su zapravo nataknuti, masa prostorija je u redu, čak ni uzletno-sletne staze nisu u tragično lošem stanju. Stoga obnova ne bi puno koštala.

Istina tuneli su preuski za mimoilaženje dva Rafalea (imaju 15-20 metara, a dva Rafalea su široka 21,6 metra), no isto se može riješiti uporabom dvije pokrajnje spojnice tunela gdje bi se šlepali avioni dok izlazi onaj avion koji je potreban.

Ova baza nema smisla u mirnodopsko vrijeme, tj. ima svog smisla da su ti avioni smješteni u 91. bazi u Zagrebu, no u slučaju ratne opasnosti isti bi se i te kako trebali preseliti u Željavu. To znači da bi bazu u mirnodopsko vrijeme trebalo opsluživati tek mali broj vojnika na osiguranju, čišćenju i održavanju za spremnost u slučaju rata.

O Željavi je zamaaero pisao u kolumni:

KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Željava

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Alen Šćuric

Swiss je prošle godine (tada je letio Edelweiss njihova leisure kompaniaj) za Dubrovnik iz Zuricha letio 3 tjedna leta, no ove godine leti 5 tjednih letova (utorak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja). Ovo je dva leta više nego prošle godine. Od toga Helvetic jedan let leti sa Embraerom 195-E2, a drugi sa E190, dok Swiss leti dva leta sa Airbusom A321 i jedan sa A220-300. Croatia leti četiri tjedna leta, jedan više nego prošle godine (ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja) sve sa A319 osim jednog leta sa A220-300, dočim obije kompanije imaju 10 tjednih letova na liniji u code-share. Kompanije lete svaki dan, a dva leta imaju u utorka, četvrtak i nedjelju. Ukupno obije kompanije imaju tri leta više nego prošle godine.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Swiss

Učenici i profesori Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perišina kroz projekt “AeroFeniks” obnovili su staru česku Moravu L-200D proizvođaca Let, danas Aircraft Industries a.s.

Ovaj unikat na području Hrvatske obnovljen je u sklopu praktičnih radova polaznika škole.  Škola navodi da taj postupak otvara put prema otvaranju nacionalnog Muzeja zrakoplovstva na otvorenom. U projektu je sudjelovala i francuska škola Eugene Monte3l koja je izradila 4 limena dijela prema modelu i španjolska škola CPIFP El Arenal koji su izradili upravljački volan sto je omogućilo uređenje unutrašnjosti aviona.

Avion je dizajnirao Milan Křeček, prvi let imao je još davnog 9.4.1957, a proizvedeno ih je 357 komada. Moguće je da je ovaj jedan od 5 komada koji su sastavljeni u Libisu u Jugoslaviji. Veliko bravo za Zrakoplovnu!

dopisnik: Tomi Stefansson (Stockholm), foto: Tomi Stefansson

SAS ove godine leti iz Pule za:

• Kopehagen 8 letova tjedno, prošle godine 4
• Oslo 2 leta, prošle godine 1
• Stockholm 1 let, kao i prošle godine

To znači da je prošle godine SAS za Pulu letio 6 letova na tri linije. Ove godine imaju isti broj linija, no lete na čak 11 letova, pet više.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: SAS

Ovako nešto se još nije desilo na zamaaero. Danas od 11 članaka svih 5 inozemnih su napisali dopisnici (Stefansson, Pusineri, Radojević, Mrkus, Cvetković), dopisnici i suradnici su napisali četiri od pet članaka iz regije (Stefansson, Alasić, Skenderija, Mehić), dok je dnevnu analizu napisao Stefansson. To znači da sam ja napisao samo 1 od 11 članaka. Stoga sam danas sa člancima bio gotov za 30 minuta, iako mi inače treba i preko tri sata. I idem spavati u 00:45, a ne kao inače oko 3:30. Samo tako dalje ekipa, skinuti mi što više posla sa vrata! 😊