Novosti iz regije

NAJAVE: Wizz Air povećava Beograd-Larnaca

Wizz Air povećava broj letova na liniji Beograd-Larnaca. Kompanija je planirala letjeti šest tjednih letova na ovoj liniji, no između 25.7. i 15.9. ju sada povećava na osam tjedno (svakodnevno, dva leta ponedjeljkom). Letovi su sa Airbusom A321. Air Serbia na istoj liniji leti 14 tjednih letova (svaki dan dva, srijedom i četvrtkom tri, no petkom i subotom jedan). To znači da će obije kompanije imati više nego fascinantnih 22 tjedna leta na liniji u top sezoni (3,1 dnevno).

dopisni: Mario Skenderija (Zadar), foto: Wizz Air

SMANJENJA: Ryanair smanjio broj letova u Podgorici

Ryanair je prošle godine za Podgoricu letio 23 tjednih letova na 8 linija u top sezoni. No, ovog ljeta leti:

  • Berlin 2 leta, 1 manje nego prošle godine
  • Charleroi 3 leta, 1 više nego prošle godine
  • Gdansk 2 leta, kao i prošle godine
  • Krakow 6 letova, 1 više nego prošle godine
  • London 3 leta kao i prošle godine
  • Wroclaw 2 leta, kao i prošle godine
  • No više nema letova za Manchester (2 prošle godine)
  • i za Zagreb (4 prošle godine)

To znači da će Ryanair ove godine letjeti 18 tjednih letova na 6 linija, 5 letova manje i 2 linije manje nego prošle godine.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Ryanair

Zašto Croatia ne leti long-haul?

Jedini segment zrakoplovstva koji je sada profitabilan za legacy carriere je long-haul. Legacy carrieri na long-haulu zarađuju novac, dok na gubitaškim short haul linijama gube novac. Pa izmišljaju svašta nešto da gube što manje. Tako veliki igrači imaju regionalne feeding kompanije, primjerice Lufthansa ima CityLine, Air Dolomite i City Airlines, British ima CityFlyer i EuroFlyer, Iberia ima Regional, KLM ima Cityhopper, Air France ima Hop!, Air Lingus ima Regional… Istovremeno veliki igrači imaju i svoje LCC koji pokrivaju P2P linije poglavito iz sekundarnih aerodroma poput Lufthansinog Eurowingsa, Iberijinog Vuelinga i Iberie Express, Air France-KLM-ovog Transaera, Turkishevog AJeta, Aerofllotove Pobede.

Hrvatska ima long-haul dijasporu od preko 2 milijuna ljudi, od čega je samo u SAD-u 1,2 milijuna. Dobar dio njih je odselio u zadnjih 20-tak godina, poglavito za SAD, Kanadu i Australiju. Svi oni i dalje dolaze kući bar jednom godišnje.

Uz to Hrvatska ima ogroman broj turista izvan Europe, njih preko 2 milijuna. Najviše turista dolazi iz SAD-a, Kanade, Južne Koreje, Japana, Indije, Singapura, Kine, Tajvana, Australije, Novog Zealanda, Argentine i Brazila. Samo iz SAD-a je 2024. bilo preko 700.000 turista.

Uz to ogroman broj poslovnjaka, političara, diplomata, birokrata, administrativaca, vojnika zbog NATO-a (školovanja, kongresi, seminari, koordinacije, zapovjedne strukture, misije) leti za SAD. Hrvatska ne treba vize ni za SAD, ni za Kanadu, što je ogromna prednost.

Hrvatska ima i 240.000 stranaca koji svake godine rade u njoj. Najviše long-haul stranaca je iz Nepala, Indije, Bangladeša i Filipina. Ukupno 100.000 long-haul stranaca radi u Hrvatskoj. Svi oni odlaze kući bar jednom u 3 do 5 godina, neki i češće.

Stoga je apsolutno nejasno zašto Croatia Airlines ne leti long-haul. Air Serbia koja ima daleko manje turista iz tih tržišta, manje stranih radnika, koja ima manju dijasporu, manje diplomata i poslovnjaka u SAD, koja nije članica NATO-a i Europske Unije ima čak 14 tjednih long-haul letova u top sezoni na čak četiri linije, sa 4 long-haul aviona, a planira i povećanje broja linija i frekvencija.

Da Croatia ima long-haul letove iz Zagreba imala bi daleko više konekcija i putnika za Split, Zadar, Pulu, Dubrovnik, Osijek, Brač, Mostar, Sarajevo i Skopje koji gradovi tih letova nemaju. Samim time bi i feeding linije imale više cijene i daleko bolji load faktor. Upravo je long-haul ono što bi profiliralo Zagreb kao hub. Povećanjem broja frekvencija na feeding linijama otvorila bi se mogućnost i više letova i linija za Europu. Iz Zagreba bi imale smisla linije za New York (ljeti 7, zimi 4 leta), Toronta (cijele godine 2 leta), te po 2 tjedna leta za turiste i dijasporu za Pittsburgh ili Philadelphiu, Chicago i Los Angeles, kao i za Delhi, Mumbai, Katmandu, Bangkok, Singapore, Peking, Shanghai, Taipei i Tokio. Velika većina ovih linija bi bila sezonska, no cijele godine mogli bi se letjeti Delhi, New York, Toronto i Peking. Imalo bi logike letjeti i iz Dubrovnika za Philadelphiu, Chicago, Los Angeles, Peking i Seoul, te iz Splita za New York. Jasno nitko ne očekuje sve ove linije odjednom, krene se skromno sa dva Airbusa A330-200 pa se postepeno povećava broj aviona, linija i frekvencija. Za Croatiu su long-haul linije krucijalne. Žalosno je da to kompanija ne vidi.

Alen Šćuric (Zagreb), foto: Croatia Airlines

Maribor mrtav aerodrom

Koji je smisao aerodroma Maribor? Koja je njegova svrha. Vlast je potrošila ogroman novac Europske Unije za terminal koji nema putnika, a ima kapacitet čak 600.000 putnika godišnje. Čak štoviše terminal je stradao u nevremenu, a vlast ne interesira da ga popravi i broj putnika je stoga u zadnjih više od godine dana opako pao. Broj putnika koji je i prije bio tragično loš.

Aerodrom danas ima tek jednu školu letenja i vrlo rijetko na njemu operacije treniraju neke europske kompanije. Nema niti redovnih letova, ni LCC (u povijesti je letio Ryanair), niti leisure letova za Grčku, Tursku, Egipat koje je prije imao, ni ad hoc chartera za sportske i druge organizacije. Maribor je prošle godine imao tek 2330 putnika, te je bio drugi najlošiji aerodrom po broju putnika (lošiji je samo Lošinj). Ove godine će imati i manje putnika. Nema ni maintenance koji je bio najavljen. Na aerodromu se ne parkiraju avioni čak ni zimi (za razliku od npr. Rijeke). Kako će i imati kada radi tek osam sati dnevno (moguće dio godine radi 11 sati dnevno). Pobogu! I kojeg onda ima smisla aerodrom? U ovom slučaju je jasno da bolje da se aerodrom potpuno zatvori nego da se ova agonija nastavlja.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Aerodrom Maribor

NAJAVE: Air Serbia još jednom povećava Genevu

I eto još jednom se desilo. Kao što smo prije par dana pisali easyJet je već treći puta povećao broj letova iz Beograda za Genevu te će sada letjeti četiri tjedna leta (umjesto prvotno planiranih dva) cijeli ljetni red letenja. No, sada je broj letova povećala i Air Serbia, te je ovo njeno drugo povećanje na ovoj liniji. I ona će cijeli red letenja, tj. do 24.10. letjeti četiri tjedna leta na ovoj liniji i to ponedjeljkom, srijedom, petkom i nedjeljom.

Prvotni plan je bio da linija ima tek dva tjedna polaska easyJeta, da bi dolaskom Air Serbie na liniju ista povećana na čak osam tjednih letova. Nažalost obije kompanije lete istim danima, što znači da ponedjeljkom, srijedom, petkom i nedjeljom imamo dva leta, a ostala tri dana u tjednu letova nema. Sve ovo jasno pokazuje da se kompanije istinski kolju na ovoj liniji. Zamaaero je u prošlom članku objavila cijene za letova na ovoj liniji koje su istinski ekstremno niske. Rat koji će u prvom redu pogodovati putnicima, samo je pitanje koja će kompanija izdržati.

dopisnik: Mario Skenderija (Zadar), foto: Air Serbia

EKSKLUZIVNO: ZL Brač 2145 putnika u V. mjesecu

Zračna luka Brač je u V. mjesecu ostvarila 2145 putnika što je bitno više nego u istom mjesecu prošle godine kada je imala 1835 putnika, tj. povećanje je 16,9%. Od toga je 1196 putnika bilo dolaznih i 932 odlaznih, te je bilo 4 transferna i 10 tranzitnih putnika. Ukupno je bilo 1744 međunarodnih i 401 domaći putnik. Brač je imao 391 operaciju (362 u V/2024), od čega 62 na redovnim letovima, 327 generalne avijacije, te 2 vojna leta.

Ukupno je od početka godine Brač ostvario 2573 putnika (2244 u 2024.), od čega 1429 dolaznih i 1115 odlaznih, 4 transferna i 25 tranzitnih. 1836 putnika je bilo međunarodnih i 736 domaćih. Ukupno od početka godine Brač je imao 909 operacija (575 u 2024), od čega 87 na redovnim letovima, 820 na generalnoj avijaciji, te 2 vojna leta.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: ZL Brač

PRVI OBJAVLJUJEMO: 4. A220-300 stigao u Croatiu

Croatijin 4. Airbus A220-300, 9A-CAM je danas u 7:12 sletio u Zagreb. Avio je jučer 24.6. poletio iz Montreala (YMX) za Copenhagen u 15:45 sati i stigao je u 04:43 u Dansku. Iz Copenhagena je poletio u 5:40, te je stigao u Zagreb u 7:12. 9A-CAM će nositi ime “Rijeka”. Croatia je prošle godine dobila dva ova aviona, a ove godine su joj do sada isporučena još dva. Do kraja godine treba dobiti još tri aviona, među kojima i A220-100, te će do kraja godine u floti imati 7 od 15 A220.

dipisnik: Alen Foglar (Beč) i analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Alen Šćuric

Broj turista raste, a broj putnika Rijeke pada

Nevjerojatno je da je broj turista u Primorsko-goranskoj županiji porastao. U 2023. Primorsko-goranska županije je imala 3.071.852 turista, dok je u 2024. imala 3.092.963 turista. I sad kako je moguće da broj turista raste, a broj putnika Zračne luke Rijeka pada. U 2023. Rijeka je imala 154.367 putnika, a 2024. je imala 145.148 putnika. Razlika je još veća u usporedbi sa 2022. ZL Rijeka je te godine imala 164.086 putnika, čak 18.938 više, a broj turista je te godine bio 2.918.929 turista, njih čak 174.034 manje. 2019. Primorsko-goranska županija je imala 2.966.489 turista, dakle 126.474 manje nego prošle godine, a ZL Rijeka je imala 200.841 putnika, čak 55.693 više nego prošle godine (tada 38,1% više nego prošle godine). Pobogu.

Ovo znači da je u Rijeci 2024. tek jedan na 42,6 turista u Rijeku stigao avionom. U Istarskoj županiji jedan na 19,1 turista je došao avionom, a u Zadarskoj jedan na 2,4 turista. Kako pobogu Rijeka????? Nešto tu jako ne štima. Jako ne štima i mora se odmah mijenjati!!!

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: ZL Rijeka

Mostar prilično otkazivanja od novih linija

Zračna luka Mostar danas ima daleko više linija, frekvencija, putnika i kompanija nego prošle godine. A pogotovo ima više nego pretprošle godine ili 2019. I na tome direktoru Đuzelu ogromno bravo. No, nakon bombastičnih najava za ovo ljeto, koje da su se realizirale aerodrom bi imao i preko 100.000 putnika, stvari su malo krenula u drugom smjeru. I Mostar je imao opaku nesreću. A izvanredni planovi su porezani.

Prvo je Eurowings objavio da će Dusseldorf operirati od 3.5. jednom tjedno, a od 15.7. do 26.8. dva puta tjedno, nakon čega ponovo jedan tjedni let do kraja ljetnog reda letenja. I ovo se ostvaruje. No, za Stuttgart kompanija je trebala krenuti sa operacijama 10.5. jednom tjedno (subotom). Ovo se prolongiralo za mjesec dana i letovi su krenuli tek 14.6. Od 1.7. do kraja ljetnog reda letenja Eurowings je trebao letjeti dva puta tjedno. No, sada će dva put tjedno letjeti samo od 29.7. do 16.9, a nakon toga će letjeti jednom tjedno. Ovo je prilično rezanje.

Nakon toga su objavljeni problemi SkyAlpsa sa flotom i prizemljenje ogromnog dijela flote Dash 8-400. Ogroman broj medijskih natpisa o tome svakako je naštetio linijama i bitno smanjio broj putnika. Ove godine SkyAlps je trebao otvoriti bazu u Mostaru, te letjeti na čak 6 linija (Bari, Bergamo, Minhen, Napulj, Palermo i Rim) sa 13 letova tjedno. To su dvije linije i 5 letova više nego prošle godine. Letovi su planirani od 15.5. Na kraju su se svi letovi realizirali no za SkyAlps lete svakakve nekakve kompanije i sa većim Embraerom E195, sa Dash 8-400, ali i sa manjim avionima od svega 30 sjedala. Nije dobro, no bar se letovi ostvaruju. Navodno bi SkyAlps tijekom ljeta trebao vratiti većinu svojih aviona u promet pa i preuzeti letove iz Mostara.

Potom je AJet trebao krenuti sa letovima za Istanbul 4.6, koji su se trebali letjeti jednom tjedno, no od istih je odustao. Po nekim izvorima kompanija bi trebala pokrenuti ovu liniju 29.10, no kompanija nema takvih najava u svom sustavu. Čak štoviše potpuno je izbacila Mostar kao destinaciju. Ovo je istinski ogroman gubitak za Mostar.

Na kraju je turistička agencija odustala od SkyAlpsovih letova za Krf, koji su trebali krenuti 16.6. frekvencijom od jednog leta tjedno. Sve ovo nije dobro. Manje letova od planiranog broja i bitno manje putnika od planiranog broja. I opet kažem biti će daleko više putnika ove godine, vjerojatno i 80.000, u konačnici su 4 linije više i 7 do 9 letova više, no ipak ukinute dvije linije i jedna ozbiljno porezana jest šteta za Mostar.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: AJet

Problemi zračnog prometa tijekom Domovinskog rata

Jedan naš čitatelj je napisao istinski odličan komentar koji smatramo da treba objaviti, kao svjedočanstvo o jednom dijelu povijesti i prokomentirati ga. Zamaaero se ograđuje od članka u smislu da isti nije autorski tekst naših dopisnika, pa ga i ne možemo provjeriti, nego isti doživljavamo kao svjedočanstvo jedne osobe i tako ga treba i komentirati:

Mislim da bi trebalo nešto reći i o službi kontrole letenja, koja je omogućavala letenje u ratnim godinama u Hrvatskoj, iako je neposredno pred početak rata ostala bez gotovo svih beogradskih kontrolora (koji su praktično preko noći otišli u Beograd) i bez nekih vitalnih službi, primjerice, odjela navigacije, zrakoplovnih informacija i sl. Istovremeno je od veljače 1992. počeo dolaziti UNPROFOR koji je napravio veliku logističku bazu, ali i bolnicu M.A.S.H. na Plesu. Tadašnji promet činili su avioni i helikopteri od kojih neki tipovi nikad prije nisu viđeni na ovim prostorima (primjerice C-141 Starlifter i C-5 Galaxy), a mi smo muku mučili da im pribavimo npr. najobičnije navigacijske karte, koje su se do tada izrađivale u Beogradu. Pravi izazov bio je kasnije usklađivati komercijalni i ovaj vojni promet, posebno u vrijeme kad je u Zagrebu baziralo čak 5 ukrajinskih Il-76 koji su letjeli humanitarni most za Sarajevo i koji su nekad morali biti privremeno parkirani u C-spojnici ili na glavnoj rulnoj stazi.

Prvi komercijalni let bio je Aeroflotov Tu-154 iz Moskve, 1.4.1992. Taj avion je došao preko Austrije i sletio u 23, budući da ni radar, ni ILS, ni VOR “ZAG” nisu bili kalibrirani (to je do tada radila Savezna Uprava za kontrolu letenja svojim avionom), preko NDB “PIS” nije bilo sigurno, budući da su i proceduralni zaokret i holding bili dijelom iznad linije bojišnice, a radarsko vektoriranje nije bilo moguće. Stoga je jedina mogućnost bila “double beacon” prilaz za 23, budući da NDB “ZAG” i “SK” nisu trebali kalibražu. Avioni koji su polijetali u 05 prema jadranskim aerodromima tada su okretali u lijevo – preko Novog Zagreba – i nastavljali prema jugozapadu pa dalje obalom, kako se ne bi približavali liniji bojišnice. S dolaskom prvih MiG-ova počela su svakodnevna uvježbavanja naših pilota, što je posao dodatno usložnjavalo.

Tih godina počela su i prva školovanja hrvatskih kontrolora letenja i njihov pripravnički rad – upravo sam ja, kao instruktor na tornju, odškolovao prvu grupu od 8 kontrolora koji su dobili hrvatske licence. To školovanje u ratnim uvjetima i meni i njima bilo je neprocjenjivo iskustvo, nešto za što ni jedna škola kontrole letenja ne priprema kandidate.

Za vrijeme Oluje strane kompanije su, očekivano, bile prestale letjeti u Zagreb; Croatia Airlines je odletjela sve svoje planirane letove, pa i preuzela dio njihovih linija. Uskladiti to komercijalno letenje s avionima koji su uzlijetali na borbene zadatke, s pravim bombama i raketama pod krilima i, naravno, bez komunikacije, bio je poseban profesionalni izazov ali, kad je sve završilo kako je završilo, neopisiv ponos i zadovoljstvo, nešto što ćemo svi koji smo u tome sudjelovali pamtiti do kraja života.

NAJAVE: Jazeera povećala Tivat

Jazeera je prošlog ljeta letjela dva tjedna leta iz Kuvajta za Tivat, kako leti i u VI. mjesecu. No, od 29.6. uvodi se i treći let pa će letjeti srijedom, petkom i nedjeljom. Ovako će letjeti do 29.8. kada se ukida let petkom, a dva tjedna leta letjet će do 28.9. kada prekida operacije. Ovo je jedan tjedni let za Tivat više.

dopisnik: Mario Skenderija (Zadar), foto: Jazeera

Promet Pule i Lošinja u IV. mjesecu

Zračna luka Pula je u IV. mjesecu ostvarila 11.611 putnika, što je daleko manje nego u istom mjesecu prošle godine kada je Pula imala 18.843 putnika, čak 38,4% manje putnika. Više nego čudno poglavito što je u IV. mjesecu ove godine bio i Uskrs. Ovo je istinski preloš rezultat. Pula je od početka godine ostvarila 16.138 putnika što je za 28,4% lošiji rezultat nego prošle godine. Nije dobro!

Zračna luka Lošinj je pak imao 47 putnika u IV. mjesecu, što je za 7,8% lošije nego prošle godine u istom mjesecu. Lošinj je od početka godine ostvario 74 putnika, što je za 11,9% lošije nego prošle godine.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: ZL Pula

Banja Luka u bitno lošijem položaju spram ostalih aerodroma BiH

Svi aerodromi u Federaciji BiH dobivaju ogroman novac za infrastrukturu, subvencije linija, pa i za operativne troškove. Tuzla samo za subvencije Wizz Aira dobiva milijun EUR, Sarajevo dobiva 1,8 milijuna EUR za nove linije, a ogroman iznos dobiva i Mostar. Samo Banja Luka ne dobiva taj novac. Ona dobiva novac za operativne troškove i infrastrukturalne radove, no ne i za subvencije linija. Time je Banja Luka izuzetno diskriminirana, te ne može biti konkurentna. Jasno, povratak baze Wizz Aira u Tuzlu značit će i manje putnika Banja Luke, kao što i više linija iz Sarajeva, poglavito Ryanaira, Wizz Aira, Norwegiana, Eurowingsa, Pegasusa i flydubaia znači manje putnika iz Banja Luke.

Glavni konkurent Banja Luke Aerodrom Tuzla daje Wizz Airu milijun EUR (ne zna se koliko daje AJetu i Pegasusu), Wizz Air plaća ispod jednog EUR putničke takse, direktor Tuzle nam je rekao da će Tuzla preuzeti plaćanje takse od 1,5 EUR BHDCA, te još dobiva novac za operativne troškove i infrastrukturu. I to ogroman novac, stotine tisuća EUR. Samo za infrastrukturu Tuzla je od 2021. dobila 2,8 milijuna EUR. Banja Luka nema tu sreću. Oni od grada Banja Luke ne dobivaju nikakav novac, a od Republike Srpske dobivaju vrlo limitirana sredstva. Stoga je aerodrom prezadužen, ne može širiti infrastrukturu iako je to više nego potrebno. Iskreno svaka čast direktorici Kecman što u tim uvjetima uspijeva povećati broj letova i putnika.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Alen Šćuric

SMANJENJA: Croatia reže i Milano

I nakon što smo jučer objavili da Croatia reže Prag, Bukurešt i Tiranu i to jako nelogično tako što tri leta padaju na dva ili jedan, da se mijenjaju dani letova iz tjedna u tjedan, te da čak po devet dana nema letova, što je totalni nonsens, danas još rezanja.

Tako će kompanija porezati Milano. Letovi u prvom tjednu VII. mjeseca (od 2.7.) su tri puta tjedno (ponedjeljak, srijeda i petak), no takav broj letova će biti vrlo rijetka pojava tijekom ljeta. Kompanija je već u drugom tjednu VII. mjeseca otkazala dva leta i letjet će samo jedan (ponedjeljak). Otkazani su letovi u srijedu 9.7, 23.7, 30.7, 13.8, 20.8, 27.8, 3.9. i 24.9, u petak 11.7, 29.8. i 12.9, te u ponedjeljak 29.9. Konačno od 1.10. kompanija leti tri tjedna leta do kraja ljetnog reda letenja 24.10. Znači i ovdje kao i kod Praga, Bukurešta i Tirane ima svega i svačega. Malo tjedana ima tri leta, većina tek dva, a neki i samo jedan let tjedno.

Ostali novouvedeni gradovi, Hamburg, Madrid, Berlin i Stockholm nemaju rezanja i cijelo ljeto lete tri tjedna leta. Za sada. Zamaaero će za koji dan objaviti i ljetne letove Croatie pa ćemo vidjeti ima li rezanja i po starim linijama.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Alen Šćuric

B727-100 na Zadru

Na Zadru je bio istinski jedan vrlo egzotičan aviona. Informaciju nam je dojavio čitatelj koji se potpisao kao Jacko, kojem veliko hvala. Radi se o Boeingu 727-100 (VP-BAP) je bio u Zadru par dana. Nije nam poznato odakle je došao u Zadar (prema nekim neslužbenim informacijama došao je iz Atene 8.6. i bio u Zadru 12 dana), no 20.6. je iz Zadra išao za Kalamatu (Grčka) u 7:55, pa iz Kalamete za Veneciju, da bi ponovo iz Venecije došao u Zadar u 14:22. U Zadru je bio tri dana, da bi danas 23.6. otišao ponovo za Veneciju u 8:48 sati, nakon čega je otišao za Toulon i Grenoble.

Avion je registriran na Bermudi, a vodi se kao vlasništvo Malibu Consulting Corporation. Avion je star nevjerojatnih 58 godina (imao je prvi let 21.6.1967). Do 1981. je letio za legendarni Pan Am, nakon čega je bio u američkom registru kao privatni avion, do 9.8.2004. kada je prešao u vlasništvo Malibu Consulting Corporation no u američkom registru. U registar Bermude prešao je 26.2.2007. godine u vlasništvu iste kompanije.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Malibu Consulting Corporation

NAJAVE: ZL Zadar ima 14 letova Ryanaira više ovog ljeta

Zračna luka Zadar je prošlog ljeta imala 177 tjednih letova na 49 linija Ryanaira, dok ove godine ima 191 let na 52 linije, dakle 14 letova i 3 linije više nego prošle godine. Iako je u IV. i V. mjesecu Zadar imao ogromna rezanja Ryanaira (početkom IV. mjeseca 30 letova i 11 linija manje nego prošle godine), zbog čega je imao 22.216 putnika manje u IV. (20,5% manje) i 18.923 putnika manje u V. mjesecu (10,2% manje) nego prošle godine, a velika rezanja ima i u X. mjesecu, ovog ljeta imati će značajno letova više.

Po linijama stanje je slijedeće

  • Aarhus 2 leta kao i prošle godine
  • Barcelona 2 leta kao i prošle godine
  • Beauvais 2 leta kao i prošle godine
  • Beč 8 letova, 1 više nego prošle godine
  • Berlin 5 letova kao i prošle godine
  • Birmingham 2 leta kao i prošle godine
  • Bologna 3 leta, 1 više nego prošle godine
  • Bournemouth 2 leta kao i prošle godine
  • Bremen 2 leta kao i prošle godine
  • Bukurešt 2 leta kao i prošle godine
  • Budimpešta 4 leta, 1 više nego prošle godine
  • Charleroi 6 letova, 2 više nego prošle godine
  • Cork 2 leta, kao i prošle godine
  • Copenhagen 3 leta kao i prošle godine
  • Dublin 2 leta, kao i prošle godine
  • Edinburgh 2 leta kao i prošle godine
  • Eindhoven 2 leta kao i prošle godine
  • Gdansk 4 leta, 1 više nego prošle godine
  • Gothenburg 3 leta kao i prošle godine
  • Hahn 3 leta, 1 manje nego prošle godine
  • Hamburg 1 let, 3 manje nego prošle godine
  • Helsinki 2 leta kao i prošle godine
  • Karlsruhe 5 letova, 2 više nego prošle godine
  • Katowice 3 leta kao i prošle godine
  • Kaunas 3 leta, 1 više nego prošle godine
  • Köln 6 letova, 2 manje nego prošle godine
  • Košice 4 leta, 2 više nego prošle godine
  • Krakow 8 letova, 1 više nego prošle godine
  • Leeds 2 leta kao i prošle godine
  • Liverpool 2 leta kao i prošle godine
  • London 8 letova, 1 više nego prošle godine
  • Maastricht 2 leta kao i prošle godine
  • Manchester 2 leta kao i prošle godine
  • Marseilles 5 letova, 1 manje nego prošle godine
  • Memmingem 7 letova, 1 više nego prošle godine
  • Milan Malpensa i Bergamo 12 letova kao i prošle godine
  • Munster 2 leta kao i prošle godine
  • Newcastle 2 leta kao i prošle godine
  • Nuremberg 5 letova kao i prošle godine
  • Pisa 2 leta kao i prošle godine
  • Poznan 9 letova, 2 više nego prošle godine
  • Prag 4 leta, 1 manje nego prošle godine
  • Rzeszow 3 leta, 1 više nego prošle godine
  • Sofija 2 leta kao i prošle godine
  • Stockholm 2 leta kao i prošle godine
  • Vaxjo 2 leta kao i prošle godine
  • Varšava 3 leta, 1 manje nego prošle godine
  • Weeze 8 letova kao i prošle godine
  • Wroclaw 8 letova, 1 više nego prošle godine

Manje letova Ryanair iz Zadra ima za Hahn, Hamburg, Köln, Marseilles, Prag i Varžavu. Najveće rezanje je za Hamburg gdje ima čak 3 leta manje nego prošle godine (Ryanair je opako porezao Hamburg radi visokih taksi). Više letova kompanija ima za Beč, Bolognu, Bouremouth, Budimpeštu, Charleroi, Gdansk, Karlsruhe, Kaunas, Košice, Krakow, London, Memmingen, Poznan, Rzeszow i Wroclaw. Nekoliko linija ima po 2 leta više nego prošle godine. No, ove godine Ryanair ima 3 nove linije i to za Bar (3 tjedna leta), Rim (2 leta) i Bratislavu (2 leta).

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: ZL Zadar

Skopje i Ohrid 296.679 putnika u V. mjesecu

Aerodromi Skopje i Ohrid su u V. mjesecu ostvarili 296.679 putnika, što je 8,3% više putnika nego u istom mjesecu prošle godine (274.056). Aerodromi su imali 2340 operacija u V. mjesecu (2267 u V/2024). Oba aerodroma su od početka godine ostvarila 1.205.166 putnika, što je 3,2% više putnika nego prošle godine (1.168.049). Skopje i Ohrid su do početka godine imali 9675 operacija (9610 u 2024).

dopisnik: Mario Skenderija (Zadar), foto: Aerodrom Skopje

SMANJENJA: Croatia smanjuje Prag, Bukurešt i Tiranu

I evo ga. Optimistične najave Croatie, logična tri leta na novim linijama, sada se režu. Bukurešt se pokreće sukladno planu i sa tri tjedna leta (utorak, četvrtak i subota), no već idućeg tjedna smanjuje se na dva tjedna leta (ukida se četvrtak). Nakon 15.7. ukida se let utorkom, no uvodi se let četvrtkom, no i ovaj let se ukida već idući tjedan. Te će kompanija letjeti jednom tjedno (subotom). Let utorkom vraća se 5.8. no nakon toga više nema letova do 14.8. kada leti tri tjedna leta, no već idući tjedan leti samo jedan tjedni let (utorak). U posljednjem tjednu VIII. mjeseca kompanija leti dva tjedna leta (četvrtak i subota), da bi od 2.9. letjela tri tjedna leta kako će letjeti do kraja ljetnog reda letenja 25.10.

Kompanija neće pokrenuti Prag 2.7. nego dva dana kasnije, no neće letjeti tri nego dva tjedna leta (ponedjeljak i petak), ukida se srijeda. Kopanija će letjeti samo jedan tjedni let (ponedjeljkom) od 22.8. do 12.9. uz izuzetak u petak 29.8. kada će imati let, nakon čega će letjeti tri tjedna leta do 8.10, ali neće imati leta u srijedu 1.10, a nakon čega će ponovo letjeti 2 tjedna leta. Letove prekida 20.10, dva leta manje od prvotnog plana.

