U subotu ujutru, Beograd se probudio u gustoj magli koja je stvorila probleme Aerodromu Beograd. Za sletanje na aerodrom je bio neophodan CAT III, pa su zato avioni ATR flote bili preusmeravani na druge aerodrome što je stvorilo velika kašnjenja u jutarnjem talasu Air Serbie. Naime, let iz Bukurešta je preusmeren na Sofiju, pa je sleteo u Beograd u 10.30 umesto 5.00. Letovi iz Sofije, Tirane i Soluna su preusmereni na Niš, pa su u Beograd stigli sa oko 5 sati zakašnjenja. Avion iz Soluna je bio na holdingu dva sata, pokušao dva puta sletanje, ali su se oba završila sa go around, pa je tek onda preusmeren u Niš. Zanimljivo, za to vreme, jedino je ATR72 iz Skopja uspeo da sleti u Beograd. On je prvo kružio nad Kragujevcem, pa nad Obrenovcem i Pećincima da bi sleteo u Beograd sa samo sat i po zakašnjenja. Niska vidljivost je bila

Tabloid Informer objavio je snimke nadzornih kamera Aerodroma Beograd gdje se vidi aktivist Nikola Ristić kako odlazi po, kako oni kažu „instrukcije u inozemstvo“ (kažu da je letio za Lisabon). Objavljene su tri snimke sa tri različita dijela aerodroma. Ristić je aktivist grupe SviĆe koji je pokrenuo proteste nakon pogibije 14 osoba na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu. Uz to Informer je objavio fotografije na kojima se vide i lica drugih putnika, tj. iste nisu zamućene. Ovo je krajnje nemoralno, neprihvatljivo i protuzakonito. Pobogu, pa kako je moguće da ovakva snimka dospije iz aerodroma u medije i javnost. Apsolutno i krajnje neprihvatljivo, nešto što se stvarno ni u kom slučaju i nikako ne smije desiti. Ovo je povreda ne samo privatnosti nego i elementarna povreda GDPR-a, što bi u Europskoj Uniji bilo vrlo ozbiljno kažnjeno, te bilo skandal bez premca. Pobogu! Stoga ne čudi da je Marko Pantić, Ristićev odvjetnik

WH Smith, ogroman britanski maloprodajni lanac i jedna od najvećih na svijetu, koji je vrlo prisutan na aerodromima ulazi i na Aerodrom Beograd u I. mjesecu 2025. Na Aerodromu će imati jedan maloprodajni objekt. WH Smith Grupa posluje u više od 30 zemalja svijeta, te zapošljava 14.000 radnika. Trgovine ima na aerodromima, željezničkim postajama, shoping i poslovnim centrima, u središtima gradova i duž autoputeva. U svijetu imaju preko 1200 trgovina od čega u Velkoj Britaniji imaju 580, a u SAD-u 320 trgovina. WH Smith trgovina prodaju časopise, knjige, hranu, piće, slatkiše, suvenire, igračke, dodatke za mobitele i kompjutere, dodatke za putovanja (maske, okovratne jastuke, lokote, mobilne vage za mjerenje prtljage…) isl. analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Aerodrom Beograd

Aerodrom Beograd je konačno dobio restoran u međunarodnoj zoni. Restoran In and Out radi svaki dan od 5:00 do 21:00 sat i poslužuje jednostavne i brze obroke. Restoran nije velik i ima tek pet stolova. Istinski Beogradu i te kako nedostaje jedan ozbiljan self service restoran sa ozbiljnom ponudom jela, jedan fast food (McDonald’s, Burger King ili KFC), te a’la carte restoran sa srpskim nacionalnim specijalitetima. Nevjerojatno je da aerodrom od 8,5 milijuna putnika nema tako nešto. analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Aerodrom Beograd

Srbija i Uganda su potpisale bilateralni ugovor o zračnom prijevozu koji omogućuje otvaranje nonstop letova između država, te code-share ugovore Air Serbia i Uganda Airlinesa. OK, ovakve stvari se potpisuju naveliko i na sve strane za neku buduću suradnju. U malo slučajeva se letovi i pokrenu, češće se pokrene tek code-share. No, ono što je više nego smješno u ovom slučaju je da je predsjednik Ugande rekao da će Uganda Airlines otvoriti letove za Beograd. Ma da? Uganda Airlines je jedna od rijetkih kompanija svijeta koja je nabavila manji Airbus A330-800, dva komada. Kompanija je naručila i dva Boeinga 787. No, kompanija ovim širokotrupcima leti samo za Dubai i Mumbai. Nema ni jedan jedini leti za bilo koju europsku destinaciju. I onda prva destinacija u Europi neće biti London, Paris, Amsterdam ili Frankfurt, nego, eto, baš Beograd. O moj bože. Konačno Uganda Airlines uopće nema feeding letova u Ugandi, ni

Poput većine aerodroma svoje veličine, i beogradski aerodrom bi uskoro trebalo da dobije prugu. U VII mesecu je počela izgradnja pruge Zemun polje-Aerodrom-Nacionalni stadion, koja bi trebalo da bude završena do kraja 2026. godine. Pruga će biti dugačka 18,3 km, biće dvokolosečna, elektrifikovana i namenjena samo za putnički saobraćaj, za sada. Stanična zgrada na Aerodromu će se po Planu detaljne regulacije nalaziti u blizini sadašnjeg cargo terminala, što je 650m od terminala, odnosno 10-ak minuta hoda. Postojeći shuttle bus će stajati i kod železničke stanice, pa putnici neće morati da idu peške. Postavlja se pitanje zašto je stanica postavljena tako daleko od terminala. Po PDRu, stanica je trebalo da bude podzemna, međutim jer se radovi ubrzavaju zbog bajkovitog projekta Expo 2027, ona će ipak biti nadzemna. Urbanistički zavod Beograda je sugerisao da bi stanica trebalo da bude bliže terminalu, ali to neće biti učinjeno iz istih razloga. Predviđeno je da

Aerodrom Beograd je u IX. mjesecu ostvario 859.815 putnika, što je povećanje od 3,2% spram prošle godine. Ovo je ogromnih 132,9% putnika iz istog mjeseca 2019. (647.005). Broj operacija je povećan za 1,2%. Od početka godine Beograd je ostvario 6.425.639 putnika što je povećanje od 8% spram prošle godine. Do kraja godine Beograd će imati 8,4 do 8,5 milijuna putnika. analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Aerodrom Beograd

Beograd je u subotu 12.10. imao istinski velik dan za širokotrupce. Čak pet širokotrupaca je imalo letove: Tukish za Istanbul sa A330-200 u 9:20 (poletio u 10:33) Air Serbia za Tokio sa A330-200 u 11:00 (poletio u 11:49) Hainan za Peking sa A330-300 u 11:00 (poletio u 11:12) Wamos za Air Serbiu za New York sa A330-300 u 13:25 (poletio u 15:21) Air Serbia za Chicago sa A330-200 u 17:20 (poletio u 17:56) analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Aerodrom Beograd