Boeing je u III. mjesecu isporučio 46 aviona i to 33 B737MAX, 1 B737-800A, 1 B767-300F, 1 B767-2C, 6 B787-9, 1 B787-10 i 3 B777F. U III. mjesecu Boeing je imao 27 narudžbi i to 19 B737MAX i 8 B787-9. Boeing je u prvom kvartalu imao 143 isporuke dok je Airbus imao samo 114 isporuka. Ovo je prvi puta da je Boeing prešao Airbus po broju isporuka. analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Boeing

Boeing 787-8 će na kanibaliziranje i rezanje u sekundarne sirovine nakon samo 2 ferry leta i 13 sati letanja. Naime, avion N947BA je prvo trebao biti isporučen Royal Air Marocu krajem IX. mjeseca 2016, no kompanija ga nije htjela preuzeti radi problema kod sastavljanja i snižavanja maksimalne težine. Stoga je avion 2017. prodan Crystal Luxury Airu gdje je trebao biti u konfiguraciji 60 sjedala prve klase, no kompanija nikada nije krenula sa letovima. Ista je 2019. prodala avion TVPX Trust Serviceu, a ovaj 2021. Bank of Utah. Avion je istim bio prizemljen, te sada ide na rezanje. analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Boeing

Prema Simple Flyingu novi Boeing 787-8 košta 248 milijuna USD, 787-9 košta 292 milijuna USD, 787-10 pak košta 338 milijuna USD. Jasno kompanije koje naručuju više primjeraka dobivaju ozbiljne popuste. Avion je do sada imao 2365 narudžbi, isporučeno ih je 1257, a backlog je 1108 komada. analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Boeing

Simple Flying je objavio cijene Boeinga 737MAX. Novi B737-8 košta 120 milijuna USD, a 737-9 košta 130 milijuna. Simple Flying je dao primjer flydubaia koji je naručio 150 ovih aviona i dobio popust od samo 28%, tj. platio je avione po 87 milijuna svaki. Lizing za B737-8 star 5 godina košta 350.000 do 400.000 USD mjesečno. 10 godina star B737-800 košta 15 do 30 milijuna USD. analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Boeing

Boeing je odgodio isporuku nekolicine 737MAX jer je otkrio oštećenje ožičenja. Boeing je rekao da problem proizlazi iz strojne pogreške koja je uzrokovala male ogrebotine na žicama te da bi neke isporuke u prvom tromjesečju mogle biti odgođene dok se ne završe popravci. Kompanija nije isporučila ni jedan 737MAX nakon 5.3. Dakle još jedan problem ovog istinski problematičnog aviona. Boeing nije otkrio koliko je zrakoplova pogođeno ili sadrži li neki isporučeni zrakoplov oštećeno ožičenje. Boeing je rekao da je o problemu obavijestio i FAA i kupce. analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Boeing

Boeing je isporučio 50 aviona u II. mjesecu, 15 više od Airbusa. Isporučeni su: 3 B787-9, 2 B777F, 1 B767-300F, te 44 B737MAX. Boeing je u II. mjesecu dobio 15 narudžbi (8 B787-9 i 7 B737MAX), 13 manje od Airbusa. novinarka: Maja Mrkus (Pula), foto: Boeing

Savezna uprava za zrakoplovstvo predložila je obvezne preglede teretnih tračnica na Boeingu 767-300 Freighters nakon što je otkriveno da su neke komponente proizvedene korištenjem neodobrenih materijala, što potencijalno ugrožava strukturni integritet i upravljivost zrakoplova. analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Boeing

Boeing je u I. mjesecu razvalio Airbus. I dok je Airbus imao samo 19 isporuka Boeing ih je imao 46. Od toga 37 isporučenih aviona su bili B737MAX, 5 B787, 1 B767F i 3 B777F. I u narudžbama Boeing je razvalio, naime Airbus je u I. mjesecu imao 49 narudžbi, a Boeing njih 107, odnosno 103 nakon otkazanih narudžbi. analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Boeing

Boeing će isporučivati novu poboljšanju varijantu 787-9 i 787-10 od sredine ove godine. Avioni će imati veći dolet za 643 km i primat će više carga za 6 dodatnih tona. Ova dva modela imaju backlog od 1049 aviona, dok manji B787-8 (koji nema poboljšanja) ima 27 aviona u backlogu. analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Boeing

Svi znamo koliko je udara repom bilo do sada u zrakoplovstvu kod polijetanja. Kada se isto desi postoji ozbiljna opasnost za let. Stoga je Boeing patentirao uređaj koji registrira opasnost od takvog udara. Patent se odnosi na višeslojni sustav dizajniran za automatsko prepoznavanje udara u stražnji dio vozila kombiniranjem podataka senzora s drugim informacijama. Umjesto oslanjanja na jedan pokazatelj, sustav procjenjuje niz različitih pokazatelja kako bi utvrdio je li došlo do kontakta s tlom. Kao dio tehnologije, senzori poput akcelerometara, postavljeni u blizini stražnjeg dijela trupa, prate nagle promjene ubrzanja ili opterećenja. Ta očitanja se zatim analiziraju zajedno s drugim podacima, uključujući kut nagiba, vertikalnu brzinu i status stajnog trapa. Značajan naglasak stavljen je na izbjegavanje lažnih upozorenja, jer zrakoplovi rutinski doživljavaju vibracije tijekom normalnog rada, posebno na neravnim površinama piste. Boeingov pristup usmjeren je na prepoznavanje specifičnih identifikacijskih značajki koje razlikuju stvarni udar repa od rutinskih operativnih opterećenja, osiguravajući