Novosti iz regije

Windrose će od 29.4. povećati broj letova na liniji Zagreb-Kijev sa 2 na 3 tjedno (srijedom i nedjeljom, te novi let petkom). Letovi će se obavljati sa ATR-72 koji ima 30 sjedala više nego Embraer E145. Karte još nisu puštene u prodaju.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Windrose

Windrose je otkazao letove za Skopje od 7.10. Kompanija je već jednom privremeno otkazala letove prošle zime radi slabe potražnje. Windrose i dalje leti za Zagreb, Beograd i Podgoricu. Kompanija planira letove i za Ljubljanu od proljeća. Postoji mogućnost da Windrose obnovi liniju od kraja III. mjeseca, no letovi još nisu upisani u sustav.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Windrose

Nakon razgovora sa djelatnicima ZL Pula, te konstatacije kako stranica nije u dobrom stanju, koordinatori prometa ove Zračne luke su nam poslali ispravljen plan letova za X. mjesec:

  • Bristol, easyJet, 2 leta tjedno
  • Charleroi, Ryanair, 3 leta
  • Cologne, Eurowings, 2 leta
  • Dusseldorf, Eurowings, 1 let
  • Frankfurt, Lufthansa, 3 leta
  • Frankfurt, Hahn, Ryanair, 2 leta
  • London Heathrow, British, 1 let tjedno do 2.10.
  • London Gatwick, TUI, 2 leta do 5.10.
  • London Luton, easyJet, 1 let
  • London Stansted, Ryaniar, 3 leta
  • Manchester, TUI, 2 leta do 9.10.
  • Minhen, Lufthansa, 2 leta
  • Moskva Sheremetyevo, Aeroflot, 1 let
  • Moskva Domodedovo, S7, 3 leta
  • Moskva Domodedovo, Ural, 1 let
  • Osijek, Trade Air, 2 leta
  • Oslo, Norwegian, 2 leta
  • Poznan, Ryanair, 2 leta
  • Rotterdam, Transavia, 1 let do 3.10.
  • Split, Trade Air, 2 leta
  • Stuttgart, Eurowings, 1 let do 9.10.
  • Zadar, Croatia, 7 letova
  • Zagreb, Croatia, 13 letova

Ovo znači da Pula ima 59 tjednih letova početkom mjeseca (prosječno 8,5 dnevno) i 52 leta krajem mjeseca.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: ZL Pula

Autobusna linija Sarajevo-Baščaršija ovisno o danu prometuje četiri do pet puta dnevno radnim danom, te tri puta subotom i nedjeljom. U pojedinim danima tjedna radnim danom linija prometuje iz Baščaršije u 06:20, 11:30, 12:45, 14:40, 16:15 i 19:50, a iz Aerodroma u 06:55, 12:10, 13:30, 15:25, 17:10 i 20:20.

Cijena karte u jednom smjeru je 5 KM, a povratna karta je 8 KM, prvi kofer do 23 kg je besplatan, a nakon toga se naplaćuje 5 KM po koferu ili ako je kofer teži od 23 kg. Liniju obnaša kompanija Centrotrans Eurolines.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Aerodrom Sarajevo

Danas sam u Zagrebu imao peterosatni sastanak sa direktorom Aerodroma Banja Luka. Tijekom sastanka smo prošli ogroman broj zrakoplovnih tema regije, a dogovorili smo i određene poslove. Kao što sam obećao pitao sam ga pitanja koja ste me zamolili da ga pitam:

Što je sa letovima za Moskvu i Berlin koje ste obećali da će se pokrenuti?

Intenzivno radimo na letovima za Moskvu i Berlin. Letovi za Moskvu su već bili definirani i ugovor potpisan, ali je planove prekinuo Covid-19. Banja Luka nije jednako tržište iz Rusije kao Beograd. Rusi ne znaju gdje je Banja Luka, sa Republikom Srpskom nema toliko poslova i poveznica kao što Rusija ima sa Srbijom. Odavde nema ni toliko radnika u Rusiji, a turizam gotovo i ne postoji. Stoga nije lako pokrenuti letove za Rusiju. Ipak nadamo se da ćemo uskoro imati letove za Rusiju.

Kada ćete srediti internetske stranice?

