analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Aerodrom Beograd Često čitamo komentare ponosnih građana Srbije kako je Beograd odlično povezan sa svijetom i kako njemu radi toga konekcije preko velikih hubova nisu bitne i potrebne. To je opravdanje zašto Beograd ima lošiju indirektnu konektiranost od Zagreba. No je li to istina? Bojim se da nije. Neosporno Beograd ima daleko više direktnih letova od Zagreba, čemu prvenstveno pridonosi Air Serbia koja je povećala broj linija za 100% u zadnjih dvije godine. Air Serbia ima 59 cjelogodišnjih i 15 sezonskih linija iz Beograda. Značajan broj linija ima i Wizz Air koji ima bazu u Beogradu te u ovom momentu operira 22 cjelogodišnje i jednu sezonsku liniju. Istovremeno iz Beograda leti još 23 stranih kompanija koje imaju 24 cjelogodišnje i 4 sezonskih linija. To je ukupno 105 cjelogodišnjih i 20 sezonske linije. No, kako 39 linija istovremeno leti dvije, tri ili čak četiri kompanija broj

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Aerodrom Beograd Svjedoci smo kako Zagreb, Split i Dubrovnik već godinama eskiviraju dovesti drugog hendlera iako su to morali napraviti kada su prešli dva milijuna putnika, dakle Zagreb još 2008, Split 2016, a Dubrovnik 2017. I sada kada je donesena čvrsta i jasna odluka da će ova tri aerodroma morati dovesti drugog hendlera oni su i ponovo lobiranjem i zakulisnim igrama to uspjeli prolongirati za još par mjeseci. Zašto? Pa zato što im hendling donosi ogroman novac. Jednako tako drugog hendlera ne pomišljaju imati i drugi aerodromi u regiji poput Sarajeva, Skopja, Prištine, Podgorice, Tivta, Zadra, Pule. Svima njima hendling je jedan od osnovnih prihoda, značajan dio njihovih budžeta. Kako i zašto je onda Aerodrom Beograd tako lako i željno svoj hendling prebacio na Menzies. Isto to je Vinci napravio i u Budimpešti i to kao prvu odluku po preuzimanju aerodroma? Zašto do vraga? Kako

dopisnik: Ivan Pusineri (Beograd), foto: Aerodrom Tirana Kao što je već dokumentovano, Tirana je u poslednje 3 godine aerodrom sa najekplozivnijim rastom, ne samo u širem regionu, već i u celoj Evropi. CEO aerodroma je u nedavnom intervjuu otkrio šta sledeće planira za Tiranu, a najupadljiviji komentar među ovima je da očekuje da Tirana do kraja 2024. ima “malo manje od 10 miliona putnika”. Ovo bi katapultiralo Tiranu ispred Beograda za relativno široku marginu od barem oko 500 hiljada putnika, i to ako pretpostavimo da će Beograd postići povećanje u broju putnika od malo više od 15% tokom cele 2024. Rast broja putnika u Tirani je stvarno neverovatan – aerodrom je 2019. imao “samo” 3.3 miliona putnika, 2022. već 5.2 miliona, 2023. 7.2 miliona, a sada cilja na skoro 10 miliona za 2024. Po stopama rasta to bi bilo 57% (2019-2022), 38% (2022-2023) i 36% (2023-2024, pretpostavljajući 9.8 miliona za