zamaaero@gmail.com

+385(0)1/3465886

zamaaero@gmail.com | +385(0)1/3465886

Alen Šćuric

KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Air Serbia se istinski dobro vodi u krizi

Neosporno Air Serbia dobiva ogroman novac, dobila je preko 500 milijuna EUR u zadnjih 8 godina, duplo više nego Croatia Airlines. I dok bi toliko velik novac u našim realnostima značio uhljebe koji samo troše i ništa ne rade, kao što je primjer u Croatiji Airlines, kod Air Serbie to nije tako. Kompanija je inovativna, maksimalno iskorištava sve vidove prihoda i izvlači maksimum, ekstremno brzo reagira na tržišne promjene i probleme na tržištu, u krizi je istinski povukla dobre poteze. Sve skupa istinski ima glavu i rep.   Dobro vođenje kompanije nije od koronakrize I da odmah budemo apsolutno jasni. Ovakvo dobro vođenje kompanije nije uzrokovano krizom. Air Serbia se stvarno dobro vodi sve od 2017. godine. I dok je kompanija konstantno rasla do 2016. nakon toga je krenulo upumpavanje bitno manje svote novaca od strane Srbije, a kompanija je krenula ozbiljno rezati linije i frekvencije. No, te 2017. kompanije

pročitajte više>
KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Bolje je, ali očekivalo se bitno više – 1. dio

Nakon što smo prošli puta analizirali razdoblje prvog tjedna II. mjeseca u regiji, sada smo promatrali razdoblje od 12-18.4. kako bi došli do zaključka kakvo je stanje sa početkom ljetnog reda letenja (nismo to napravili prije radi Uskrsa zbog nešto više letova). I ono što je vidljivo je da je stanje daleko gore nego što se pretpostavilo da će biti. Covid-19 mjere su i dalje na snazi, redukcije su ogromne, a povećanje letova, iako jest prisutno, je bitno manje nego što se očekivalo. Zapravo stanje i nije bitno bolje nego je bilo ove zime. Niz kompanija prolongira ili čak otkazuje letove. Kompanije i dalje mijenjaju redove letenja svakih 15 dana, te se prilagođavaju situaciji dva puta mjesečno. Kako kompanije za otkazivanja putovanja kraća od 15 dana moraju plaćati ozbiljne kompenzacije, letove otkazuju u tom roku, 15 dana prije puta. Ovo je i dalje pakao za putnike, a većina putnika i

pročitajte više>
KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Dubrovnik vs. Tivat

Aerodromi Dubrovnik i Tivat su udaljeni svega 49 km jedan od drugog. Ipak za ovaj put vam treba sat i pola do čak dva sata ovisno o gužvi na granici i trajektu preko Boke Kotorske. No, ako bi jednog dana Crna Gora ušla u Europsku Uniju, napravila brzu cestu od granice do Tivta, te most preko Boke Kotorske za ovaj put bi trebalo tek pola sata vožnje. Kako god, aerodromi su već sada ozbiljna konkurencija. Malo koji aerodromi si toliko konkuriraju koliko ova dva aerodroma. A u budućnosti isto može biti još samo više. Stoga je usporedba ova dva aerodroma više nego interesantna.   Investicije u Dubrovnik O povijesti aerodroma Dubrovnik i Tivat sam već pisao više puta stoga ovaj puta neću isto ponavljati. Zračna luka Dubrovnik je tijekom Domovinsko rata bio zatvoren duže od godine dana (1992.). Te ratne 1992. aerodrom je ostvario tek 1162 putnika, a iduće godine

pročitajte više>
KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Imaju li nacionalni prijevoznici regije budućnost?