Na tome intenzivno radimo. Naime, ljudi koji su radili internetske stranice su otišli iz BiH i više ne žive ovdje. Stoga smo angažirali potpuno novu kompaniju koja će postaviti nove i bolje stranice.

Kada ćete proširiti terminal?

Pokrenuli smo procedure za dogradnju terminala. Aerodromu bi svakako trebao veći prostor za odlazne putnike i još jedan gate, te više šaltera za zainteresirane rent’a’car i druge kompanije. Covid-19 je usporio rast broja putnika i sada to nije potrebno jer je broj putnika malen, te štedimo novac koliko možemo u ovoj pandemijskoj krizi. No, nadamo se da ćemo uskoro ishoditi sve dozvole i krenuti u proširenje koje će uskoro biti i više nego nužno.

Danas me direktor Trade Aira Marko Cvijin upoznao sa direktorom Air Montenegra Predragom Todorovićem sa kojim sam kratko porazgovarao i dogovorio intervju.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Aerodrom Banja Luka

Većina zračnih luka Europe u Covidu-19 imala povećanje carga ili im je cargo bio bar na istoj razni kao prije. Najveći cargo aerodrom svijeta Memphis je u 2020. imao 4,6 milijuna tona carga, a u 2019. 4,3 milijuna. Hong Kong je 2020. imao 4,5 milijuna, a 2019. 4,8. Shanghai je 2020. imao 3,7, a 2019. 3,6 milijuna. Anchorage je imao 3,2, a 2019. 2,7 milijuna. Louisville je 2020. imao 2,9, a 2019. 2,7 milijuna tona carga. Najveći europski cargo aerodrom Paris CDG je u 2020. imao 2,3, a godinu prije 2,1 milijun tona carga. Ljubljana je primjerice imala 24.875 tona carga u 2020. (uključujući i kamionski cargo), a tek 1000 tona više (25.907) u 2019.

No, Zagreb je imao ozbiljno smanjenje. Tako je u 2018. Zagreb imao rekordnih 13.676 tona carga, u 2019. nešto manje 12.881 tona, no u 2020. je imao samo 9.852 tone, što je 22,3% manje nego godinu prije. Vrlo loš rezultat u europskim i regionalnim okvirima.

U prvih 8 mjeseci ove godine Zagreb je neznatno povećao cargo. Naime, od I. do VIII. mjeseca 2020. Zagreb je imao 6.409 tone carga, a u istom periodu ove godine 6.821 tona carga. Najveći porast carga Zagreb je imao u VI. mjesecu kada je imao 39,3% više carga nego u istom mjesecu prošle godine, no najveći pad je imao u IV. mjesecu kada je imao -16,0% spram istog mjeseca lani.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: MZL Zagreb

Ural je cijelog ljeta letio jedan tjedni let subotom na liniji  Moskva DME – Dubrovnik. No, kompanija je odlučila ovu liniju prometovati i tijekom zimskog reda letenja. Linija će se operirati jednom tjedno, subotom, sa Airbusom A320. Ipak treba naglasiti da Ural vrlo često otkazuje najavljene letove.

Ovo je velik dodatak dubrovačkim letovima koji osim 23 tjedna leta za Zagreb Croatie Airlines i 2 tjedna leta za Split-Rijeku-Osijek Trade Aira imaju tek dva tjedna lete Vuelinga za Barcelonu. Linija je posebno važna radi bana koji ruske kompanije imaju za Crnu Goru, a radi čega su putnici masovno putovali preko Dubrovnika. Zbog toga je Aeroflot na svakodnevnim letovima za Dubrovnik koristio širokotrupce A330. No, Aeroflot se nije odlučio za zimske letove, pa će putnici za Crnu Goru moći koristiti Ural.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Ural

Austrian je već smanjio broj polazaka na liniji Beč-Zagreb prvo sa 6 letova u top sezoni, na 5 tjedno, a sada ih operira 4 tjedno. Croatia istovremeno operira 5 tjednih letova. No, obije kompanije, bez obzira što imaju zajedno 9 tjednih letova nemaju ni jedna let subotom. Nonsens. Umjesto toga po dva dnevna leta imaju u ponedjeljak, petak i nedjelju.

