Zagreb ove godine ima tek dvije nove linije, obije leisure i sa jako malo frekvencija. Iznenađujuće Croatia nije objavila ni jednu novu liniju iako ima više aviona ove nego prošlih godina. No za sada ni Ryanair nema novih linija i ima tek par letova više nego prošle godine. Ostale kompanije ili imaju isti broj letova ili tek neznatna povećanja, dok niz kompanija ima smanjenja u Zagrebu. Ako u srijedu Ryanair ne najavi nove linije ili frekvencije Zagreb nikako neće prestići pet milijuna putnika u 2026. već će vjerojatno imati ili isti broj putnika kao 2025. ili čak i manji broj putnika. Vrlo začuđujuće uzmemo li u obzir da Podgorica ima čak 18 novih linija, Beograd ima čak 14 novih linija pet prijevoznika i niz povećanja frekvencija, Tuzla 9 novih linija, da Dubrovnik ima 10 novih linija, Sarajevo, Ohrid i Priština po 5 novih linija, čak i Rijeka ima 4 nove

Zračna luka Zagreb ima puno premalu business ložu (Primeclass lounge). U špicama ista je uvijek pretrpana i putnici traže mjesto više. Stoga je MZL Zagreb iznašla rješenje gašenja požara te je maknula sve naslonjače, masažne fotelje i prostor za rad na kompjuterima, te je postavila stolove za sjedenje. Time business loža više nije ugodan prostor za rad i odmor, već samo običan bar sa skromnom ponudom besplatne hrane i pića, neudobniji i od Caffe Nera. Ni blizu ono što bi trebala biti business loža i što je u drugim aerodromima. Istim MZL Zagreb hitno mora iznaći drugačije rješenje. Jedna opcija je da se business loža prebaci na 2. kat odmah lijevo iza sigurnosne kontrole gdje je nekada bila kontrola putovnica. Ovaj prostor sada zjapi prazan. Ovo je daleko veći prostor pa bi i loža bila bitno veća. Moguće je ovdje prebaciti i duty free shop koji bi također onda bio

Zračna luka Zagreb je u I. mjesecu ostvarila skoro 300.000 putnika, točnije 296.861 putnika, što je 5,8% više nego u istom mjesecu 2025. kada je imala 280.524 putnika. I to je ostvarila sa manje operacija nego 2025. jer je u I. mjesecu imala 3577 operacija, dok je u istom mjesecu prošle godine imala 3642 operacije. No, MTOW je ove godine veći i iznosio je 101.466, dok je prošle godine bio 95.996. Cargo je enormno pao sa 1042 tone u I. mjesecu prošle godine na samo 794 tone, što je pad od ogromnih 23,8%. analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: MZL Zagreb

ZL Zagreb, poduzeće koje kontrolira MZL Zagreb je prema izvještaju za 2024. godinu imalo prihode od 854.285,20 EUR i rashode od 1.250.851,16 EUR. Kompanija je iskazala gubitak od čak 440.024,45 EUR. Pobogu! Interesantno je da su troškovi za istraživačko-razvojne aktivnosti, intelektualne usluge idr. Bila čak 183.111,93 EUR, što je 63,1% svih troškova usluga. Prošle godine ovaj trošak je iznosio 53,4%. Još je interesantnije da ova kompanija ima trošak plaće za zaposlene osim direktora od 420.886,13 EUR, dok je taj trošak bio daleko manji 2023. jer je iznosio 334.002,89. No, ono što bode oči je da je trošak plaće direktora bio 100.297,79 u 2024. godini, dakle 8.358,15 EUR u prosjeku mjesečno. Opako. Ovaj trošak je 2023. bio za skoro 18.000 EUR manji, tj. 82.616,32 EUR (6.884,69 mjesečno). analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: ZL Zagreb

Zračna luka Zagreb nije uspjela pronaći investitore za gradnju hotela i poslovno-trgovačkog centra u sklopu Ariport Citya uz novi terminal MZL Zagreb. Projekt je trebao koštati 40 milijuna EUR. Naime, ZL Zagreb (kompanija koja kontrolira koncesiju MZL Zagreb) je u IX. mjesecu raspisala međunarodni natječaj. Natječaj je objavljen u Večernjem i Jutarnjem listu, te Poslovnom dnevniku, a dodatno je promoviran putem Hospitality Investor, najveće digitalne platforme u hotelskoj industriji. Uz to je poslan e-mailom na 5783 adrese diljem svijeta savjetnicima, investitorima i hotelskim lancima. Ipak zainteresiranih bilo nije. Hotel je trebao biti minimalno 4**** sa restoranom, konferencijskom dvoranom i drugim komercijalnim prostorima. Koncesija se davala na 50 godina uz moguće produženje na ukupno 99 godina. Rok gradnje je bio tri godine. I tu sada moramo postaviti jedno važno pitanje. ZL Zagreb je investirala svoj novac u Airport City. Kompanije je za ovu nakanu 2018. izdvojila 63.867 EUR, 2019. 20.400 EUR,

Flixbus je definitivno jedan od najjačih prijevoznika u Europi i svakako najjači prijevoznik Hrvatske uz Arrivu. Kompanija ima ogroman broj linija i frekvencija iz Zagreba. Uz to vozi na ogroman broj destinacija u široj regiji, te u Europi. Kompanija vozi na preko 8000 destinacija u 40 zemalja sa više od 5000 autobusa. Godišnje prevezu preko 500 milijuna putnika. Pa se postavlja pitanje bi li Flixbus mogao voziti iz MZL Zagreb za destinacije diljem Hrvatske i regije, te time osjetno obogatiti ponudu MZL Zagreb i povećati konekcije. I te kako bi, ako itko bi onda je to Flixbus. Iz Zagreba bi se obvezno trebalo voziti za Varaždin-Čakovec, Slavonski Brod-Vinkovci-Vukovar, Karlovac-Rijeka, Bjelovar-Koprivnica, Sisak-Petrinja. Uz to treba imati dvije linije za Sloveniju: Novo Mesto-Ljubljana i Maribor, te jednu za BiH: Banja Luka. Svaka od ovih linija bi trebala imati najmanje četiri dnevna polaska (dolasci u Zagreb oko 7:00, 12:30, 16:15 i 20:00 i

I nakon što je objavljen plan željezničke veze prema MZL Zagreb, Zagrebačka županija je napravila nove, osme po redu izmjene i dopune Prostornog plana. Ove izmjene su napravljene 27.12. i tek su ugledale svjetlo dana. Izmjene konstatiraju da je planirana željeznica sa tunelom od 2,8 km preskupa i da se ista ne može graditi. Stoga će trasa željeznice ostati ista no željeznica će doći do ruba starog terminala, ne i dalje, tj. gradilo bi se samo 1,5 km željeznice. Notorni nonsens. Onda nema baš nikakvog smisla graditi tako skupu željeznicu. Ako već treba autobus kojim će se putnici prevoziti od novog terminala do željezničke stanice kod starog terminala onda taj autobus može produžiti i do željezničke stanice Velika Gorica koja je samo 5,5 km od novog terminala, ili tek 3 km više nego do starog terminala (stari i novi terminal su udaljeni 2,5 km). Na taj način se neće trošiti

Prostorni plan Zagrebačke županije predvidio je izgradnju hotela i Zagreb airport citya uz MZL Zagreb, i to južno od novog terminala. Za ovu svrhu se predviđa 30 ha površine. Hotel može imati do maksimalno 500 ležajeva, može imati prizemlje i 5 katova, te mora imati dovoljnu količinu parkirališta i zelenih površina (bar 10% prostora moraju biti parkovi) oko hotela. Traži se izgradnja i prometnice do terminala. Uz hotel dozvoljeno je sagraditi komercijalne sadržaje za kongresni turizam, sastanke i konferencije, trgovinu, ugostiteljstvo, te ostale društvene i komercijalne djelatnosti. Prostorni plan je predvidio i izgradnju Cargo citya koja bi imala 50 ha i bila bi također južno od novog terminala. Ovaj objekt može biti maksimalne visine 25 metara. I ovaj prostor mora imati dovoljno parkirališta i cestovnu vezu prema terminalu. analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: MZL Zagreb