Razgovarao sam sa CEO MZL Zagreb, g. Hyseirom Bahadir Bedirom oko neuspjelog projekta poticaja otvaranja linija prema glavnim gradovima Europe. Podsjetimo se program poticaja MZL Zagreb usmjeren je na kompanije koje otvaraju više linija i to onih linija koje je Zagreb istakao kao prioritetne. Stoga je Zagreb želio potaknuti pokretanje letove za Prag, Tallinn, Rigu, Vilnijus, Stockholm (ARN ili NYO), Berlin, Luksemburg, Budimpeštu, Bukurešt, Tiranu, Prištinu, Reykjavik, Tbilisi, Kišinjev, Yerevan i Kijev (nakon otvaranju ukrajinskog zračnog prometa). Letovi moraju biti najmanje dva puta tjedno tijekom cijele godine. Poticaj je trebao trajati od 1.6.2023. do 31.5.2026. Ovisno o broju destinacija kompanija će ostvarivati 60% popusta na putnički servis (ako otvore 3-4 linije), 70% (ako otvore 5-6 linija), 80% (ako otvore 7-8 linija) i 90% (ako otvore više od 9 linija). Prijevoznici mogu revidirati destinacije tijekom poticaja. Zagreb će eventualno dodavati gradove na listu. Pa hajmo prvo vidjeti koji prijevoznici bi se mogli javiti na ovaj poticaj. Logične linije ovog poticaja su Stockholm, Berlin, Prag, Bukurešt, Tirana, Kijev pa djelomično i Riga i Priština. Nisu pretjerano logične ali mogu proći Luksemburg i Tallinn. Ali su za Zagreb potpuno nelogični letovi za Vilnijus, Budimpeštu (puno preblizu Zagrebu),  Reykjavik, Kišinjev, Tbilisi i Yerevan. Pa tko će letjeti za ove gradove? Ovdje uspjeh može imati samo Wizz Air, sa svojim specifičnim sustavom, i nitko drugi.

Ovakav poticaj mogla je iskoristiti samo Croatia. Ona je četiri od ovih linija letjela prije Covida-19 (Prag, Stockholm, Bukurešt i Priština), a uz obnovu ovih linija kompanija bez imalo rizika može pokrenuti Barlin i Tiranu, pa čak i Rigu. Većinu ovih destinacija operira i Ryanair: Tallinn, Luxemburg i Kijev (trenutno suspendiran), a u sedam od njih ima i baze: Prag, Riga, Vilnius, Stockholm, Berlin, Budimpešta i Bukurešt. Ovo znači da bi na 10 linija mogao letjeti i Ryanair, tj. ostvariti tih 9 linija sa 90% poticaja. I airBaltic bi mogao pokrenuti tri linije za svoje baze u Rigi, Vilnijusu i Tallinnu, no isto nije realno. No, ono što je indikativno da od tih 16 linija na njih 15 leti Wizz Air. Kompanija ima baze na Vilnijusu, Budimpešti, Bukureštu, Tirani, Kišinjevu (trenutno suspendirano) i Kijevu (trenutno suspendirano), ali ima velik broj letova za Prag, Tallinn, Rigu, Stockholm NYO, Berlin, Luxemburg, Prištinu, Reykjavik i Yerevan. Ni Ryanair, ni Wizz Air ne lete za Tbilisi.

Gospodin Bahadir Bedir nam je rekao da je cilj projekta bio da se povežu glavni gradovi, ali i da se motivira jedna kompanija koja bi letjela te gradove i eventualno bazirala dodatan avion u Zagrebu. G. Bahadir Bedir je istakao da je ipak glavni cilj poticaja bio da Croatia Airlines pokrene ove letove, ali da su pucali i na Wizz Air. No, Bahadir Bedir je istakao da Wizz Air ima problema sa posadama, a da je Croatia više fokusirana na obalu nego na Zagreb i da zato projekt poticaja nije uspio.

Rekao sam g. Bahadir Bediru da je osnovna pogreška poticaja što se traži najmanje 3 linije jer su time isključili npr. airBaltic i Luxair koji otvaraju velik broj letova u regiju, airBaltic čak za Prištinu i Skopje, ali ne otvara Zagreb. Bahir Bedir je naglasio da MZL Zagreb ima nekoliko programa poticaja, pa i za one individualnih linija, no da je ovaj trebao privući neku kompaniju da bazira avion ili Croatiu da obnovi ili otvori više linija iz Zagreba.

G.Bahir Bedir je rekao da Priština i Skopje imaju drugačiji način funkcioniranja, da oni nisu u Europskoj Uniji, da oni imaju ogromnu dijasporu, poglavito Priština i koja značajno putuje kući, da je Priština dvije godine bila drugi aerodrom u regiji. Ti aerodromi imaju drugačiji profil putnika nego Zagreb. Skopje uz to ima veliki program poticaja njihove vlade. No, u Zagrebu aerodrom sam pokušava napraviti poticaje, bez ikakve pomoći vlade. Ovaj poticaja povezivanja glavnih gradova je u prvom redu dobar za vladu i administraciju, poglavito radi povezivanja Zagreba sa glavnim gradovima Europske Unije, no pomoći od Vlade za isti nema.

Ipak MZL Zagreb će se i dalje truditi da dobije ove linije, oni i dalje pregovaraju sa avio kompanijama, uključujući Croatiu Airlines. Stoga se Behir Badir nada da će uspjeti u ovom programu, ako ne ove, onda iduće godine.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: MZL Zagreb

Ovog ljeta na MZL Zagreb je bila istinska gužva. Foaje je ogroman, bitno veći od sadašnjih potreba. Jasno, on je dizajniran za 8 milijuna putnika, uz to nema check ina osim na središnjoj konzoli, na desnoj i lijevoj toga nema. I tu je sve prazno, puno prevelik prostor za današnji promet. I na bodičeku nije gužva. Ne rade sve linije, i na onima koje rade nema gužve i velikih redova.

No, na gatovima je mrtvi kaos. Nema dovoljno stolica u čekaonicama, poglavito na nonschengenskim gateovima 26 do 28 koji imaju i manje stolica od ostalih gateova. Premalo mjesta ima i u barovima i restoranima, doslovce ne možete naći prazan stol za sjesti. I tu je ogromna kritika MZL Zagreb. Hitno bi trebali otvoriti bar još jedan bar, te fast food restoran, a i nacionalni a’la carte restoran. I trgovine su pretrpane. Dakle, jedva se prolazi, sve je nagruvano, poglavito od kada je stavljena kontrola putovnica radi Schengena.

Očito je aerodrom krivo konstruiran. Prostor sa gateovima je očito preuzak, to je trebalo biti šire, prostor sa ugostiteljskim objektima i trgovinama je trebao biti veći. A što će biti kada se broj putnika popenje za još milijun i pola. Nakon toga finger će se produžiti za dodatna dva gatea. I time se neće dobiti mnogo.

Zagreb će morati nekako riješiti ovaj problem. Prebacivanje VIP lože na 3. kat neće smanjiti pritisak jer ti putnici u konačnici odlaze na gate, osim ako se na mjestu sadašnje VIP lože ne locira još jedan kafić ili restoran. Treba vidjeti imali li prostora da se poveća prostor u središnjem prostoru kod duty free i kafića. Bojim se da nema. Rješenje bi bilo i drugi kat na prostoru gateova. Tu i te kako ima prostora, pa gore prebaciti pušione, WC-e, čekaonice, otvoriti barove… Ovo je zapravo jedino rješenje.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: MZL Zagreb