No, od 31.10. Croatia smanjuje broj letova sa 5 na samo 3 tjedno. Istim će obije kompanije u code-share imati samo 7 tjednih letova. Ipak, kompanija su se konačno dogovorile sinkronizirati red letenja, pa će tako Austrian i dalje letjeti ponedjeljak, srijedu, petak i nedjelju, a Croatia manja atraktivnim danima, utorkom, četvrtkom i subotom, dočim će kompanije imati svakodnevne letove na liniji. Ni jedna od ove dvije kompanije ne let za Beč iz Zadra, Splita i Dubrovnika ove zime, iako su ovog ljeta imale brojne letove iz tih aerodroma.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Austrian

Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici (13.10.) donijela odluku o ukidanju Odluke o putničkoj taksi – naknadi za razvoj i unapređenje avio prometa u Federaciji BiH. Ta taksa se uvela 2005. godine. Novac koji se prikupio služio je za razvoj prometa u Tuzli, Mostaru i izgradnji aerodroma u Bihaću.

Prema ovoj odredbi svi odlazni putnici na Aerodromu Sarajevo plaćali su 20 KM. Ovaj trošak više ne postoji, pa je ovakva odluka bila jedan od motivatora pokretanja baze Wizz Airu u Sarajevu.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Aerodrom Sarajevo

Letovi iz Rusije prema Hrvatskoj su u VIII. mjesecu 2021. povećani za 55% u usporedbi sa istim mjesecom 2019. Ovime je Hrvatska ušla na listu destinacija sa najvećim povećanjem iz Rusije tijekom VIII. mjeseca, postigavši visoko 3. mjesto (ispred su samo Egipat i Maldivi). Ukupno je na tržištu između Rusije i Hrvatske u VIII. mjesecu bilo 30.128 sjedala.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Aeroflot

foto: Windrose

Windrose je pokušao pokrenuti letove za Ljubljanu u više navrata tijekom 2017, 2018. i 2019. No, isto se nije desilo, te je otkazivao letove netom prije prvog leta. Kompanija ponovo najavljuje letove za Ljubljanu od 2.4. jednom tjedno, subotom, te isto povećava od 26.4. na dva tjedna leta. Kompanije već leti za Zagreb, Beograd, Podgoricu i Skopje.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Windrose

Norwegian nije letio letove za Sarajevo iz Osla i Copenhagena ove godine, već je letio samo za Stockholm. Iduće godine planirao je uvesti ove dvije linije od III. mjeseca. No, sada je isto prolongirao. Pa će liniju Oslo-Sarajevo pokrenuti tek 17.6, a liniju Copenhagen-Sarajevo 28.6. Za Copenhagen kompanija će imati tek 7 letova, za Oslo njih 17, a za Stockholm 34 leta.

preneseno: ADRIA Grupa, FlayingBosnian; foto: Norwegian

Članovi Uprave Aerodroma Crne Gore imaju tour de Crna Gora. Nakon što su se sastali sa predstavnicima lokalne vlasti u Nikšiću i obećali podržati ideju razvoja aerodroma Nikšić, sad su skočili i do Berana, te tamo sa lokalnim čelnicima razmatrali mogućnost reaktivacije ovog zapuštenog aerodroma. I složili su se da treba riješiti imovinsko-pravne odnose, te potom tražiti pomoć Crne Gore za pokretanje aerodroma.

Berane imaju asfaltno-betonsku pistu od 1900×45 metara i malu vrlo derutnu terminalnu zgradu. Aerodrom je tijekom 1960-tih i 1970-tih imao redovne letove prema Beogradu, Zagrebu, Ljubljani i Podgorici. Još 1980. je Adria letjela sa aerodroma. No, nakon toga više nije bilo redovnih letova. 2013. turski investitor Limak je procijenio da investicija u Berane ne bi bila isplativa i logična.