E da, to je svakako pitanje na koje nema jednostavnog odgovora. Pravo pitanje je bi li uopće bilo nacionalnih prijevoznika u regiji da nisu subvencionirani ogromnim sredstvima svojih država. I odmah odgovor: ne, oni ne bi preživjeli ni 5 godina. Croatia rasprodaje svoju imovinu, slotove, motore, avione, Pleso prijevoz, a svejedno je dobila preko 250 milijuna EUR u tek 10 godina. Air Serbia je dobila i bitno više, preko 500 milijuna EUR u tek 6 godina. Bez tih ogromnih novaca ove kompanije ne bi mogle preživjeti. Zašto je to tako? Jednostavno zato što mogu! Kompanije znaju da će dobiti ogroman novac i puca im prsluk, one ga troše i baš se i ne trude poslovati na komercijalnim osnovama. U slučaju Croatie situacija je još gora, tamo je na čelu kompanije izuzetno loš management koji istinski ne zna iskoristiti potencijale tržišta i rapidno gubi tržišni udio. Air Serbia bar nema tu

pročitajte više>
KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Stereotipi regionalnog zrakoplovstva

U regiji u kojoj se i 75 godina nakon II. rata bavimo ustašama i četnicima, u kojoj je glavna preokupacija „tko ima većeg“, gdje su predrasude modus operandi, stereotipi su nešto sa čime se autor mora svakodnevno boriti. U našoj regiji glas razuma uvijek je na tapeti. Pa ste jedan dan srbofil, izdajica domovine, a drugi ustaša i srbofob. I dežurni napadači ne mogu se dogovoriti da ne možete biti istovremeno četnik i ustaša. Mi smo se čak spremni i poklati radi velikana Nikole Tesle koji je daleko iznad Srbije, Hrvatske i cijele regije zajedno, pa je zato i otišao u Ameriku. On je više Amerikanac, nego Srbin ili Hrvat. Čovjek je vidio ovdašnji čemer, pokupio krpice i otišao tamo gdje je nešto mogao napraviti. Tesla je rođeni Srbin, odrastao i školovan u Hrvatskoj (Karlovcu) koji je rekao „ponosim se svojim srpskim rodom i hrvatskom domovinom“, ali jedna strana će

pročitajte više>
KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Je li TAROM konkurencija kompanijama regije?

Svako toliko na ovom portalu obradimo neku zračnu luku ili kompaniju šire regije. Pa smo tako obrađivali Budimpeštu, Tiranu, Aegean… Stoga je na red došao i Tarom, nacionalni prijevoznik Rumunjske, koji ima linije prema regiji, ali i odvlači dio putnika regije preko svojih aerodroma. Tarom je nešto veća kompanija od Air Serbie, no planovi koje je imao prije Covida-19, a koji bi se mogli reaktivirati nakon krize, svakako su prijetnja za Air Serbiu, bitno manje za Croatiu Airlines. Tko je TAROM TAROM (Compania Nationala de Transporturi Aeriane Romane) je nacionalni prijevoznik Rumunjske. Rumunjska je vlasnica 97,2% TAROM-a. Avijacija u Rumunjskoj datira od 1920. godine kada je oformljena francusko-rumunjska kompanija CERNA. Kompanija je letjela iz Bukurešta francuskim avionima Potez 15, a glavna linija joj je bila Bukurešt-Paris. Odmah nakon 1945. nova sovjetska vlast pokreće kompaniju TARS kojoj je vlasnik bila Rumunjska i SSSR. U idućih desetak godina TAROM je preuzimao vlasništvo

pročitajte više>
KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Kakva je bila 2020?

Katastrofalna, tragična, smak svijeta. Covid-19 učinio je 2020. jednom od najtragičnijih godina u avioprometu, a sam promet vratila na onaj od prije 30 i više godina. Regija je i više stradala od Europe i svijeta, promet je ovdje bio i znatno manji nego u ostatku Europe. Stoga će ovaj članak biti istinski depresivan, za razliku od prošlih godina kada je promet konstantno rastao i kada smo u serijalu ovih članaka imali samo pozitivna pisanja. U 2019. u regiji je bilo čak 29,5 milijuna putnika (2,4 milijuna više nego 2018.). No ove godine radi Covida-19 regija je ostvarila tek 7,4 milijuna putnika, samo 25,2% putnika iz 2019, tj. pad je nevjerojatnih 74,8%. Kako je Europa uspjela ostvariti 29,6% prometa iz 2019. (pad od 70,4%) evidentno je da je regija više nastradala od Europe (Europa je imala tek 728 milijuna putnika, izgubila je 1,7 milijardi putnika, te je došla na promet iz

pročitajte više>
KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Vrijedi li Air Serbia 650 milijuna EUR?

Do sada sam baš svaki puta naglašavao da je sve stvar matematike. A jedino vrh vlasti u Srbiji zna koliko benefita se Srbiji vratilo od Air Serbie i jel ogromna svota investiranog novaca stvarno vrijedila. Mi, koji nemamo egzaktne podatke, ne možemo donositi adekvatne stavove. No, ono što je sada već evidentno je da se radi o enormnim sredstvima. Više nego ogromnim. 650 milijuna EUR je Srbija uložila u svog nacionalnog prijevoznika u samo 7 godina, skoro 100 milijuna godišnje. I istinski se javnost opravdano treba pitati isplati li se to i je li Air Serbia postigla cilj koji opravdava toliko ogroman iznos novaca. Ovaj članak će dokazati ovaj iznos novaca, ali i dati odgovor je li on opravdan ili ne.   Air Serbia daleko bolja kompanija od Jata Sve vrijeme Jat je nekako preživljavao uz velika izdvajanje Srbije. No, 2012. krenuo je totalni raspad sustava. Stara i loše održavana

pročitajte više>
KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Je li globalizacija zapravo neokolonijalizam?

U stvari točan naslov bi bio je li globalizacija, konsolidacija, liberalna ekonomija i open skies zapravo neokolonijalizam? Na početku moramo definirati globalizaciju kao proces kojim se u svijetu ukidaju ograničenja protoka roba, usluga, ideja i ljudi između različitih država. Kako ideološki ispravno, društveno „pozitivno“ i puno prejednostavno. Globalizacija je bitno više od ove uske definicije, globalizacija je zapravo posljednja faza rasta kapitalizma u kojoj multinacionalne kompanije koriste svoju snagu, jačinu i moć za preuzimanje tržišta od malih i bitno slabijih kompanija na globalnoj razini.   Kako nam se desila globalizacija? Globalizacija je zapravo započela još u 16. stoljeću sa početkom kolonijalizma, pa je ona, u stvari i nastavak kolonijalizma. Posljednja faza globalizacija, kada ona rapidno kreće u svoj puni zamah, krenuo je raspadom Istočnog bloka i ukidanjem čvrstih deviznih tečajeva, početkom devedesetih prošlog stoljeća. Nakon raspada Istočnog bloka, SAD kao jedina globalna sila započinje sa promoviranje i lobiranjem ideologije ekonomskog

pročitajte više>
KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Je li ukidanje Montenegra bio pametan potez

Đukanović je nakon 30 godina izgubio izbore. I desilo se ono što se dešava nacijama u kojima cijela jedna generacija političara nije bila na vlasti. Novi ministri su uvjereni da će u samo par dana ostvariti sva politička obećanja, da će u par tjedana promijeniti svijet. Oni su neiskusni u vlasti, oni su nadobudni, oni su puni elana i oni zapravo ne znaju što čine. Transformacija vlasti uvijek ima nekih negativnih rezultata, no u demokracijama gdje se ona dešava svakih par godina političari su dovoljno iskusni da ne rade krucijalne greške. Oni prvo pričekaju stotinjak dana da se kockice poslože, da uhvate konce i onda donose odluke. I to je onih 100 dana koji se uvijek ostavljaju političarima bez da ih se dira kako bi oni mogli posložiti kockice u ministarstvima, institucijama, državi, kako bi mogli pripremiti kvalitetno provođenje svoje nove politike. Nažalost u Crnoj Gori ne samo da se

pročitajte više>

Pretplatite se na

DNEVNI BILTEN

– bitno više novosti (svaki dan >15)
– bitno svježije novosti nego na zamaaero
– stiže na vaš e-mail svaki radni dan

Na Dnevni bilten su pretplačene najveće institucije i zračne luke

Pročitajte više>

NAGRADNA IGRA

Osvojite 9 starih razglednica (50+ godina) InexAdrije, Lufthanse, Balaira, Air Lloyda i Ju52
tako da nam pošaljite fotke za foto-spotterski kutak

Pročitajte više>

POŠALJITE NOVOST

Budite i vi novinar zamaaero!
Ako pošaljete 10 novosti koje objavimo možete postati honorarni suradnik
i pisati za novac!