Croatia je i opet porezala Tiranu, kao i prošle godine. Linija se trebala operirati tri puta tjedno, no u idućem tjednu operira se samo jednom tjedno (nedjelja). Od 1.7. operira se samo dva puta tjedno (utorak i petak), no nakon 4.7. ukida se i petak, ali se uvodi nedjelja od 13.7. Utorkom i nedjeljom Croatia će letjeti do 25.7. kada se ponovo uvodi petak. Kompanije će ovako letjeti do petka 12.9. kada se ukidaju svi letovi sve do nedjelja 21.9. Nakon toga kompanija leti u petak 26.9, pa u nedjelju 5.10, u petak 10.10. i nedjelju 12.10, pa onda tek u nedjelju 19.10. i na koncu zadnji let ima 24.10.

Ostale nove linije nisu se mijenjale. Croatia je do sada imala brdo bisera, ali ovaj joj je uvjerljivo najgori. Tko zna koji je razlog ovih redukcija? Moguće kašnjenja aviona. Ali da kompanija leti tri leta, pa jedan let, pa dva, pa opet jedan, pa tri, da po devet dana nema letova, to je notorni nonsens. OK, smanjite letove sa tri na dva i tako ih držite cijelu sezonu, a ova konfuzija je glupost nad glupostima. Kako da putnici planiraju letove, koji sustav postoji, kako organizirati povratne letove. Čista stihija. Katastrofa!

I na koncu, da naš dopisnik Alen Foglar je bio u pravu, a sa čime smo se i mi ostali složili. A220-300 je prevelik za Prag, Bukurešt i Tiranu i ove linije su doživjele rezanja. Bilo je to za očekivati. Ostaje za vidjeti kako će ovaj avion letjeti na ostalim linijama na kojima je i Dash 8-400 bio prevelik, a sada kompanija očekuje letjeti ih sa duplo većim A220-300.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Alen Šćuric

Niš i Morava 8,5 puta više novaca od Tuzle za manje letova i daleko manje putnika

FlyNaissus je objavio članak u kome ne komparirao količinu novaca koji se za letove izdvajaju u Nišu/Moravi i u Tuzli. Pa je tako napisao da Niš za PSO letove Air Serbie izdvaja 8,4 milijuna EUR godišnje za 5 cjelogodišnjih i 2 sezonske linije Air Serbie iz Niša, te jednu cjelogodišnju i 2 sezonske iz Kraljeva, dok Tuzla izdvaja milijun EUR za 12 linija Wizz Aira. Uz to Wizz Air leti sa daleko većim avionima (A321) uz load faktor preko 90%, dok Air Serbia leti sa daleko manjim A319 (95 putnika manje od Wizz Aira) i ATR 72 (167 putnika manje od Wizz Aira) uz  vrlo nizak load faktor. Znači Wizz Air leti bitno više linija, sa neusporedivo većim avionima, daleko više putnika za 8,4 puta manje novaca. Mudrome dosta!

Uz to Wizz Airova subvencija je vezana uz broj putnika, tj. plaća se 6 EUR po putniku, što motivira kompaniju na niže cijene i više putnika, Air Serbia dobiva isti iznos neovisno o broju putnika, pa je i load faktor na letovima tragično nizak. Posebna pogodnost za Tuzlu je da Wizz Air ima bazu u Tuzli što znači dodatne prihode aerodromu (čišćenje, opskrba, catering, održavanje, noćenje, gorivo…), dok Air Serbia nema bazu u Nišu i Kraljevu (u Kraljevu ni ne toči gorivo). Zbog svega toga PSO Air Serbie je značajno smanjio broj letova drugih prijevoznika pa Niš danas ima 4 linije manje Ryanaira i Wizz Aira ljeti, a 6 linija zimi manje nego što je imao 2018. dok je bio stari management i dok nije bilo PSO-a Air Serbie. Za razliku od toga u Tuzli nove letove imaju AJet, Pegasus i  Corendon koji prije nisu imali letova.

članak se temelji na ADRIA Grupa, FlyNaissus, analitičar: Alen Šćuric, foto: Wizz Air

Kako je rastao broj zaposlenih Dubrovnika

U prvoj godini poslovanja, 1962, Zračna luka Dubrovnik je imala samo 28 zaposlenika. Već iduće godine broj zaposlenih je bio 63, a prvi puta je broj prešao 100, 1964. kada je imala 128 zaposlenih. Manje od 200 zaposlenih je imala do 1969. kada je imala 209. 500 zaposlenih Dubrovnik je prešao 1988. kada ih je imao 529. Rekordnu brojku je imao 1989. kada je imao 540 zaposlenih. Ovu brojku Dubrovnik nikada više u povijesti dostigao nije.

Tijekom i neposredno nakon Domovinskog rata Dubrovnik je imao 236 do 450 zaposlenih, najmanje 1997. kada je imao samo 236 zaposlenika. Nakon čega brojka kreće rasti. 300 zaposlenih je prešao prvi puta nakon Domovinskog rata 2006. kada ih je imao 302. Brojku od 400 zaposlenih prelazi 2019, kada ih je imao 419. No, u Covidu-19 ova brojka pada na samo 370 zaposlenih. Preko 400 zaposlenih ponovo dostiže 2022. kada ih je imao 416. Prošle 2024. godine imao je 442 zaposlenika. No, aerodrom ima značajan broj sezonskih radnika u top sezoni kada je broj putnika značajno veći.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: ZL Dubrovnik

NAJAVE: EasyJet još jednom povećava Geneva-Beograd

EasyJet je već treći puta povećao broj letova na liniji Beograd-Geneva. Zadnje povećanje o kojem smo pisali prije par dana je bilo sa 2 na 3 leta tjedno u IX. i X. mjesecu. No, sada je kompanija dodala i 4. let u ova dva mjeseca, te će cijelo ljeto i jesen letjeti 4 leta (ponedjeljak, srijeda, petak i nedjelja). Opako. U IX. i X. mjesecu Air Serbia za sada planira letjeti 3 tjedna leta, te tek treba vidjeti hoće li i ona povećati broj letova u ovom ratu za liniju.