Aerodrom nema osvjetljenje i navigacijsku opremu, stanje uzletno sletne-staze je vrlo loše, aerodrom nije okružen ogradom, terminalna zgrada je ekstremno derutna i u stanju je u kojem se više ne može obnoviti, hangar za avione je u tragično lošem stanju. Bilo kakav promet sa aerodroma bi značio ogromnu investiciju koja se nikada ne bi vratila. Procjene su da bi trebalo bar 25 milijuna EUR za revitalizaciju aerodroma. Aerodromu gravitira prostor od 150.000 stanovnika, iako same Berane imaju manje od 20.000 stanovnika. Berane su od Podgorice udaljeni 145 km, za što je potrebno 2,5 sati vožnje. Osim Podgorice u okolici aerodroma je Priština (161 km) i Kukeš (196 km).

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Berane aerodrom

Air Serbia ja u IX. mjesecu imala 193.000 putnika (u IX/2020. 107.464). Kompanija je ostvarila ukupno 2259 letova (u IX/2020 1444), što znači da je u prosjeku po letu imala 85,4 putnika. U isto vrijeme Air Serbia je prevezla 385,9 tona carga (u IX/2020 335,9 tona).

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Air Serbia

Turkish će na liniji Istanbul-Zagreb 30.10. letjeti sa A330-300. Ovaj avion ima 289 sjedala, 261 u ekonomskoj i 28 u business klasi. 1.11. letjeti sa širokotrupnim Airbusom A330-200. Avion ima 250 sjedala, 228 u ekonomskoj i 22 u business klasi. 2.11. kompanija ponovo planira letjeti sa A330-300. Kompanija je najavila mogućnost da još koji puta za Zagreb doleti sa širokotrupcem u idućim mjesecima.

Turkish na liniji leti 10 tjednih letova (svaki dan dva leta osim utorka, srijede, petka i subote). Kompanija inače na liniji leti sa A321, B737MAX8, B737MAX9 i B737-900, ovisno o danu u tjednu.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Turkish

Zračna luka Brač je napravila program poticaja. Kompanije koje uvode nove linije dobivaju za slijetanje u prvoj godini 80%, u drugoj 60% i  u trećoj 40%, za opsluživanje zrakoplova u prvoj godini 70%, u drugoj 50% i u trećoj 30%; iste popuste i za opsluživanje putnika; za usluge putničkog servisa u prvoj godini 6,00 EUR, u drugoj 4,00 EUR i u trećoj 2,00 EUR, te za usluge parkiranja u prvoj godini 100%, u drugoj 80% i u trećoj 70%. Uvjet za ove popuste je da prijevoznik ostvari najmanje 20 letova godišnje.

Ako prijevoznik ima bazirani avion (koji noći u Braču) daje mu se za slijetanje 95% u prvoj godini, 45% u drugoj i 25% u trećoj; za opsluživanje zrakoplova 90% u prvoj, 40% u drugoj i 20% u trećoj, isti popusti za opsluživanje putnika, te za usluge parkiranja 100% u prvoj, 70% u drugoj i 50% u trećoj godini. I ovdje prijevoznik mora imati bar 20 letova godišnje.

Za letove prema Zagrebu odobrava se popust od 5 EUR po odlaznom putniku, tj. cijena iznosi 5 EUR. I na zaštitnom pregledu se ostvaruje popust od 5 EUR, te će ta usluga koštati 7 EUR. Za putnike koji lete prema Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Skandinaviji odobrava se 100% popusta za slijetanje i uzlijetanje u prvoj godini, 95% u drugoj godini i 70% u trećoj godini, te na uslugu opsluživanja zrakoplova 95% u prvoj i drugoj, te 65% u trećoj godini. Kompanija mora imati najmanje 400 putnika u godinu dana.

ZL Brač daje popuste i za količinu putnika i to za 8001 do 16.000 20%, 16.001 do 24.000 40 do 45% i 24.001 do 32.000 putnika 70% na niz usluga. Istim se po putniku odobrava 7 do 13 EUR popusta ovisno o broju putnika. Brač će sudjelovati i u troškovima promidžbe i promocije linije. Popusti se ne mogu kombinirati, a uporabiti će se popust koji je povoljniji za kompaniju.

Na koncu Brač daje poticaj za lojalnost, tj. onim kompanijama koje lete za Brač tri i više godine kojima odobrava 100% na usluge slijetanja, te 80% na usluge opsluživanja putnika i zrakoplova.

I ovdje su bitne dvije napomene. Zapravo će svi u Braču dobiti poticaje i oni koji tek dolaze i Croatia koja već leti više od tri godine. I drugi problem je što je aviokompanijama motivacijski kada im se skinu troškovi za putnički servis na samo 3 EUR (što vidimo iz primjera drugih zračnih luka), a što ovi poticaji nemaju.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: ZL Brač

Češki LCC Smartwings će pokrenuti letove iz Beograda za Las Palmas na Grand Canariji. Letovi će se operirati tijekom zimskog reda letenja. Kompanija karte na letu još uvijek nema u svom sustavu pa se vrlo vjerojatno radi o charteru. Letovi bi se trebali krenuti operirati već u drugoj polovici X. mjeseca.

autor: Maja Mrkus, novinarka (Pula), foto: Smartwings

British Airways leti za Ljubljanu dva tjedna leta, petkom i nedjeljom. Linija će se operirati samo dva mjeseca jer je krenula sa operacijama tek krajem VIII. mjeseca. Posljednji let na liniji će biti 29.10. Linija će se ponovo početi operirati tek 22.5.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: British Airways

Kako je startao Air Montenegro? Nažalost ne baš dobro. Kompanija je iznajmila avion Germanie Embraer E190 umjesto kupljenog aviona koji nije letio radi problema sa motorom, servisirala je svoje avione u inozemstvu, počela je sa prodajom karata tek par dana prije prvog leta čime je izgubila velik broj potencijalnih putnika, imala je dva velika problema sa ispadanjem jednog aviona iz prometa i kompenzacijama putnika, prekasno je povećala broj letova na linijama koje su imale i 100% popunjenosti, imala je vrlo malo linija i letova, utilizacija aviona joj je bila vrlo loša (tek 45%) i u top sezoni je radila tek 34 tjedne rotacije iako je imala kapaciteta i za 62 tjedne rotacije, kompanija je zakazala letove za Lyon, no potom ih nakon mjeseca dana otkazala i platila kompenzacije putnicima koji su kupili karte, kompanija je imala puno premalen broj frekvencija za Frankfurt što je demotivirajuće prema putnicima, ove zime broj letova je istinski skroman, a letjet će se samo prema Beogradu, Ljubljani i Istanbulu.

Kompaniju guši Air Serbia koja je potpuno dominantna na tržištu iz Beograda za Tivat i Podgoricu. No, guše je i brojni letovi kompanija koje su uskočile nakon prekida operacija Montenegro Airlinesa, poput Austriana, Turkisha, Ryanaira, Wizz Aira, easyJeta, LOT-a, Chaira, Lufthanse i brojnih ukrajinskih kompanija.

I što tu može napraviti Air Montenegro? Nažalost ne puno. Tržište je puno premaleno, kompanija ima ogromnu konkurenciju, tržište je ekstremno sezonalno. Da se kompanija uspije razviti poput Air Baltica, pa da u Podgorici i Tivru ima bazirano 7-8 aviona i preuzme dobar dio tržišta, što nije nemoguće, te bazira po dva do tri aviona u Sarajevu, Skopju i Prištini, tj. da ima flotu od 14-15 aviona onda bi mogla biti profitabilna. No, management kompanije ne pokazuje indicije da tako što napravi. A vrijeme neumoljivo curi i kompanija odlazi u financijske nebuloze koje će joj trajno uništiti perspektive za ovakvu ekspanziju.

Kompanija se pohvalila prihodom od 2 milijuna EUR. U top sezoni? To je ekstremno malo. A troškovi su bitno veći od prvotno planiranih. Nije dobro! Iskreno sam uvjeren da će kompanija spržiti svih 30 milijuna EUR ove zime i da će imati ogromnih problema sa financijama već do kraja 2022, a da za zimu 2022/23 sigurno neće imati novaca. Moja procjena je da će Air Montenegro trošiti preko 5 milijuna EUR godišnje novaca poreznih obveznika. Za tako malo linija i frekvencija istinski ogroman novac. To je 1/4 novca koji dobiva Air Serbia od svoje države, a govorimo o kompaniji koja ima 10 puta više putnika, letova i aviona.

