BiH je iznašla rješenje za BHANSA-u. Vijeće ministara BiH je odlučilo privremeno financirati BHANSA-u, o čemu će odluku donijeti u utorak. Vjerojatno će taj novac naplatiti od Eurocontrola kada se odblokira novac. Zamaaero je jasno izjavila da niti je problem u BHANSA-i, ona nikako nije kriva, nego je kolateralna žrtva, niti je ona strana u postupku prisilne naplate za neizgrađene hidroelektrane. Ona sa tim hidroelektranama nema apsolutno ništa. Samim time je logično da BiH uskoči u ovom problemu i iznađe načina da financira BHANSA-u te joj pomogne da prebrodi krizu na koju nikako nije utjecala i za što nikako nije kriva.

BHANSA je pokušala dići i kredit koji bi se kasnije vratio po deblokadi sredstava Eurocontrola, no to ide jako teško, banke se libe dati kredit instituciji čiji je račun blokiran u Eurocontrolu. Uz to Vijeće ministara je naložilo Ministarstvu financija i trezora da do 22.4.2025. pripremi korekcije Nacrta zakona o proračunu za 2025. gdje će se osigurati sredstva za izvršenje arbitražne presude u iznosu od 56,2 milijuna EUR.

BHANSA sada živi na financijskim zalihama i novcu naplaćenom direktno i u BiH. No, bez novaca Eurocontrola vrlo brzo bi taj izvor presušio i BHANSA bi morala prekinuti sve operacije tj. preko pola milijuna preleta (prošle godine 531.416 preleta) i preko 20.000 letova prema aerodromima u BiH (22.625 prošle godine). Ovo bi bilo tragično i imalo bi nesagledive posljedice po BiH.

Iskreno ogromno bravo za BHANSA-u koja je javno, a zasigurno još više iza kulisa lobirala i uspjela napraviti to da joj je Vijeće osiguralo privremena sredstva i da će platiti ogroman novac arbitražne presude. Ovo pokazuje da su ozbiljna asocijacija i da imaju utjecaja. Posao je dobro odrađen. Iako nimalo i nikako nisu krivi za isti.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: BHANSA

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture donijelo je pravilnik o otvorenosti hrvatskih zračnih luka za ljetnu sezonu 2025.

I, naravno, ova otvorenost ima niz nelogičnosti. Prvo, Ministarstvo traži otvorenost dviju zračnih luka 24 sata i to Zagreba i Rijeke, 7 dana u tjednu. Koje to logike ima? OK, logično je da Zagreba bude otvoren 24 sata. I to bi za Hrvatsku bilo dovoljno, poglavito što je u Zagrebu baza Croatie Airlines. No, oko treba biti druga zračna luka otvorena 24 sata (a ne treba), onda to mora biti Split, a ne Rijeka. Rijeka je na samo 128 km zračne linije od Zagreba, koje logike ima da su dva aerodroma koja su toliko blizu otvorena 24 sata. Zadar je od Zagreba udaljen 197 km, a od Rijeke 151 km; Split od Zagreba 256 km, a od Rijeke 257 km, Dubrovnik od Zagreba 390, a od Rijeke 417 km. Svi prijevoznici ovih zračnih luka će prije koristiti Zagreba nego Rijeku. Split ima vrlo gust promet ljeti, sa preko 700.000 putnika i oko 100 letova dnevno, a i sezonska je baza Croatie Airlines. I te kako bi bilo logično da on radi 24 sata umjesto Rijeke, te da kompanije mogu letjeti i nakon 22 sata, tj. cijelu noć, čime bi se donekle rasteretio promet kroz dan, ali bi se omogućio i veći broj frekvencija. Na ovaj način iz Dubrovnika bi alternativni aerodrom bio 165, a ne 390 km, iz Zadra 117, a ne 151 km, dok bi Pula imala dovoljno dobru opciju alternativnog aerodroma na 195 km. Konačno koji će to radnici raditi tri smjene u Rijeci, zašto i za koga? Dobivat će plaću i ništa neće raditi tijekom noći? Gdje će ih i kako Rijeka pronači? Logika dno!

Drugi problem je ZL Split koja bi obzirom na promet morala raditi svaki dan bar od 6:00 do 23:00, a petkom i subotom od 6:00 do 24:00. To je minimum prema prometu koji Split trenutno ima. Split je i prošle godine imao letova do 23:00 sata, a petkom i subotom do ponoći, pa čak i duže.

Treći problem je Pula gdje zadnji avion Croatie dolazi nakon 22:00 sata i to svaki dan. Konačno i Zadar ima letove Ryanaira svaki dan nakon 22:00 sata. Stoga je ovaj pravilnik potpuno nelogičan i nema veze sa realnošću na terenu.

Prema ovom pravilniku zračne luke moraju biti otvorene kako slijedi:

• Zagreb 24 sata dnevno
• Rijeka 24 sata dnevno
• Dubrovnik od 6:00 do 23:00
• Split od 6:00 do 22:00
• Pula od 6:00 do 22:00
• Zadar od 6:00 do 22:00
• Osijek ponedjeljkom od 6:15 do 16:15 i od 21:00 do 22:00, utorkom i četvrtkom od 8:00 do 15:00 i od 20:30 do 21:30, srijedom od 20:00 do 22:00, petkom od 6:15 do 22:00, subotom od 16:00 do 18:00 i nedjeljom od 6:15 do 9:30, od 14:00 do 16:15 i od 21:00 do 22:00
• Brač svaki dan od 8:00 do 16:00, osim srijedom do 19:30, od 10.5. do 9.6. subotom od 8:00 do 17:30, od 1.6. do 31.8. petkom od 8:00 do 17:00, od 10.6. do 14.9. subotom od 8:00 do 19:30
• Lošinj do 16.5. i nakon 15.9. od 8:00 do 16:00; od 17.5. do 31.5. od ponedjeljka do četvrtka od 8:00 do 16:00, a od petka do nedjelje od 8:00 do 20:00, te od 1.6. do 14.9. od 8:00 do 20:00 svaki dan.

Zračne luka mogu prijaviti i dužu otvorenost od ove propisane, ukoliko za to imaju potrebu (npr. neke kompanije imaju zahtjev za slijetanje nakon vremena otvorenosti).

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: ZL Zagreb