Novosti iz regije

Wizz Air je odustao od linije Basel-Priština, što je jako čudno jer kompanija ima velik broj letova iz Basela za Beograd, Niš, Banja Luku, Skopje, i Tuzlu. Wizz Air je iz Prištine za Basel letio u VIII/2020 tri leta kada su sve ostale kompanije letjele 12 letova. U XII. mjesecu 2020. letio je 5 letova, a sve ostale kompanije tada su imale 55 letova. U IV/2021. Wizz nije letio, a sve ostale kompanije su imale 8 letova. U VIII/2021 Wizz je imao 3 leta, a sve ostale kompanije su imale 69 letova. U XIII/2021 Wizz je imao 2 leta, a sve ostale kompanije su imale 17 letova. U IV/2022 Wizz je imao 3 leta a sve ostale kompanije 34 leta. U VIII/2022. Wizz je imao 3 leta, a sve ostale kompanije 59 letova. U XII/2022 Wizz je imao 2 leta, a sve ostale kompanije 25 letova. U IV/2023. Wizz je imao 3 leta, a sve ostale kompanije 36 letova. U VIII/2023. Wizz je imao 3 leta, a sve ostale kompanije 60 letova. Od zime 2023. Wizz više ne leti Basel.

Evidentno Wizz Air je imao od 5 do 10% letova iz Basela i nije prelazio 3 leta tjedno. Te ga je konkurencija totalno pregazila. Čak i easyJet drži 12 do 14 letova tjedno iz Prištine, dok najviše letova ima gp aviation (prošlog ljeta 18) i MyWings (prošlog ljeta 16). Iskreno jako čudno za Wizz Air poglavito što kompanija ima jako puno letova iz Basela u regiji. Prošlog ljeta Wizz je u regiji iz Basela letio za Beograd 4 leta, za Niš 4 leta, za Tuzlu 5 letova, za Banja Luku 2 leta, za Ohrid 4 leta i za Skopje čak 10 letova tjedno. Tj. za 6 aerodroma regije je ostvario 29 tjednih letova ili u prosjeku 4,8 leta po aerodromu.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Wizz Air

Lufthansa povećava broj letova ove zime na liniji Ljubljana-Minhen. Prošle zime letjela je 6 letova, a ove će letjeti 10 (svakodnevno, a po dva leta u ponedjeljak, četvrtak i petak). No, od 26.12. kompanija smanjuje broj letova na 8 tjedno (samo četvrtkom dva leta), da bi od 9.1. smanjila broj letova na 7 tjedno (svakodnevno). Od 13.1. Lufthansa povećava broj letova na 9 tjedno (dva leta u ponedjeljak i petak). Od 6.2. linija se ponovo vraća na 10 tjednih letova (po dva leta ponedjeljak, četvrtak i petak), kako će letjeti ostatak zime.

No kompanija od 27.12. smanjuje broj letova na liniji Ljubljana-Frankfurt sa 2 dnevno na 1 dnevno. Broj letova na 2 tjedno povećava ponovo od 2.1. Ostatak zime operira 14 tjednih letova na ovoj liniji kao i prošle godine. Kompanija ni jedan let neće imati 25.12. i 1.1. na liniji Ljubljana-Frankfurt, te 25.12. na liniji Ljubljana-Minhen.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Lufthansa

Francuska je odlučila promijeniti prijevoznika na PSO liniji Rodez-Paris Orly od 2.9. Umjesto slovenske Amelie liniju će preuzeti Volotea sa Airbusom A319 kojeg će tamo bazirati. Uz ovu liniju iz Rodeza leti još Ryanair na tri sezonske linije.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Volotea

Aerodrom Banja Luka je u VII. mjesecu ostvario 42.173 putnika (51.649 u VII/2023). Od toga je Ryanair ostvario 29.306 (24960 u 2023), Wizz Air 5530 (15.738 u 2023), Air Serbia 1090 (1119 u 2023), charter letovi 5773 (8453 u 2023) i ostali letovi 474 (132 u 2023). Ryanair je najviše putnika imao na liniji za Memmingen (10.319), pa za Beč (7016), Gothenburg (2140), Karlsruhe (3069), Stockholm (2974) i Charleroi (2788). Ryanair je najviše letova imao za Memmingem (62), pa za Beč (44) i ostale destinacije po 18. Wizz Air je najviše putnika imao za Dortmund (2841), pa za Basel (2689). Za Basel je letio 16, a za Dortmund 18 letova. Air Serbia je imala load faktor od 84,1%. Banja Luka je ostvarila 247,0% putnika iz istog mjeseca 2019. (17.073). Aerodrom je imao 434 operacije (462 u VII/2023) od čega je Ryanair napravio 178 operacija (164 u VII/2023).

Banja Luka je od početka godine ostvarila 216.734 putnika i 2264 operacije. Od toga je Ryanair ostvaro 152.921 putnika, Wizz Air 46.119, Air Serbia 5898, charteri 10.364 i ostali letovi 1432 putnika.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Alen Šćuric

Turkish je u promatranom tjednu (5-11.8.) letio slijedeće letove u regiji:

  • Beograd-Istanbul 20 letova tjedno
  • Zagreb-Istanbul 18 letova
  • Sarajevo-Istanbul 18 letova
  • Podgorica-Istanbul 16 letova
  • Skopje-Istanbul 14 letova
  • Ljubljana-Istanbul 13 letova i Ljubljana-Antalya 1 let = 14 letova
  • Priština-Istanbul 9 letova i Priština-Antalya 2 leta = 11 letova
  • Tivat-Istanbul 9 letova
  • Dubrovnik-Istanbul 5 letova tjedno

Isto znači da Turkish ovog ljeta iz regije ima 125 tjednih leta (u prosjeku 17,9 dnevno) na 11 linija. Isto znači 11,4 letova po liniji u prosjeku.

dopisnik: Mladen Radić (Osijek), foto: Turkish

Aerodrom Beograd je u zadnjih dva tjedna imao nekoliko ispadanja IT sustava. Svaki puta isto je rezultiralo ogromnim brojem kašnjenja i otkazivanja letova. Zadnje ispadanje (10.8.) je rezultiralo kašnjenjima od preko tri sata za dobar dio kompanija. Stoga je reagirao Goran Vesić, ministar građevinarstva, prometa i infrastrukture Srbije koji je rekao da se „Vinci mora uozbiljiti i odmah riješiti ovaj problem“. Vesić je rekao da su više puta tražili objašnjenje za softverske probleme od Vincia. Kako to ministre? Pa zar vas kao vlasnika Aerodroma Beograd Vinci ignorira da morate više puta tražiti objašnjenje? Sramota koja pokazuje aroganciju Vincija i totalno ignoriranje vlasti. Nije mi jasno zašto ministar takvu sramotu i nemoć javno iskazuje. Vesić je rekao da je nedopustivo da se ovako nešto dešava na Aerodromu Beograd.

Vesiću nije jasno da se tako nešto dešava i da aerodrom nema backup sustava. Vesić se poziva na koncesijski ugovor i obvezu Vincia da se ovakve stvari ne dešavaju. Vesić naglašava da Air Serbia ove godine nema povećanja linija pa problem nije nastao radi većeg broja letova, te isto ne može više biti izgovor. „Putnici su platili karte i njima mora biti omogućeno da uđu na svoj let na vrijeme“, kaže Vesić. Vesić je najavio sastanak sa upravom Aerodroma koji će se uskoro desiti.

Vesić sve češće mora reagirati na problema na Aerodromu Beograd. Prisjetimo se da je prošle godine nakon kaosa sa hendlanjem aviona pokušao nešto napraviti, te je zato liberaliziran hendling na Aerodromu. Također je pokušao urgirati u komunikaciji između nezadovoljnih radnika i aerodroma ali je na kraju priznao da ne može ništa napraviti jer se Vinci poziva na koncesijski ugovor. Vesić je također nadobudno krenuo u rješavanje problema divljih taksista, ali je nakon početnog entuzijazma sve palo u vodu i vratilo se na staro.

Vesić je postavio i pitanje zašto natpisi na aerodromu nisu na ćirilici, već su svi natpisi isključivo na latinici. Ovo pitanje je na otvaranju Aerodroma Niš postavio i predsjednik Vučić.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Aerodrom Beograd

LOT je prošle godine na liniji Skopje-Varšava 2 tjedna leta. No, ove godine povećava broj letova na tri tjedno (ponedjeljak, četvrtak i nedjelja). Dva leta su sa Embraerom E195, a nedjeljni let je sa E175. Kompanija će ovako letjeti cijelu zimu.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Alen Šćuric

Najstariji i prvi Trade Air-ov zrakoplov Airbus A320, registracije 9A-BTG uskoro završava karijeru. Prema web stranici Skyliners.de, 14.08. je zakazan let iz Ljubljane za engleski Cotswold gdje će zrakoplov biti rastavljen za dijelove. Trup će se izrezati, no motori, kompjuteri i niz vrijednih dijelova ide Delti kojoj je avion prodan za suportiranje ostalih aviona te serije sa starijim motorima.

Zrakoplov je proizveden 1998. godine (26 godina star), a za Trade Air je počeo letjeti 2016. Bio je to njihov prvi A320 te ponio ime Michelle prema osnivaču tvrtke. Zrakoplov je bio na servisu na Malti. Prema informacijama iz tvrtke, zrakoplovu su produženi resursi za još četiri do pet godina letanja i trebao je ovu sezonu odraditi kao “back-up” i “ad-hoc” zrakoplov, ali se u međuvremenu našla bolja financijska prilika. Direktor Trade Aira g. Marko Cvijin mi je rekao da je ponuda Delte bila toliko dobra da su je jednostavno morali iskoristiti. Trade Air u X. mjesecu iz flote izbacuje i A319 pa će kompanija ove zime imati samo četiri aviona, a ne šest kao ovog ljeta. No, Trade Air intenzivno radi na tome da nabavi bar jedan A320, a moguće i dva ova aviona tijekom zime, kako bi ih imali za iduću sezonu na dispoziciji.

autori: Juraj Mehić, dopsinik (Velika Gorica) i Alen Šćuric, analitičar (Zagreb)

Zračna luka Brač je u VII. mjesecu ostvarila 5161 putnika (5259 u VII/2023). Od toga je međunarodnih putnika bilo 3851, a domaćih 1310. Dolaznih putnika je bilo 2596 (1893 stranih), odlaznih 2538 (1950 stranih), transfernih 2 (svi domaći) i tranzitnih 25 (od toga 8 stranih). Ovo je 97,3% putnika iz istog mjeseca 2019. (5304). Brač je imao 771 operacija (730 u VII/2023) od čega 200 na redovnim putničkim letovima, a 568 na generalnoj avijaciji. Istovremeno je imao 3 vojna leta.

U prvih sedam mjeseci godine Brač je ostvario 12.123 putnika (10.148 u 2023.) od čega domaćih 2944, te 9179 stranih, te je imao 1971 operaciju (1598 u 2023.).

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: ZL Brač

Austrian je u promatranom tjednu (5-11.8.) letio slijedeće letove u regiji:

  • Beograd-Beč 21 let tjedno
  • Split-Beč 16 letova
  • Dubrovnik-Beč 15 letova
  • Sarajevo-Beč 14 letova
  • Priština-Beč 14 letova
  • Skopje-Beč 14 letova
  • Podgorica-Beč 14 letova
  • Zagreb-Beč 10 letova
  • Zadar-Beč 9 letova
  • Tivat-Beč 4 leta tjedno

Isto znači da Austrian ovog ljeta iz regije ima 131 tjedni let (u prosjeku 18,7 dnevno) na 10 linija. Isto znači 13,1 letova po liniji u prosjeku.

dopisnik: Mladen Radić (Osijek), foto: Austrian

Naš urednik Alen Šćuric je danas bio jedan od organizatora dočeka srebrnih vaterpolista i drugih dobitnika medalja sa Olimpijskih igara. Doček je bio u Zračnoj luci Zagreb. Olimpijci su došli u 20:30 u Zagreb iz Pariza avionom Croatie Airlines, te su izašli na službeni izlaz u lijevom hodniku glavnog dolaznog hola. Tamo ih je dočekao špalir Zagrebačkih mažoretkinja koji su vaterpolisti zahtijevali od grada. U prostoru hola ispred VIP lože organiziran je domjenak uz govore uglednika (ministar Medved, gradonačelnik Tomašević i drugi) i dodjelu nagrada svakom vaterpolistu. Svaki vaterpolista je dobio veliki zlatnik vrijedan skoro 2000 EUR, poklon Hrvatskog olimpijskog odbora i buket. Nakon toga svi sportaši su se spustili ispred zračne luke (ispred dolaznog hola) gdje je postavljena pozornica sa razglasom i okrijepom u VIP zoni a gdje su sportaše dočekali navijači.

djelatnica: Suzana Proroković (Zagreb), foto: HOO

LOT je prošle zime letio za Ljubljanu pet tjednih letova, ove zime leti šest tjednih letova (svaki dan osim četvrtka) i tako leti cijele zime. U ovom momentu LOT za Ljubljanu leti 9 tjednih letova.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: LOT

SunExpress je od kraja VII. mjeseca u lizing uzeo Boeing 737-800 hrvatskog ETF-a. Avion će u prvom redu letjeti iz Antalye, prvenstveno prema Berlinu i Cologneu.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: SunExpress

Zračna luka Rijeka je u VII. mjesecu ostvarila 36.689 putnika što je još uvijek manje nego u istom mjesecu prošle godine (37.308). Ovo je samo 87,9% putnika iz istog mjeseca 2019. (41.718). U VII. mjesecu je bilo 826 operacija (846 u VII/2023), te nije bilo carga (1,9 tona u VII/2023). Od početka godine Rijeka je ostvarila 75.957 putnika, na 2888 operacija i uz samo 0,2 tone carga.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: ZL Rijeka

Swiss je u promatranom tjednu (5-11.8.) letio slijedeće letove u regiji:

  • Beograd-Zurich 22 leta tjedno
  • Priština-Geneva 4 leta i Priština-Zurich 15 letova (Edelweiss) = 19 letova
  • Ljubljana-Zurich 11 letova
  • Sarajevo-Zurich 7 letova
  • Split-Zurich 6 letova (Edelweiss)
  • Dubrovnik-Zurich 3 leta (Edelweiss)
  • Skopje-Zurich 3 leta (Edelweiss)
  • Ohrid-Zurich 3 leta (Edelweiss)
  • Tivat-Zurich 2 leta (Edelweiss)
  • Pula-Zurich 1 let tjedno (Edelweiss)

Isto znači da Swiss i Edelweiss imaju 77 letova tjedno (u prosjeku 11,0 dnevno) na 11 linija. Isto znači 7,0 letova po liniji u prosjeku.

dopisnik: Mladen Radić (Osijek), foto: Swiss

Hrvatska, Italija i Europska Unije su odbile dati pozitivan stav za code-share Air Serbie i JetBlue, te su ga istim odbacili. Stoga JetBlue traži objašnjenje od ove tri države. Države su izjavile da postoje formalni problemi za ovaj code-share i da isti nije pravno moguć. Pritužba se odnosi na dio code-share za letove iz Beograda prema Italiji i Hrvatskoj. Kao odmazdu za ovaj stav JetBlue traži od DoT-a da odbije zahtjev Delte i SAS-a za code-share.

Ovo je vrlo nezgodano za Air Serbiu koja i te kako treba code-share partnera u SAD-u što je krucijalno za uspjeh linija za New York i Chicago, kao i buduće treće linije u SAD-u. Ne promijeni li se stav Hrvatske, Italije i Europske Unije ovaj code-share se neće moći realizirati.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Air Serbia

Ryanair u ovom momentu ima 103 leta iz Zagreba. No, kompanija povećava letove iz Zagreba u IX. mjesecu na liniji za Bergamo. Kompanija trenutno na ovoj liniji leti 4 leta, no od 6.9. povećava broj letova na 5 (dodaje let petkom).

U X. mjesecu Ryanair povećava liniju za Beauvais sa sadašnjih 4 leta na 5 letova i to od 4.10. (dodatni let je petkom). Jednako tako od 4.10. povećava i Weeze sa 4 na 5 letova (dodatni let petkom). Od 6.10. Ryanaira povećava letove za Rim FCO sa 5 na 6 letova (dodatni let nedjeljom). Ryanair povećava i London sa 9 na 10 letova tjedno (dodatni let u utorak) No, istovremeno smanjuje letove za Podgoricu sa 4 na 2 (ukida četvrtak i petak nakon 27.9.), te za Malmo sa 4 na 3 (ukida petak nakon 27.9.). To znači da će kompanija u X. mjesecu imati dva leta više.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Ryanair

Zračna luka Mostar je uvela red letenja u realnom vremenu. Hvala bogu bilo je više i vrijeme. Stranica je imala neki bug jedno kraće vrijeme, ali to je otklonjeno.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: ZL Mostar

Zračna luka Split je u VII. mjesecu ostvarila 770.502 putnika (744.720 u VII/2023). Rezultat je najbolji mjesečni rezultat u povijesti zrakoplovstva Hrvatske. Ovo je 106,6% putnika iz istog mjeseca 2019. (723.048). Split je u prvih sedam mjeseci ostvario 1.961.369 putnika. To znači da Split zaostaje za Zagrebom čak 442.056 putnika. Sada je jasno da će ove godine Zagreb imati bitno više putnika od Splita na kraju godine.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: ZL Split

Lufthansa je u promatranom tjednu (5-11.8.) letjela slijedeće letove u regiji:

  • Ljubljana-Frankfurt 20 letova i Ljubljana-Minhen 13 letova = 33 leta tjedno
  • Beograd-Frankfurt 19 letova i Beograd-Minhen 13 letova = 32 leta
  • Zagreb-Frankfurt 14 letova i Zagreb-Minhen 14 letova = 28 letova
  • Dubrovnik-Minhen 9 letova
  • Skopje-Franfkurt 9 letova
  • Sarajevo-Frankfurt 9 letova
  • Split-Minhen 8 letova
  • Pula-Frankfurt 4 leta i Pula-Minhen 3 leta = 7 letova
  • Zadara-Minhen 3 leta
  • Tivat-Frankfurt 1 let i Tivat-Minhen 1 let = 2 leta
  • Rijeka-Frankfurt 1 let i Rijeka-Minhen 1 let = 2 leta tjedno

Isto znači da Lufthansa ovog ljeta iz regije ima 142 tjednih leta (u prosjeku 20,3 dnevno) na 17 linija. Isto znači 8,4 letova po liniji u prosjeku.

dopsinik: Mladen Radić (Osijek), foto: Lufthansa

Aerodrom Beč ima nekih dvadesetak perona za autobuse koji povezuju niz gradova šire regije sa zračnom lukom. Autobusi iz Aerodroma Beč putuju za Prag, Brno, Bratislavu, Budimpeštu, Minhen, niz austrijskih gradova, Ljubljanu, Maribor… No, Flixbus ima i redovnu liniju iz Aerodroma Beč za Zagreb. Linija ima dva direktna polaska za Zagreb, ali moguć je i prijevoz sa transferom četiri puta dnevno (preko Bratislave ili Maribora).

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Aerodrom Beč

Roko Tolić direktor Aerodroma Crne Gore i njegovi suradnici su imali sastanak sa Zoranom Brđaninom, direktorom Uprave policije Crne Gore. Brđanin je naglasio da je na Aerodromima pojačano prisustvo policije radi rekordnih brojki putnika koji preko njih prolaze. Brđanin je najavio reorganizaciju službi policije na aerodromima kako bi na duže staze adekvatno odgovorili na povećan broj putnika. Na sastanku su je razmotren niz pitanja koji su krucijalni za kvalitetno opsluživanje Aerodroma Crne Gore.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Aerodrom Podgorica

Ljudi koji rade na zamaaero istinski se ubijaju da portal bude zanimljiv, raznolik, da ima što više informacija, da baš svaki dan 365 dana u godini imate bar po 11 vijesti i analiza, da odgovorimo na stotine komentara, da se posvetimo svakom čitatelju. Radi toga se tjedno troše deseci radnih sati. Ovaj portal objavi preko 4000 vijesti i analiza, ima preko 140.000 komentara i preko 16 milijuna posjeta godišnje. Samo Alen Šćuric na ovaj portal troši više od 10 sati vremena dnevno, tj. preko 300 sati mjesečno ili 3600 sati godišnje. Da bi vi imali svježe vijesti svaki dan Šćuric radi apsolutno i baš svaki dan od 23:30 do 03:30 sati (koji puta i duže). I objavljujemo analize i članke, te komuniciramo sa čitateljima i iz Sjevernog pola, i iz Martinika, i iz Kine, tijekom godišnjeg…

Čitatelji za sadržaje portala ne plaćaju ni centa. I onda očekujete zahvalnost čitatelja na trudu. No, ne. Istina je potpuno drugačija. Portal bombardiraju botovi i ljudi loših namjera. I dok nas je u početku to jako demotiviralo i deprimiralo sada smo potpuno oguglali i ne znači nam više apsolutno ništa. Ni malo, niti se ne osvrćemo na takve budaletine.

I tko su ti ljudi na portalu? Prva kategorija su botovi. Oni reagiraju iste sekunde kada se objavi neki kritičan tekst o Air Serbiji, Aerodromu Beograd ili Aerodromima Srbije. Njih ima tri vrste. Oni najniži i najjadniji su istinski za žaliti. Njihovi komentari su potpuno nepismeni, oni pišu bez ikakvih argumenata, oni su doslovce smiješni. Druga kategorija su botovi po zadatku koji nemaju pojma o temi, ali okreću svaku argumentaciju na osobni nivo uz natpise „ti si ustaša“, „komšija bavi se svojim dvorištem a nas ostavi na miru“, „vlast je zakon, a vi ste govno nacionalističko koje namjerno želite naštetiti našoj zemlji“, „kako vas nije sramota, vi srbomrzac“. Na koncu je najviša kategorija botova koji pišu vrlo argumentirano, suvislo i kvalitetno i vidi se da su profesionalci. No, oni dolaze na portal istinski jako rijetko. No, kada vas primi profesionalac on je tu više sati ili čak dana i istjeruje pravdu do krajnjih granica. I onda nestane. Potpuno nestane. Nema ga mjesecima. Botove ima samo Srbija, takva kategorija „boraca na naciju i vlast“ ne postoji ni u jednoj drugoj državi regije. Nevjerojatno je da su botovi čak i našeg dopisnika Ivana Pusinerija iz Beograda okarakterizirali da nije Srbin jer se eto zove Ivan, a ne Jovan.

Posebna kategorija ljudi su oni koji bi svaki dan raspravljali o srpsko-hrvatskim gluparijama koje nemaju veze sa zrakoplovstvom. Pobogu ljudi! Jako ste tužni i živite u nekim drugim vremenima. Njihove teme su Milošević, Karadžić, Tuđman, Pavelić, Mihajlović, Austro-Ugarska, Turska, NDH, Tesla, Ruđer Bošković… Zamaaero takve genijalce briše žestoko i konstantno. No, oni se stalno pojavljuju sa svojim gluparijama iz vremena od prije 30 godina.

Potom su ljubomorni ljudi koji jedino što rade je da nastoje diskreditirati autore. Oni nemaju nekog argumenta ali imaju bolesnu mržnju. To su ljudi koji nisu uspjeli u zrakoplovstvu pa sada liječe svoje komplekse. Za njih Alen Šćuric je bez iskustva u zrakoplovstvu, diletant i nestručnjak. Nema veze što je više stotina puta objavio strukovne reference, kompanije za koje je radio, projekte na kojima je radio, te što ga izuzetno cijene direktori zračnih luka i aviokompanija sa kojima ima svakotjedne i višesatne kontakte. Šćuric, za razliku od njih, može doći do bilo kojeg direktora zračne luke ili aviokompanije regije, on je moderator na velikom broju najvećih konferencija diljem planete (pa i izvan Europe), on mjesečno daje više desetaka intervjua za najveće medije diljem regije.

Zatim su ljudi koji su toliko opterećeni pravopisnim greškama da to postaje tragikomično. Jednostavno oni gnjave za jedno krivo napisano slovo (dvije najčešće automatske pogreške su napisati Ryanaira umjesto Ryanair, te Tivata umjesto Tivta). Da, zamaaero nema ni financijske mogućnosti, a ni vremenske (jer se vijesti pišu tijekom noći) za imati lektora. Svaki tekst se čita najmanje tri puta i provjerava, korigira se sa check spellingom. No, greške se dese. I daleko većima nego je zamaaero. Zamislite tragedije. A takvi ljudi su istinski jako naporni.

Posebna kategorija su oni koji se zabavljaju teorijama da zamaaero nema dopisnika. Pa su tako do sada osporili postojanje apsolutno svih dopisnika zamaaera. Iako se Alen Foglar predstavio ne samo imenom i prezimenom, nego i funkcijom i kompanijom gdje radi, te mjestom stanovanja, oni i dalje tvrde da on ne postoji. Eto Šćuric sam piše sve tekstove i ima perverznu želju da potpisuje druge osobe. On pritom piše i na tečnom srpskom jeziku bez i jedne pogreške.

Na koncu postoje i oni koji krše pravila portala. Posebno su mi dragi oni koji smatraju da tisuću puta treba ponoviti neki argument da bi postao istinit. Tako nešto nećemo dozvoljavati. Ili oni koji moraju nakon našeg „neće“ staviti „e baš hoće“. Ekipa, ovdje ste naši gosti, u našoj ste kući. I da, naša će uvijek biti zadnja. Neće biti vaša.

Svi ti ljudi su istinski tužni i debelo pretjeruju. Neki pišu i više desetaka komentara kada zapnu za nešto. Jedan čitatelj je svakog dana objavljivao po tri ista posta i to preko 100 puta (znao je isto stavljati i 20 puta u satu). Odustao je tak nakon što sam mu 15 dana uporno brisao te komentare (kada ih je objavio preko 1000 puta). Pa koliko volje i vremena ima netko za tako što?

I sad ostaje pitanje jel to nas tangira? Ni malo. Takve budaletine jednostavno brišemo. I iskreno ni ne pročitamo komentar do kraja. Izbrišemo ga nakon par prvih riječi, najviše 1/3 teksta. Nikada, ali nikada ne pročitamo takve bravure do kraja. Stoga nije jasna potreba ljudi da tako što pišu ako nitko to kasnije neće pročitati, ni drugi čitatelji, ali ni moderatori/administratori portala. Nas takvi komentari ne diraju ni malo i zaboravimo ih već 5-6 sekundi nakon što su objavljeni. Ovaj portal ima preko 400 komentara dnevno, vjerujte ni malo se ne osvrćemo na budaletine. Zašto onda gube vrijeme i to rade? To znaju samo oni. Ali jako je tužno da netko ima višak vremena za takve gluposti.

Stoga ćemo i dalje brisati desetke neprimjerenih komentara svaki dan. Ovaj portal postoji za 16 milijuna posjetitelja koji su dobronamjerni i koji sa dobrom vjerom raspravljaju o zrakoplovstvu. Njih obožavamo, za njih trošimo stotine sati mjesečno, zbog njih postoji zamaaero. Svima vama ogromno hvala na participiranju u zamaaero. A budaletine ćemo i dalje ingnorirati.

Uprava, uredništvo, novinari i dopisnici zamaaero

Zračna luka Zagreb i službeno nudi opciju putovanja GoOptijem. GoOpti nudi putnicima mogućnost putovanja od vrata do vrata. Putnika se skupi na željenoj lokaciji te ga se odvede do nekog aerodroma ili destinacije u krugu od 500-600 km od lokacije. Iz Zagreba možete putovati do Beča, Klagenfurta, Ljubljane, Milana, Torina ili čak Rima… GoOpti obično prijevozi kombijima koji imaju 8 putničkih mjesta, ali za najfrekventnije linije imaju i minibuse, te veće autobuse. GoOpti preveze 3 milijuna putnika godišnje, sa 700 svojih vozila koji operiraju u četiri države.

Zračna luka Zagreb sada je institucionalizirala GoOpti pa kompanija sada ima svoje parkirališno mjesto na terminalu sa nadstrešnicom protiv kiše i sunca. Stajalište se nalazi na desnoj strani nakon izlaska iz terminala uz sam rub parkirališta prema terminalu, a na službenom parkiralištu. Parkiralište je nekih pedesetak metara bliže terminalu od stanice Croatie Airlines.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: MZL Zagreb

Croatia je napravila vrlo dobar doček prvog A220 u Zagrebu 30.7. Napravila je i odličnu promociju prvog leta za Split 6.8. na kojoj je bilo 18 novinara, dok su avion u Splitu dočekali novinari lokalnih medija. Prije dolaska aviona kompanija je napravila press konferenciju na ZL Split koju su predvodili direktori Craotie, ZL Split i ministar prometa. Aerodrom je napravio vodeni pozdrav. Na stajanci su intervjui, razgovori i slikanja trajali oko 20 minuta. Mini promocija je napravljena i na prvom međunarodnom letu za Frankfurt, gdje je proslavljena i 35 godišnjica kompanije, a  koju je vodio Slaven Žabo.

No, kompanija neće raditi promociju na prvim letovima A220 u Dubrovnik i Skopje. Za Dubrovnik kompanija leti 8.8. u 14:45, a prvi let za Skopje je 11.8. u 14:00. Istinska i ogromna šteta. Kompanija je kao i u Splitu trebala napraviti prije leta press konferenciju za lokalne medije koju bi mogao voditi neki od direktora Croatie koji bi došao dan prije, uz direktora zračne luke, potom dočekati avion sa predstavnicima medija, pokazati im avion desetak minuta iznutra. Naravno avion bi bio dočekan vodenim topovima. To bi koštalo kompaniju jako malo, a imalo bi efekt kod lokalnih medija. U Dubrovniku, a poglavito u Skopju, je jako puno lokalnih radija, televizija, novina, portala, a u Dubrovniku i dopisništava nacionalnih medija koji imaju lokalne vijesti.

Iskreno šteta što je Croatia propustila ovu priliku i što nije napravila prezentacije u Dubrovniku i Skopju. Iskreno to je trebala napraviti i u Sarajevu, Puli, Zadru, Osijek, Rijeci, te Mostaru. No, kako je top sezona razumijem da je problem prilagoditi red letenja i to napraviti u ovim ostalim aerodromima, a i broj medija je tamo vrlo limitiran, no u Dubrovniku i Skopju su to morali napraviti, poglavito što avion u prvih par dana operiranja leti za te aerodrome. Konačno Dubrovnik i Skopje su nakon Splita regionalni aerodromi sa najviše putnika Croatie. Jednostavna i vrlo jeftina promocija sa jako dobrim efektom. Šteta!

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Croatia Airlines

Iako je T’Way u svom sustavu izbacio četiri zadnje rotacije za Zagreb, te umjesto 26.10. najavio prekid letova 17.10, kompanija se ipak predomislila. I imat će sve planirane letove do 26.10. T’Way je radi dobre prodaje krenuo sa letovima mjesec dana prije prvog plana. Kompanija na liniji sve do kraja zimskog reda letenja leti tri puta tjedno sa Airbusom A330-300.

Iskreno radi navika Koreanskih putnika da turistički putuju tijekom zime, kompanija bi sa dva tjedna leta mogla letjeti i cijelu zimu, a bar do početka 1. mjeseca (novogodišnji praznici).

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: T’Way

Javila nam se agencija Singularety Tours koja mjesecima pokušava dobiti charter Croatie Airlines za Hurghadu (Egipat). Agencija najavljuje da je sigurna da bi napunila 180 sjedala svaki tjedan. Trenutno zagrebački putnici putuju preko Beča, Ljubljane, Beograda i Banja Luke gdje postoje linije za Hurghadu. No, usprkos velikom trudu Singularety Toursa i višekratnim pokušajima kontakta, od Croatie Airlines nisu dobili apsolutno nikakav odgovor. Nevjerojatno.

Stoga je Singularety Tours kontaktirao Air Cairo i FlyEgypt te su u završnim pregovorima sa njima i uskoro će otvoriti liniju. Pisac ovih redova je ove godine bio u Hurghadi, a tamo ću ići i iduće godine. Putovao sam preko Beča radi čega sam potrošio nepotrebnih 6 sati u jednom (dolazak 2 sata ranije) i 4 sata u drugom smjeru, te 352 EUR. Da sam putovao iz Zagreba cijela priča bi me koštala 50 EUR za taksi. Dakle uštedio bih 302 EUR i 5,5 sati vremena.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Croatia Airlines

Bivši avioni bankrotiralog makedonskog privatnog prijevoznika Avioimpexa su danas:

  • McDonnell Douglas DC9-33 Z3-ARA je u flotu došao u XII/1994 iz Adrie, a iz flote je izbačen u XII/2001. te više nije letio
  • McDonnell Douglas MD-81 Z3-ARB je u flotu došao u IV/1994 iz Adrie, a iz flote je izbačen u VII/1997. Tijekom operiranja u Avioimpexu avion je letio i za MAT (IX/1994-XI/1994), pa je vraćen Adriji (XI/1994-IV/1995), pa je bio u španjolskom Centennialu (7 dana 1995), prije nego je ponovo letio za Avioimpex (VI/1995-XI/1995). U XI/1995. je ponovo vraćen Adriji, pa je letio za američki Valujet od XII/1995. do VII/1997, nakon čega je ponovo bio u Avioimpexu (od VII/1997). Avion je bio u kompaniji do bankrota Avioimpexa u IX/2002. Nakon toga je prebačen u McDonnell Douglas (N764BC) nakon čega više nije letio.
  • MD-82 Z3-AAD je u Avioimpex došao nakon Koreana i bio je u kompaniji od VII/2000. do XII/2001, nakon čega je bio u američkom Wells Fargo Benk Northwest, pa u indonezijskom Lion Airu i Wings Airu gdje je prizemljen 2010.
  • MD-82 Z3-AAC je u Avioimpex došao iz tuniškog Nouvelaira u IX/1999, te je u kompaniji bio do XII/2001. nakon čega je otišao u Wells Fargo Benk Northwest gdje je i prizemljen
  • MD-82 S5-ABB je u Avioimpex došao iz Adrie i u kompaniji je bio samo od X/1994. do III/1995. Nakon toga je bio u grčkom Venus Airlinesu, pa američkim Valujetu, Reno Airu i Spiritu
  • MD-82 S5-ABC je u Avioimpex došao iz Adrie i u kompaniji je bio samo od X/1993. do IV/1994. Nakon operiranja je vraćen Adriji, nakon čega je bio u njemačkom Air Lloydu, pa u američkim TWA i American Airlinesu gdje je prizemljen u IV/2003.

 

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Alen Šćuric

Aerodrom Niš i dalje bilježi vrlo loše rezultate. Aerodrom je u VII. mjesecu ostvario tek 38.684 putnika što je za 15.087 putnika, ili 28,0%, manje nego prošlogodišnjeg VII. mjeseca (53.711). Ovo je 108,5% putnika iz istog mjeseca 2019. (35.646) što je vrlo loše jer u većini VII. mjeseca 2019. Niš nije imao ni jedan jedini PSO let Air Serbie. Aerodrom je imao 362 operacije (444 u VII/2023). Jedina pozitivna stvar je cargo gdje je aerodrom imao 10,2 tone carga, dok prošle godine nije imao carga u VII. mjesecu.

Niš je od početka godine ostvario 207.090 putnika što je 54.211 putnika ili 20,8% manje nego u istom periodu lani (261.301 u 2023). Aerodrom je u prvih sedam mjeseci ostvario 996 operacija (1127 u 2023) i 205,2 tone carga (21,0 u 2023).

dopisnik: Mladen Radić (Osijek), foto: Aerodrom Niš

Slovenska ispostava gruzijske kompanije CAMEX koja se zvala CAMEX Adria Airlines je planirala bazu u Mariboru sa jednim Boeingom 737-800BCF (trebao je nositi registraciju S5-ACS). Kompanija je planirala operacije pokrenuti u IX. mjesecu 2023. No, isto se nije desilo i kompanija godinu dana nije ostvarila ni jedan jedini let. Kompanija je planirala flotu kasnije povećati na više aviona.

No, sada je CAMEX Adria Airlines izgubio jedini avion B737-800BCF. Stoga njena budućnost nije optimistična i vrlo vjerojatno je gruzijska kompanija odustala od slovenske avanture.

dopsinik: Mladen Radić (Osijek), foto: CAMEX

Pretplatite se na

DNEVNI BILTEN

– bitno više novosti (svaki dan >15)
– bitno svježije novosti nego na zamaaero
– stiže na vaš e-mail svaki radni dan

Na Dnevni bilten su pretplaćene najveće institucije i zračne luke

Pročitajte više>

POŠALJITE NOVOST

Budite i vi novinar zamaaero!
Ako pošaljete 10 novosti koje objavimo možete postati honorarni suradnik
i pisati za novac!

Linije

 

Iz Ljubljane:

  • London Luton, easyJet od 26.10.
  • Tenerife, airBaltic od 30.10.

 

Iz Maribora:

 

Iz Portoroža:

 

Iz Zagreba:

  • Varšava Modlin, Ryanair od 26.10.

 

Iz Pule:

 

Iz Rijeke:

  • Zurich, Swiss od 29.6.

 

Iz Zadra:

 

Iz Splita:

 

Iz Brača:

  • Beograd, Air Serbia od 20.6.

 

Iz Dubrovnika:

  • Bukurešt, Wizz Air od 1.7.
  • Katowice, Wizz Air od 23.7.

 

Iz Osijeka:

 

Iz Sarajeva:

  • Bodrum, AJet od 28.6.
  • Ankaru, AJet od 1.7.
  • Dusseldorf, Eurowings od 2026.
  • Geneva, Swiss od 2026.
  • Hamburg, Eurowings od 2026.

 

Iz Tuzle:

  • Zurich, Chair od 28.6.

 

Iz Mostara:

 

Iz Banja Luke:

 

Iz Beograda:

  • Brač, Air Serbia od 20.6.
  • Köln, Eurowings od 17.7.
  • Tenerife, Air Serbia od 15.9.
  • Sevilla, Air Serbia od 30.9.
  • Tromso, Air Serbia od 14.12.
  • Amman, Royal Jordanian od 3.4.

 

Iz Niša:

 

Iz Kraljeva:

 

Iz Podgorice:

  • Riyadh, flynas od 25.6.

 

Iz Tivta:

  • Madrid, Iberia od 18.7.

 

Iz Prištine:

  • Bergamo, GP aviation od 19.6.
  • Köln, Eurowings od 1.7.
  • Baden-Baden, GP aviation od 3.7.
  • Rim, Wizz Air od 22.9.

 

Iz Skopja:

  • Bodrum, AJet od 2.7.
  • Palermo, Wizz Air od 15.7.
  • Alghero, Wizz Air od 18.7.

 

Iz Ohrida:

  • Beč, Austrian od 21.6.
  • Basel, GP aviation do 28.6.