Jedina pozitivna stvar je prilično visok load faktor od 68,8% koji je nekih 7-8 postotnih bodova viši od ostalih legacy carriera u Europi. I tu treba čestitati kompaniji. No, ipak, to nikako nije dostatno da kompanija preživi, a ako neće imati podršku države u idućim godinama za izuzetno visokim iznosima novaca, kompanija će, nažalost, krenuti putem Adrie Airways.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Air Montenegro

Banja Luka je u IX. mjesecu imala 17.772. putnika (u IX/2020. samo 1582). Isto je ostvareno na 304 operacije (u IX/2020. 133 operacije). Banja Luka je imala 0,2 tone carga u IX. mjesecu (u IX/2020 0,1 tonu).

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Aerodrom Banja Luka

Danas nas je nazvao g. Alan Bajić, CEO Aerodroma Sarajevo i zahvalio se na korektnom intervjuu, te vođenju rasprave nakon intervjua. G. Bajić je naglasio da će zamaaero dati nekoliko ekskluziva kada za to dođe vrijeme.

Montenegro Airlines je izgubio pravo na logo. Ministarstvo ekonomskog razvoja poništilo je prethodno rješenje od 9.8. i ukinulo pravo Montenegro Airlinesu na logo i to zato što je zakasnio sa produžavanjem prava na logo (nije to učinio dok je bio u stečajnom postupku). Montenegro Airlines može sada podnijeti tužbu Ustavnom sudu, no do okončanja postupka više ne smije koristiti logo.

Montenegro Airlines je pak Privrednom sudu podnio prijedlog 5.10. te tražio privremenu mjeru zabrane korištenja loga kompaniji Air Montenegro (ToMontenegro) dok se ne dovrši postupak koji je pokrenuti 10.6. Sada postupak više nema smisla jer Montenegro Airlines više nije vlasnik loga. Vrlo zgodno za Air Montenegro, eto baš ih je pomilkila sretna okolnost.

Air Montenegro sve glasnije negoduje nad činjenicom da im Montenegro Airlines ometa razvoj, no stečajni upravitelj tvrdi upravo suprotno i ističe da žele surađivati sa Air Montenegrom.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Air Montenegro

Luxair će ipak obnoviti letove na linijama iz Luksemburga za Podgoricu i Tivat u ljeto 2022. Letovi će se prekinuti sa operacijama 4.11. Postoji šansa da će kompanija imati letove za Podgoricu oko Božića i Nove Godine iako letovi još nisu izlistani u sustavu.

autor: Maja Mrkus, novinarka (Pula), foto: Luka Babić (Luxair)

Eurowings je prolongirao početak letova na liniji Zagreb-Prag sa 6.11. na 16.12. Kao što smo već javili linija će se operirati dva puta tjedno (četvrtak i subota), dok će se od 15.1. smanjiti na jedan tjedni let (subota). Eurowings je krenuo sa letovima za Dusseldorf sukladno planu, no za Berlin je odustao od letova koji su trebali krenuti u III. mjesecu 2022.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Eurowings

Air Montenegro je obilježio 1000. let. Ona je obavljen u četiri mjeseca od prvog leta, što znači da je kompanija u prosjeku imala 250 letova mjesečno, bitno manje od Montenegro Airlinesa koji je imao preko 600 letova mjesečno od VI. do IX. mjeseca 2019.

Kompanije je pritom prevezla 76.000 putnika, što znači da je imala load faktor od 68,8%. Istinski dobar load faktor, koji treba respektirati. To je nekih 7-8 postotnih bodova više od legacy carriera Europe.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Air Montenegro

U IX. mjesecu je Međunarodni aerodrom Tuzla imao 32 960 putnika. Ako isto uporedimo sa VIII/21 onda je to za 32% manje obzirom da je aerodrom tada imao 48 630 putnika. U IX/20 aerodrom je imao 19 509 putnika, dok je X/19. imao fascinantnih 56 420 putnika.

U 2021. godini je zaključno sa IX mjesecom aerodrom imao ukupno 216 939 putnika. Za nadati se da će aerodrom preći broj putnika prošle godine kada je imao 228 603 putnika, dok je to mnogo  daleko od cifre 593 050, koliko je imao 2019. godine.

autor: Dževad Mesić, suradnik (Bihać), foto: Aerodrom Tuzla

Aegean uvodi liniju Zagreb-Atena od 15.6.2022. Linija će se operirati srijedom i subotom sa Airbusom A320. Liniju Zagreb-Atena preko Dubrovnika operira i Croatia Airlines.