Prvotno je samo easyJet trebao letjeti 2 tjedna leta za Genevu, no nakon uvođenja letova Air Serbie broj letova se povećao na 7 do 8 tjedno oba prijevoznika. Super vijest za putnike. Evidentno easyJet ne želi Air Serbiji propustiti dio kolača na liniji i žestoko se bori za istu.

EasyJet u to vrijeme naplaćuje većinu letova iz Beograda 32 do 54 EUR (samo 5 letova je skuplje od toga), a povratni letovi su od 38 do 64 EUR (7 letova je skuplje od toga). Air Serbia iz Beograda za Genevu letova naplaćuje 44 EUR, a povratne 50 do 57 EUR (7 letova je skuplje od toga). Što znači da su povratni letovi easyJeta u načelu 70 do 118 EUR, a Air Serbie 94 do 101 EUR, pri čemu Air Serbia u cijeni ima i ručni kofer u kabinu (55x40x23 cm). Smješno niske cijene, dakle na djelu je i rat cijenama.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: easyJet

Tuzla 21.866 putnika u V. mjesecu

Aerodrom Tuzla je u V. mjesecu ostvario 21.866 putnika što je daleko više nego u istom mjesecu prošle godine (13.158), točnije to je 66,2% više. Ipak ovo je daleko manje nego 2023. kada je aerodrom imao 67.152 putnika. Tuzla je od početka godine ostvarila 109.385 putnika. Aerodrom će vrlo vjerojatno do kraja godine ostvariti oko 300.000 putnika, a uz otvaranje baze Wizz Aira u IX. mjesecu i bitno više od toga, te bi mogla ostvariti i 450.000 putnika.

dopisnik: Mario Skenderija (Zadar), foto: Aerodrom Tuzla

Nova navigacija ZL Mostar

BHANSA rezultati satelitske navigacije u Zračnoj luci Mostar: 90% letova koristi nove PBN procedure pri polijetanju i 75% pri slijetanju. Prednosti nove navigacije su: preciznije i sigurnije operacije, manja potrošnja goriva i emisije CO2, manja buka, veća dostupnost avioprijevoznicima. PBN koristi satelitsku navigaciju za učinkovitije i pouzdanije upravljanje zračnim prometom, osobito u zahtjevnim uvjetima kakvi su u Mostaru. Ovime ZL Mostar postaje konkurentnija. BHANSA je krenula sa Mostarom, a ovaj sustav planira uvesti i u drugim aerodromima u BiH.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: ZL Mostar

Croatia Airlines još jedna akcija

Croatia Airlines ima još jednu akciju, već nema tjedna da nema neke akcije. Ovaj puta za mlade između 12 i 24 godine koji dobivaju 25% popusta na domaćim i međunarodnim letovima. Karte se moraju kupiti od 16.6. do 15.8, a putovanje se mora ostvariti od 1. do 30.9.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Croatia Airlines

Priopćenje za javnost Odbora direktora Aerodroma Crne Gore

Priopćenje za javnost Odbora direktora Aerodroma Crne Gore koji prenosimo u cijelosti:

Uz puno uvažavanje institucionalne hijerarhije i poštovanje prema najvišim državnim funkcionerima, osjećamo potrebu da izrazimo zabrinutost zbog načina na koji se u javnosti komuniciraju očekivanja u vezi sa odlukama Odbora direktora Aerodroma Crne Gore.

Naime, smatramo neprimjerenim da se putem društvenih mreža, bez formalnog akta ili jasnog pravnog okvira, sugeriše kako članovi Odbora treba da glasaju po tačkama koje se tiču raspodjele finansijske dobiti kompanije. Odbor direktora je organ koji je Vlada Crne Gore sama imenovala, i koji ima zakonsku obavezu da postupa u skladu sa poslovnim interesima društva i najboljom praksom korporativnog upravljanja. Smatramo da bi prije donošenja odluke o raspodjeli dobiti trebalo jasno definisati prioritete razvoja, kao i strategiju upravljanja ovom važnom državnom kompanijom.

Vjerujemo da bi fokus svih aktera trebalo da bude na razvojnim projektima koji će dugoročno unaprijediti dostupnost Crne Gore, kvalitet usluga i povezanost sa evropskim destinacijama. Takođe, očekujemo da se uskoro razjasni i pozicija Vlade po pitanju koncesije, koja već duže vrijeme ostaje bez konačne odluke.

Aerodromi Crne Gore su do sada više puta podržavali crnogorski sport, i to ostaje naš opredijeljen i odgovoran odnos. Međutim, način odlučivanja o takvim obavezama mora ostati u okvirima poslovne logike, zakonitosti i uvažavanja institucija.

Takođe, prema informacijama kojima raspolažemo, Ministarstvo saobraćaja do ovog trenutka nije obaviješteno o bilo kakvoj formalnoj odluci u vezi sa konkretnim donacijama. Imajući sve navedeno u vidu, vjerujemo da je neophodno da se sve važne odluke donose institucionalno, jasno i transparentno – a ne putem društvenih mreža, bez zvaničnih procedura i konsultacija sa organima koji za to snose odgovornost. Uvjereni smo da je to u interesu i same Vlade, i građana Crne Gore, kao i svih zaposlenih u Aerodromima Crne Gore.

U Osijeku sedam aviona

Od srijede 18.6. je počelo oralno cijepljenje lisica u Slavoniji. Stoga je na Zračnoj luci Osijek bazirano sedam manjih aviona koji diljem istočne Hrvatske izbacuju mamce s cjepivom.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: ZL Osijek

Morava 801 putnika u V. mjesecu

Morava je u V. mjesecu imala samo 801 putnika (617 u V/2024). Što je bitno manje nego u IV. mjesecu ove godine kada je aerodrom imao 942 putnika. Čudno jer V. mjesec ima jedan dan više i već je značajan mjesec predsezone. Ne znam ni jedna aerodrom regije koji je imao manje putnika u V. nego u IV. mjesecu. Aerodrom je imao 44 operacije (34 u V/2024). Od početka godine Morava je ostvarila 3805 putnika i 208 operacija.

dopisnik: Mario Skenderija (Zadar), foto: Aerodrom Morava

BHANSA će nastaviti imati 20% nižu plaću

Zaposlenici BHANSA-e traže od uprave da hitno isplati punu plaću za VI. mjesec i zaostatke za prethodne mjesece kada su imali 20% nižu plaću. Uprava BHANSA-e je poslala pismo zaposlenicima u kojem kaže da su i dalje u vrlo teškom položaju i da ne mogu isplaćivati punu plaću. Uprava naglašava da je državna pomoć ograničena i nije jednokratna, te nije isplaćena u punom iznosu, već se mora mjesečno tražiti i revidira se, pa može biti i umanjena, a što zavisi od punjenja proračuna (budžeta) BiH.

