Treća uzletno-sletna staza na Heathrowu je već odavno trebala biti napravljena. Istinski ona se trebala napraviti još 2000. godine, najkasnije 2005. Već sada Heathrow bi trebao imati četiri uzletno-sletne staze, realnije čak i pet. Bitno manji Amsterdam (16 milijuna putnika manje od Heathrowa) ima 6 uzletno-sletnih staza, te bitno manji Paris, Frankfurt i Madrid imaju 4 uzletno-sletnih staza, dok malo manji Istanbul ih ima 5. No, treća uzletno-sletna staza se u beskraj prolongira, ona opako poskupljuje iz godine u godinu, ne nazire se kraj rasprava i početak radova. Sada se planira da će se ista otvoriti tek za desetak godina, 2035. do 2040. Pobogu. Heathrow gubi utrku sa konkurencijom. Istanbul će preskočiti broj putnika Heathrowa ove 2026. godine, 2025. razlika je bila u samo 45.000 putnika, iako je godinu prije razlika bila skoro 4 milijuna putnika. Paris Charles de Guale se opako približava, a i svi ostali najveći aerodromi Europe.

U prvom dijelu ove analize prošli tjedan smo objavili regionalne statističke i komparativne podatke i trendove. U ovom dijelu ćemo, kao i uvijek, o pojedinim aerodromima regije. Zamaaero ove analiza radi tri puta godišnje, početkom IV, VIII. i XII. mjeseca. Analiza je za period od 3. do 9.8.2025, čime smo obuhvatili top sezonu.   Beograd i dalje raste Nakon enormnog rasta 2023. i skromnijeg rasta 2024, Beograd je ponovo povećao rast 2025. i 2026. U prvih sedam mjeseci rast je 6,6%. Ako se ovaj trend nastavi Beograd će ove godine imati preko 9,5 milijuna putnika. Wizz Air ove godine ima skroman rast, nešto malo je novih linija stranih kompanija, bilo je i nešto ukidanja i smanjenja, no rast se prvenstveno temelji na novim linijama Air Serbie. Prošle godine u VIII. mjesecu Beograd je imao 934 letova, a Zagreb 511, što je 82,8%. Ovogodišnjeg VIII. mjeseca Beograd je imao 963 leta,

Regija je ovog ljeta bitno, neusporedivo bolja nego u ljeto 2025. I to usprkos ratu na Bliskom Istoku i velikim rezanjima zbog njega, te ukidanju Lufthansinog CityLinea. Glavno akumuliranje novih letova i frekvencija je od strane Wizz Aira. 2 nove baze sa 2 aviona u Podgorici i Tuzli, 7. bazirani avion u Skoplju, pokretanje linija u Rijeci i Zadru, te daleko više linija u Dubrovniku napravile su to da je Wizz Air prošlog ljeta imao 346 letova u regiji, no ovog ljeta ima čak 489, što je 143 dodatna leta. Opako! No, nije u cijeloj regiji bajkovito. Iako neki aerodromi imaju i više od 50%, pa i više od 100% rasta poput Podgorice i Tuzle, dok neki imaju negativan skor, tj. manje putnika nego prošle godine. Ovako različiti uspjesi nisu nikada bili u regiji. U ovih 4 mjeseca od prošle analiza nove avione dobili su Air Serbia (2 Airbusa A320),

Održanje, servise ili maintenance, ili točnije MRO – maintenance, repair and overhaul (oparations) je nešto što nitko od nas ne primjećuje. A toliko je bitno, krucijalno za kompanije. O MRO ovisi koliko će kompanija raditi, hoće li joj se avioni kvariti, kada će joj avioni ići na chekove, koliko će brzo obaviti popravke nakon kvarova ili udesa. Ako nemate svoj MRO to može trajati mjesecima, ako imate isti posao sa može obaviti u par dana ili samo jednom danu. Nekada su svoj MRO imali JAT, Croatia, Adria i Montenegro Airlines. No, danas to više nije tako. Sada svoj MRO ima samo Croatia dok ostale kompanije imaju tek line maintenance. Line maintenance su rutinski svakodnevni pregledi aviona, te manji popravci koji se obavljaju dok je zrakoplov u funkciji. Svrha line maintenance je sa osigura tehničku ispravnost za slijedeći let tijekom zaustavljanja u bazi ili drugom aerodromu, te tijekom dužeg zaustavljanja noću.

Tirana je relativno mali grad relativno male i vrlo siromašne države. No, ima gomilu putnika, bitno više i od Beograda i ušla je u top aerodrome Balkana. Pa kako i zašto? Tirana ima vrtoglav uspjeh, nagli uspon traje već godinama i ne staje. Gdje je granica, gdje je kraj?     Tirana od malog aerodroma postala velik aerodrom Prve letove iz Tirane (TIA, LATI) pokrenula je njemačka kompanija Adria-Aero-Lloyd koja je imala domaće linije prema Shkoderu, Karce i Vlore još 1926. godine. Kako su ovi letovi bili neprofitabilni kompanija je prodala prava talijanskoj kompaniji Ala Littoria, koja je 1935. pokrenula prva domaće letove. Prvu inozemnu liniju otvorio je 1938. jugoslavenski Aeroput, koji je povezivao Tiranu i Beograd sa stajanjem u Dubrovniku. Nakon 2. svjetskog rata letove je do 1948. obavljao JAT prema Beogradu, no nakon prekida diplomatskih odnosa Jugoslavije i Albanije, Tirana je sve do 1953. imala tek dva leta