Ovaj članak sam namjerno planirao za sredinu VIII. mjeseca kako bi se podsjetili što nam je ova opaka bolest napravila i kako je osakatila zrakoplovstvo najgore u povijesti. Aviokompanije i aerodromi su preživjeli, nažalost, uz ogromne pomoći i kredite država koje će još godinama vraćati. Covid-19 je neosporno teška bolest od koje je preminuo velik broj ljudi i koja je imala posljedice na cijelo čovječanstvo, posljedice koje ćemo osjećati još godinama. Teška bolest na koju je planeta morala reagirati da ne bi posljedice bile još teže, da mrtvih ne bi bilo još daleko više. To nije sporno. Ali da su vlasnici planete (Rockeffeler i bratija) puno pretjerali, da su efikasne metode zamijenili masovnom histerijom koja je unazadila planetu, osiromašila stanovništvo, koja je ljudima uzela dvije godine života i napravila od njih zombije koji se još dan danas ne smiju buniti, to također nije sporno. Nažalost, vlasnici planete su ovu bolest

U Europi i svijetu se otkazuju tisuće letova, još više tisuća ih kasni svaki dan. I sve zbog manjka zaposlenih. Pa kako se to, do vraga, moglo desiti? Kako su se zračne luke i aviokompanije mogle dovesti u situaciju da nemaju dovoljno zaposlenih i da radi toga otkazuju letove i stvarju višesatna kašnjenja?   Koje je trenutno stanje Sve od V. mjeseca stanje je izuzetno loše, u VI. mjesecu postalo je neizdrživo, a u VII. mjesecu je istinski kaos. Najgori će svakako biti VIII. mjesec. U najgorem stanju su aerodromi London Heathrow, London Gatwick, Manchester, Dublin, Amsterdam, Frankfurt, Varšava i Stockholm, no i stotine drugih aerodroma imaju ogromnih problema. Među kompanijama u najgorem stanju su British Airways, Lufthansa, easyJet, Wizz Air, KLM, Swiss, Eurowings, Transavia i Austrian. I što se zapravo desilo? Kompanije su u Covidu-19 masovno dijelile otkaze. Negdje je otkazano 10, 20, 30%, pa čak i 60% radnika.

SAS je bio respektabilna kompanija. No, ipak kompanija godinama leti na rubu egzistencije. Do sada su pomagale države suvlasnice Danska, Švedska i Norveška. Švedska je u zadnjih 20 godina dala SAS-u 834 milijuna USD pomoći i izjavila je da više neće davati novac, tj. da ovaj puta kompaniji pomoći neće. Danska je izjavila da će još jednom pomoći kompaniji. I to znači da će sada Danska imati više dionica od Švedske. No, SAS treba dvije milijarde USD koje bi htio pretvoriti u dionice, te još 969 milijuna USD da bi preživio. Tri milijarde USD. Ogroman novac. kompanije ove veličine propadaju sa milijardu USD duga (Air Berlin, Kingfisher, bmi, Alitalia…). Norveška je prva koja je odlučila konvertirati svojih 153 milijuna USD u vlasništvo kompanije, te ponovo postati dioničar kompanije (od 2018. to više nije). Norveška je objavila da na duge vode na planira ostati suvlasnikom SAS-a. Priča se da postoji neki

Rusija je 24.2. ove godine napala Ukrajinu. Može Rusija to zvati specijalnom operacijom ili uvođenjem mira i demokracije, te borbe protiv nacizma (uzgled ukrajinski predsjednik je Židov), ali to je klasična okupacija i napad na suverenu zemlju, okupacija koja nema opravdanja niti ju itko normalan može i smije odobravati. U samo par dana Europska Unija, Velika Britanija, Norveška, Island, Švicarska,SAD, Kanada, Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Moldavija, Gruzija, Japan, Novi Zeland i Australija, dakle najbogatije i najutjecajnije zemlje svijeta sa daleko najvećim gospodarstvima, uvele su sankcije protiv Rusije. Uz to niz zemalja uveo je zabranu prelata ruskih aviona preko njihova teritorija. Još više kompanija prestalo je letjeti za Rusiju radi puno prevelikih osiguranja koje takvi letovi znače. Rusija je postala ozbiljno izolirana, ruske kompanije ne mogu letjeti veliku većinu svojih inozemnih linija. Rusija je reciprocitetno zabranila letove zapadnim kompanijama za Rusiju. Samo između Rusije i Europe je bila 221