Istovremeno Aegean otvara i novu liniju Dubrovnik-Solun, koja će se od 1.6.2022. operirati svake srijede, petka i nedjelje sa ATR-72 Olympic Aira. Linija Dubrovnik-Atena će letjeti i ove godine, i to od 2.4. subotom, da bi se 12.4. uveo leti i utorkom. Od 12.5. uvodi se i 3. let četvrtkom, a od 6.6. i četvrti ponedjeljkom. Svi letovi su sa Airbusom A320. Aegean ove godine, za sada, ne planira letove za Split. Naravno, planovi se mogu promijeniti sukladno epidemiološkoj situaciji.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Aegean

Posade Croatie Airlines kombijem kompanija dolaze u sobu za posade (crew room) najkasnije sat vremena prije leta. Ako su posade smještene van baze, tj. na stacionaru u Splitu ili Dubrovniku, ili pak u Skopju i Sarajevu, u kombiju moraju biti sat vremena prije leta. Naime, posade moraju biti u avionu 40 minuta prije leta. Posada se dužna „prijaviti“ (checkirati) prije letačke dužnosti putem mobitela, vlastitog računala ili službenih računala u crew roomu (ovo posljednje je moguće ukoliko je let sa MZLZ).

Novi crew room Croatie Airlines više nije u Buzinu, nego u zgradi MZL Zagreb, u prostoru na lijevom dijelu terminala, gdje je kantina za zaposlenike i security MZL Zagreb, te tehnika, help desk i station manager Croatie Airlines. U crew roomu se nalazi pult na kojem sjede crew control i djelatnik operativnog središta. Tamo piloti pokupe košuljicu (fascikl) u kojoj se nalaze svi dokumenti potrebni za let.

Prvi dokument iz košuljice je nalog za let (journey log), dokument sa osnovnim podacima o letu u kojem je datum, broj leta, imena posade, te registarski broj aviona.

Drugi dokument je Dispatch release koji je dio plana leta, a na kojem piše ruta, broj leta, ime kapetana i proračun potrebnog goriva koji daje kompanije, a temeljem kojeg kapetan odlučuje koliko će goriva u konačnici uzeti u avion. U košuljici su i dva primjerka plana leta (OFP) koji ima 3 do 10 stranica i na kojem je još jedan primjerak disparcher lista, te sve točke na ruti na kojima se provjerava stanje goriva. Naime, na tim točkama posada provjerava koliko je goriva utrošeno, tj. je li sve u redu i hoće li imati dovoljno goriva do kraja leta. Ako se brojke ne slažu došlo je do nekog problema, kao npr. curenje goriva i posada mora reagirati.

U slučaju charter leta dobivaju se još i dodatni dokumenti sa Covid-19 procedurama, ostalim procedurama, ponašanju na destinaciji (poglavito u arapskim zemljama), ime hotela i kontakt broj, telefon od hendlera, poseban servis tijekom leta idr.

Uz to piloti dobivaju svako jutro u zoru tehnički status svih aviona, tj. napomene da li avion ima neku neispravnost ili ograničenje, kako bi posade znale procedure u slučaju ograničenja.

Posade sve potankosti leta provjere i prije dolaska u crew room na kompanijskoj internet stranici, no ipak su dužne u crew roomu još jednom i formalno provjeriti na kompjuterima kompanije elektronske podatke o letu. Ovdje kapetan i kopilot čitajui Briefing package u elektronskom obliku (to je prije bilo u papirnatom obliku, no sada se štedi na papiru). U ovom dokumentu imaju vremenske prognoze polaznog i dolaznog aerodroma, alternacije (ponude, no isto u konačnici odlučuje kapetan), sve notame svih aerodroma, karte, te meteo uvjete leta.

Potom se kapetan i kopilot dogovaraju o količini goriva koji će uzeti, o alternacijama, te tko će letjeti koji leg (u načelu se dogovaraju pola-pola). Neke legove mora letjeti kapetan kao u slučaju lošije vidljivosti ili npr. na letovima za Brač.

Idući korak je pozvati kabince koji se brifira o statusu aviona, te meteo uvjetima, tj. hoće li, gdje, kada, kako i koliko moći posluživati u kabini, te koje procedure će morati odraditi (npr. vezanje putnika). Istovremeno kabina brifira pilote ima li putnika sa ograničenjima kojih ima mnogo različitih kategorija od teško pokretnih osoba, preko onih u invalidskim kolicima do onih na nosilima. Kabina obavještava pilote i ako ima djece bez pratnje. Također se naglašavaju putnici koji dolaze u policijskoj pratnji, a koji prvi ulaze u avion poput kriminalaca i deportiranih osoba.

Kada posada nije u bazi brifing se radi u hotelu ili u aerodromskoj zgradi (Brač npr. ima posebni prostor za to), ili je krajnja opcija da se napravi u avionu.

Potom piloti odlaze u operativno središte (pult) gdje daju Dispatch release i Fuel order (narudža goriva) po kojoj operativa daje nalog zemaljskom osoblju da utoče količinu goriva u avion. Na koncu posada na monitoru ili na pultu provjerava na kojoj je poziciji sam aviona (na kojem gateu) te zajedno sa kabincima odlazi do gatea.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Croatia Airlines

Air Serbia je prodala dva 36 godina stara Boeinga 737-300 u Kinu. U Beogradu je ostao još samo B737-300 YU-AND, koji je najstariji 737-300 u Europi i koji je planiran za stacioniranje u obližnjem Vazduhoplovnom muzeju.

Air Serbia bi morala organizirati posljednji let sa ovim avionom ove zime. Napraviti polusatnu panoramu iznad Srbije (od Beograda Zapadnom Srbijom prema Nišu, pa preko Istočne Srbije prema Vojvodini i nazad za Beograd), naplatiti to entuzijastima i napraviti si odličnu reklamu za nula novaca. Svi bi bili sretni, Air Serbia bi nešto sitno i zaradila, no napravila bi si ozbiljnu reklamu, entuzijasti bi bili sretni, novinari bi se raspisali. Hoće li se to desiti? Nažalost teško!

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Air Serbia

Danas sam imao ručak i trosatni sastanak sa CEO Aerodroma Crne Gore koji je radi toga došao iz Podgorice. Goran Jandreoski je izuzetno elokventna i inteligentna osoba, te istinski stručnjak u zrakoplovstvu. Bio je više nego užitak sa njim pričati o svim mogućim zrakoplovnim temama. Nevjerojatan kapacitet.

Jandreoski je imao velik pritisak od aktualne politike, no jednostavno je stvar presjekao energičnim stavom. Nakon toga više nije bilo pritisaka. Svaka čast! Sada je suradnja korektna i korisna za obije strane, a stvari se rješavaju dogovorom. Politika u ovom momentu daje podršku aerodromu za razvojne projekte, te se raspravlja o egzistencijalnim pitanjima i budućnosti aerodroma. Jandreoski je Vladi dao prijedlog tri moguća scenarija razvoja aerodroma u doglednoj budućnosti.

Na sastanku smo dogovorili vrlo ozbiljne poslove u idućem periodu. Jandreoski mi je prezentirao sve projekte na kojima radi. Više nego fascinantno. Dobar dio toga ćemo objaviti u idućim tjednima nakon što dobijemo zeleno svjetlo od CEO-a.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Aerodrom Podgorica

osim zamaaera u klasteru su i:

(Slovenija)

(BiH)

(Srbija)

Pretplatite se na

DNEVNI BILTEN

– bitno više novosti (svaki dan >15)
– bitno svježije novosti nego na zamaaero
– stiže na vaš e-mail svaki radni dan

Na Dnevni bilten su pretplaćene najveće institucije i zračne luke

Pročitajte više>

NAGRADNA IGRA

Osvojite 9 starih razglednica (50+ godina) InexAdrije, Lufthanse, Balaira, Air Lloyda i Ju52
tako da nam pošaljite fotke za foto-spotterski kutak

Pročitajte više>

POŠALJITE NOVOST

Budite i vi novinar zamaaero!
Ako pošaljete 10 novosti koje objavimo možete postati honorarni suradnik
i pisati za novac!