Zagreb ove godine ima tek dvije nove linije, obije leisure i sa jako malo frekvencija. Iznenađujuće Croatia nije objavila ni jednu novu liniju iako ima više aviona ove nego prošlih godina. No za sada ni Ryanair nema novih linija i ima tek par letova više nego prošle godine. Ostale kompanije ili imaju isti broj letova ili tek neznatna povećanja, dok niz kompanija ima smanjenja u Zagrebu. Ako u srijedu Ryanair ne najavi nove linije ili frekvencije Zagreb nikako neće prestići pet milijuna putnika u 2026. već će vjerojatno imati ili isti broj putnika kao 2025. ili čak i manji broj putnika. Vrlo začuđujuće uzmemo li u obzir da Podgorica ima čak 18 novih linija, Beograd ima čak 14 novih linija pet prijevoznika i niz povećanja frekvencija, Tuzla 9 novih linija, da Dubrovnik ima 10 novih linija, Sarajevo, Ohrid i Priština po 5 novih linija, čak i Rijeka ima 4 nove

Zračna luka Zagreb ima puno premalu business ložu (Primeclass lounge). U špicama ista je uvijek pretrpana i putnici traže mjesto više. Stoga je MZL Zagreb iznašla rješenje gašenja požara te je maknula sve naslonjače, masažne fotelje i prostor za rad na kompjuterima, te je postavila stolove za sjedenje. Time business loža više nije ugodan prostor za rad i odmor, već samo običan bar sa skromnom ponudom besplatne hrane i pića, neudobniji i od Caffe Nera. Ni blizu ono što bi trebala biti business loža i što je u drugim aerodromima. Istim MZL Zagreb hitno mora iznaći drugačije rješenje. Jedna opcija je da se business loža prebaci na 2. kat odmah lijevo iza sigurnosne kontrole gdje je nekada bila kontrola putovnica. Ovaj prostor sada zjapi prazan. Ovo je daleko veći prostor pa bi i loža bila bitno veća. Moguće je ovdje prebaciti i duty free shop koji bi također onda bio

Zračna luka Zagreb je u I. mjesecu ostvarila skoro 300.000 putnika, točnije 296.861 putnika, što je 5,8% više nego u istom mjesecu 2025. kada je imala 280.524 putnika. I to je ostvarila sa manje operacija nego 2025. jer je u I. mjesecu imala 3577 operacija, dok je u istom mjesecu prošle godine imala 3642 operacije. No, MTOW je ove godine veći i iznosio je 101.466, dok je prošle godine bio 95.996. Cargo je enormno pao sa 1042 tone u I. mjesecu prošle godine na samo 794 tone, što je pad od ogromnih 23,8%. analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: MZL Zagreb

ZL Zagreb, poduzeće koje kontrolira MZL Zagreb je prema izvještaju za 2024. godinu imalo prihode od 854.285,20 EUR i rashode od 1.250.851,16 EUR. Kompanija je iskazala gubitak od čak 440.024,45 EUR. Pobogu! Interesantno je da su troškovi za istraživačko-razvojne aktivnosti, intelektualne usluge idr. Bila čak 183.111,93 EUR, što je 63,1% svih troškova usluga. Prošle godine ovaj trošak je iznosio 53,4%. Još je interesantnije da ova kompanija ima trošak plaće za zaposlene osim direktora od 420.886,13 EUR, dok je taj trošak bio daleko manji 2023. jer je iznosio 334.002,89. No, ono što bode oči je da je trošak plaće direktora bio 100.297,79 u 2024. godini, dakle 8.358,15 EUR u prosjeku mjesečno. Opako. Ovaj trošak je 2023. bio za skoro 18.000 EUR manji, tj. 82.616,32 EUR (6.884,69 mjesečno). analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: ZL Zagreb

Zračna luka Zagreb nije uspjela pronaći investitore za gradnju hotela i poslovno-trgovačkog centra u sklopu Ariport Citya uz novi terminal MZL Zagreb. Projekt je trebao koštati 40 milijuna EUR. Naime, ZL Zagreb (kompanija koja kontrolira koncesiju MZL Zagreb) je u IX. mjesecu raspisala međunarodni natječaj. Natječaj je objavljen u Večernjem i Jutarnjem listu, te Poslovnom dnevniku, a dodatno je promoviran putem Hospitality Investor, najveće digitalne platforme u hotelskoj industriji. Uz to je poslan e-mailom na 5783 adrese diljem svijeta savjetnicima, investitorima i hotelskim lancima. Ipak zainteresiranih bilo nije. Hotel je trebao biti minimalno 4**** sa restoranom, konferencijskom dvoranom i drugim komercijalnim prostorima. Koncesija se davala na 50 godina uz moguće produženje na ukupno 99 godina. Rok gradnje je bio tri godine. I tu sada moramo postaviti jedno važno pitanje. ZL Zagreb je investirala svoj novac u Airport City. Kompanije je za ovu nakanu 2018. izdvojila 63.867 EUR, 2019. 20.400 EUR,