Naime od početka IV. mjeseca BHANSA ne prima novac Eurocontrola gdje su joj sredstva blokirana zbog duga koji BiH ima prema slovenskoj kompaniji Viaduct. Ovo su ogromna sredstva BHANSA-e, čak 90% njenog novca, koja sada ne mogu primati iako nisu bili stranka u postupku Viaducta i nisu baš ničim krivi za dug BiH prema Viaductu. BHANSA sada navodi da su primorani na žestoku štednju, te da na ovaj način barem mogu isplaćivati plaću, bar 80% plaće.

Jasno BHANSA će svojim radnicima isplatiti sve zaostatke od 20% čim dobije novac Eurocontrola. BHANSA naglašava da ovo nije trajno umanjenje, već odgoda isplata. BHANSA se iskreno boji za isplate plaća u narednim mjesecima poglavito ako sada isplati 100% plaća i zaostatke za prethodne mjesece. Evidentno će ovakvo stanje biti i dalje, a to znači da će u VII. mjesecu BHANSA biti dužna radnicima cijelu jednu mjesečnu plaću.

BHANSA naglašava da će dobiti ukupno 30,7 milijuna EUR od BiH, i to do kraja 3. kvartala. To nije dostatan novac i on ne pokriva sve rashode, a ostaje i pitanje što nakon 3. kvartala, te hoće li se do tada odblokirati sredstva Eurocontrola? Uz to postoji mogućnost, temeljem odluke, da se u konačnici ovaj iznos i umanji od strane BiH. BHANSA je već dobila manje novaca za 1,53 milijuna EUR od planirane svote. Stoga je situacija BHANSA-e vrlo neizvjesna.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: BHANSA

NAJAVE: Wizz Air povećava Beograd-Larnaca
SMANJENJA: Ryanair smanjio broj letova u Podgorici
Zašto Croatia ne leti long-haul?
Maribor mrtav aerodrom
NAJAVE: Air Serbia još jednom povećava Genevu
EKSKLUZIVNO: ZL Brač 2145 putnika u V. mjesecu
PRVI OBJAVLJUJEMO: 4. A220-300 stigao u Croatiu
Broj turista raste, a broj putnika Rijeke pada
Mostar prilično otkazivanja od novih linija
Problemi zračnog prometa tijekom Domovinskog rata
NAJAVE: Jazeera povećala Tivat
Promet Pule i Lošinja u IV. mjesecu
Banja Luka u bitno lošijem položaju spram ostalih aerodroma BiH
SMANJENJA: Croatia reže i Milano
B727-100 na Zadru
NAJAVE: ZL Zadar ima 14 letova Ryanaira više ovog ljeta
Skopje i Ohrid 296.679 putnika u V. mjesecu
SMANJENJA: Croatia smanjuje Prag, Bukurešt i Tiranu
Kako je rastao broj zaposlenih Dubrovnika
NAJAVE: EasyJet još jednom povećava Geneva-Beograd
Tuzla 21.866 putnika u V. mjesecu
Nova navigacija ZL Mostar
Croatia Airlines još jedna akcija
Priopćenje za javnost Odbora direktora Aerodroma Crne Gore
U Osijeku sedam aviona
SkyAlps daje 15% popusta na 3 linije iz Mostara
Aerodromi Crne Gore ostvarili milijuntog putnika 7 dana ranije
Morava 801 putnika u V. mjesecu
BHANSA će nastaviti imati 20% nižu plaću

# Labels - oznake

Pretplatite se na

DNEVNI BILTEN

– bitno više novosti (svaki dan >15)
– bitno svježije novosti nego na zamaaero
– stiže na vaš e-mail svaki radni dan

Na Dnevni bilten su pretplaćene najveće institucije i zračne luke

Pročitajte više>

POŠALJITE NOVOST

Budite i vi novinar zamaaero!
Ako pošaljete 10 novosti koje objavimo možete postati honorarni suradnik
i pisati za novac!

Linije

 

Iz Ljubljane:

  • London Luton, easyJet od 26.10.
  • Tenerife, airBaltic od 30.10.

 

Iz Maribora:

 

Iz Portoroža:

 

Iz Zagreba:

  • Peking, Air China od 4.9.
  • Varšava Modlin, Ryanair od 26.10.

 

Iz Pule:

 

Iz Rijeke:

 

Iz Zadra:

 

Iz Splita:

 

Iz Brača:

 

Iz Dubrovnika:

 

Iz Osijeka:

 

Iz Sarajeva:

  • Berlin, Wizz Air od 3.12.
  • Bratislava, Wizz Air od 3.12.
  • Prag, Wizz Air od 18.12.
  • Dusseldorf, Eurowings od 2026.
  • Geneva, Swiss od 2026.
  • Hamburg, Eurowings od 2026.

 

Iz Tuzle:

 

Iz Mostara:

 

Iz Banja Luke:

 

Iz Beograda:

  • Tenerife, Air Serbia od 15.9.
  • Sevilla, Air Serbia od 30.9.
  • Tromso, Air Serbia od 14.12.
  • Amman, Royal Jordanian od 3.3.

 

Iz Niša:

  • Malta, Air Serbia od 25.10.
  • Beč, Air Serbia od 25.10.

 

Iz Kraljeva:

 

Iz Podgorice:

 

Iz Tivta:

 

Iz Prištine:

  • Rim, Wizz Air od 8.9.

 

Iz Skopja:

 

Iz Ohrida: