U prošloj godini su Aerodromi Republike Srpske ostvarili financijski minus od 298.454 EUR. Aerodrom Banja Luka je ostvario 3,1 milijun EUR prihoda. U prihode je uračunata i subvencija Vlade Republike Srpske od 1,1 milijun EUR. Aerodrom je zaradio od prodaje robe u trgovini, ugostiteljskim objektima, goriva i tečnosti za odleđivanje 1,2 milijuna EUR, a od aerodromskih taksi samo 284.770 EUR. Putnički i cargo promet još uvijek ni izblizu ne pokrivaju osnovne troškove aerodroma i isti ne može funkcionirati bez subvencija.

Najveći trošak aerodroma su plaće koje iznose 1,3 milijuna EUR. Broj zaposlenih je bio 106, što je 32 zaposlena više nego 2021. kada ih je bilo 74. Aerodrom naglašava da ima manjak potrebnih radnika. Manjak radnika je u opsluzi putnika i zrakoplova, te u osiguranju. Stoga aerodrom ima velik broj prekovremenih sati, a i administrativne radnike je koristio za poslove prometa.

Banja Luka je 2022. prevezla 343.009 putnika na 3992 operacije. Najviše putnika prevezao je Ryanair, njih 178.369 na 1256 operacija. Ovo je 52,0% svih putnika na Banja Luci. Slijedi Wizz Air sa 131.687 putnika na 866 operacija što je 38,4% svih putnika. Freebird je letio za Kontiki Travel i ostvario je 16.876 putnika na 126 charter letova, što je 4,9% svih putnika Banja Luke. Air Serbia je na 4. mjestu po proju putnika i imala je 7564 putnika na 178 operacija ili 2,2% putnika, a što je prosječno 42,5 putnika po letu ili 59,9% load faktora. Air Montenegro je ostvario 6011 putnika ili 1,8% od ukupnog broja putnika.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Alen Šćuric

Natalija Trivić, nova vršiteljica dužnosti CEO Aerodrom Banja Luka je izjavila nekoliko vrlo bitni stvari za Aerodrom Banja Luku. Prvo je rekla da će aerodrom nastaviti pregovarati sa kompanijama za otvaranje letova prema Istanbulu što je prioritet za sam aerodrom. Pohvalno, ta linija je i te kako potrebna Banja Luci iako ima i bitnijih linija na koje bi se također trebalo staviti više resursa i potencijala da se iste dobiju. Trivić jer rekla da nema najava od Wizz Aira i Ryanaira za smanjenje linija, no indirektno je ostavila takvu mogućnost sukladno odluci samih kompanija.

Trivić je naglasila da aerodrom radi petogodišnji plan koji će prezentirati vlasti na svim nivoima odlučivanja. U tom planu vrlo je važna stavka rad na infrastrukturi koja se mora dalje razvijati, u prvom redu na proširenju postojećih kapaciteta. Trivić naglašava da postojeći terminal hitno treba proširiti, a potom da treba pristupiti izgradnji nove zgrade. Optimistično. Za nadati se da će Trivić uspjeti tamo gdje nije Račić.

Na kraju Trivić je istakla da aerodrom ima ozbiljne cargo kapacitete koji nisu iskorišteni i da će ozbiljno poraditi na iskorištenosti tih kapaciteta i povećanju cargo prometa. Vrlo ambicijozno. No, to je svakako daleko lakše reći nego napraviti. Brdo aerodroma u regiji se nada povećanju cargo prometa, među kojima i Tuzla, a istovremeno Sarajevo i Zagreb odnose sav cargo promet ovih manjih aerodroma. Ovo će biti izuzetno težak zadatak za gospođu Trivić i za sada to je tek lista želja koju će vrlo teško ostvariti. Kako god, ambiciozno i optimistično. Što svakako nije loše.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Alen Šćuric