AirBaltic otvara 18 novih linija idućeg ljeta, od toga 4 u našoj regiji. Od 16.5. airBatic će pokrenuti dva tjedna lete na liniji Riga-Beograd, utorkom i subotom. Ova linija se obnavlja nakon 12 godina jer je operirana od 2009. do 2011.

AirBaltic je letio prošlih godina između Rige Splita, Rijeke i Dubrovnika, te iz Vilnijusa za Dubrovnik. No, od 1.5. pokreće liniju Tallinn-Split, a od 2.5. i Tallin-Dubrovnik. Obije linije će se operirati dva puta tjedno, Split ponedjeljkom i petkom, Dubrovnik utorakom i subotom.

Od 4.5. airBaltic će letjeti i dva tjedna leta iz Rige za Tivat, četvrtkom i nedjeljom. Ovo je prvi puta da kompanija leti za Tivat. Sve linije lete se sa Airbusom A220-300.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: airBlatic

TUI planira pokrenuti svoj potpuno novi i prvi zimski program u Bosni i Hercegovini od XII. mjeseca. Sedmodnevni program će voditi Crystal Ski, najveći britanski ski tour operator, a uključivati će Bjelašnicu i Jahorinu. Odluka TUI-a je rezultat inovativne sheme poticaja koju nudi Međunarodni aerodrom Sarajevo, a koja je razvijena 2022. godine u partnerstvu s USAID-ovim Projektom razvoja održivog turizma u Bosni i Hercegovini. Početak rada svjetskog brenda kao što je TUI u Bosni i Hercegovini, nesumnjivo će podržati napore države da se pozicionira kao vodeća destinacija u regiji i privuče druge turističke brendove da razmotre Bosnu i Hercegovinu u bliskoj budućnosti. Prvi let zakazan je za 20.12, a planirano je da se letovi nastave do IV. mjeseca 2023. godine sa jednim tjednim polaskom iz London Gatwicka za Sarajevo.

TUI je jedna od vodećih svjetskih turističkih kompanija. TUI Groupa se sastoji od 1.600 turističkih agencija i vodećih online portala, pet aviokompanija sa oko 150 aviona, preko 400 hotela, 16 brodova za krstarenje i mnogih incoming agencija na svim većim destinacijama za odmor širom svijeta. TUI ima 27 milijuna kupaca. U 2019. godini TUI Groupa je sa oko 70.000 zaposlenih zabilježila promet od oko 19 milijardi eura i profit od 893 miliona eura.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: TUI

Ovaj članak nije direktno povezan sa zrakoplovstvom, no kako je Covid-19 potpuno osakatio zrakoplovstvo tri godine (pošto će se posljedice osjetiti sigurno do IV. mjeseca 2023), smatram da je potrebno ove brojke objaviti jer pokazuju koliki je nonsens bila ova bolest. Da odmah naglasim Covid-19 je ozbiljna bolest, ljudi od nje umiru (no umiru i od gripe, raka, srčanih udara, zar ne?). I da, društvo se moralo obraniti od ove planetarne pošasti. Ali da se ipak pritom ozbiljno pretjerivalo, da su mjere bila neučinkovite, koji puta i potpuni nonsensi (mjere koje bi uveli nakon toga bi samo par tjedana kasnije ukinuli i stvarali dijametralno suprotne), da su radi bolesti uništili gospodarstvo i planetu, potpuno nepotrebno, da su ljudima uzeli dvije godine života, to je činjenica.

Dakle, prama službenim statistikama u Zagrebu je u 2020. bio 41.014 bolesnika sa Covidom-19. Ukupno je u Zagrebu te godine bilo 48.285 oboljelih od zaraznih bolesti. No, ono što je interesantno je da je istovremeno enormno pao broj drugih zaraznih bolesti. Naime, 2019. u Zagrebu je bilo 19.995 oboljelih od zaraznih bolesti (brojka je zadnjih godina rasla), a 2020. nagli pad, samo 7271 oboljelih od zaraznih bolesti kada izuzmemo Covid-19. Kako to? Zar je Covid-19 uništio sve ostale zarazne bolesti?

Još je indikativnije da je broj bolesnika (uključujući i Covid-19) naglo pao 2020. U ordinacijama broj posjeta 2019. bio je 3,9 milijuna, a 2020. 2,8 milijuna. Iako je brojka bolesnika u bolnicama u periodu 2016-2019. bila 254.661 do 264.207 godišnje, u 2020. je bilo samo 199.779 pacijenata na bolničkom liječenju. U 2019. u bolnicama je bilo 1,8 milijuna ljudi, 2020. ih je bilo samo 1,4 milijuna. Odakle taj pad? Smanjio se broj ostalih oboljenja ili bolnice nisu primale pacijente zbog straha od Covida-19. Nažalost i jedno i drugo. Upravo zato je vrlo mnogo umrlih od srčanih i drugih bolesti jer nisu blagovremeno primili zdravstvenu skrb.

No, ipak broj umrlih u zagrebačkim bolnicama (gdje je umrla ogromna većina Covid bolesnika) 2020. je bio 5858, samo 152 više nego 2019, ali 457 manje nego 2017. i 350 manje nego 2018. Kako do vraga? Ta preopaka bolest nas je poharala i pobila, a u 2020. je bilo daleko manje umrlih nego 2017. i 2018? Istinski za zapitati se. Ukupno je umrlih u Zagrebu 2018. bilo 9036, 2019. 8865, a 2020. 9938, što znači da je tek 10% više umrlih 2020. nego 2018. Ovdje još jednom treba naglasiti velik broj umrlih od drugih bolesti, koje nisu Covid-19, a koje su se dešavala zbog neadekvatne i spore medicinske skrbi 2020. godine.

Nadam se da je Covid-19 nakon dvije i pol godine više iza nas, da ove zime neće uvoditi nove mjere i da je ovaj članak konačno posljednji vezan uz ovu bolest.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb)