Banjalučki Institut za građevinarstvo IG radit će plansku i projektno-tehničku dokumentaciju Aerodroma Trebinje, stoji u odluci Aerodroma Srbije. Posao je nakon provedene tenderske procedure dodijeljen ovoj firmi, a vrijednost ugovora je oko 565.000 eura. Na tender je, kako piše portal E kapija, pristigla i ponuda kineske kompanije Avic-intl Airport Construction sa sjedištem u Pekingu, a njena vrijednost bila je nešto viša od ponude banjalučke firme, odnosno oko 580.000 eura.

Prema projektnom zadatku, lokacija planiranog Aerodroma Trebinje je oko 14 kilometara zapadno od centra grada, u blizini mjesta Taleža. Kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, objekti niskogradnje koje je potrebno planirati, projektirati i graditi na aerodromu su poletno-sletna staza, staze za vožnju, platforme, helidrom, tehničke platforme za aerodromsku opremu, servisne saobraćajnice, perimetarski put i druge interne saobraćajnice, zatim spasilačko-vatrogasni poligon, parking za posjetioce i zaposlene na aerodromu, kao i pristupne saobraćajnice i parterno uređenje.

Od objekata visokogradnje gradit će se terminalna zgrada, toranj kontrole letenja, vatrogasna stanica, kargo terminal, skladište goriva s pretakačkom i pumpnom stanicom, garaža za smještaj aerodromske opreme i sredstava, terminal poslovne avijacije, hangar za vazduhoplove poslovne avijacije, ograda perimetra aerodroma i pomoćni objekti.

Gradnja aerodroma u Trebinju je zajednički projekt Srbije i Republike Srpske, a finansijer će biti Srbija, koja će i gazdovati aerodromom. Iako je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik s ponosom isticao kako će entitet Republika Srpska sa Srbijom graditi aerodrom u Trebinju, koji će u potpunosti finansirati Srbija, ništa neće moći bez odobrenja i aminovanja države Bosne i Hercegovine. Tome svjedoči Nacrt memoranduma koji je pripremilo Ministarstvo prometa i komunikacija BiH. Godinama, a naročito posljednjih nekoliko mjeseci, vlast u RS-u je najavljivala kako će bez pitanja države BiH sa Srbijom krenuti u izgradnju ovog velikog projekta. To je sporno zbog same kategorizacije zemljišta koje je poljoprivredno, a odluka Ustavnog suda BiH i poljoprivredno zemljište, kao i šuma je isključivo u državnom vlasništvu. Evidentno je da niži nivo kao što je entitet ne može mimo države voditi i potpisivati odluke za investicije kakva je aerodrom u Trebinju.

Kritike za ovaj projekt upućivane su i zbog činjenice da nedaleko od Trebinja postoji nekoliko izuzetno frekventnih aerdroma poput Dubrovnika ili Tivta, a ne treba zanemariti ni postojanje aerodroma u Mostaru pa se postavlja pitanje gdje je ekonomska opravdanost.

autor: Dževad Mešić, suradnik (Bihać), foto: Aerodrom Trebinje