Prije tri tjedna smo analizirali kako se letjelo u Europi i svijetu tijekom Covida-19. Tada sam obećao nastavak priče u kojoj ćemo analizirati regiju u Covidu-19. U međuvremenu su nam uletjela dva članka redovnih četveromjesečnih analiza, pa smo morali ovaj članak prolongirati. Covid-19 je istinski poharao regiju. NonEU aerodromi su tijekom Covida-19 imali bitno bolje rezultate od EU aerodroma, dočim su i aerodromi Srbije, BiH, Kosova, Makedonije i Crna Gore imali bolje rezultate nego oni u Hrvatskoj i Sloveniji. Najveći šampion regije svakako je Priština koja je preskočila čak 3 aerodroma (Zagreb, Split i Dubrovnik), te izbila na 2. mjesto zabilježivši rekordne rezultate i bolje od 2019. Najveći gubitnik regije svakako je Ljubljana, a potom i Zagreb koji je 2021. pao na tragično 4. mjesto. U ljeto 2022. vrlo loše rezultate ima i Tivat. Croatia je imala još jednu povijesnu šansu preuzeti promet u regiji. Air Serbia je u prva

U prvom dijelu ovog članka smo analizirali grupne komparativne podatke, a u ovom ćemo, kao i uvijek, analizirati konkretne aerodrome. Analiza je za period od 8. do 14.8.2022.   Beograd istinski razvalio Do IV. mjeseca Beograd nije bio dominantan kao prije Covida-19. Zagreb je rapidno smanjivao razliku. I tako je bilo pola godine. No, nakon IV. mjeseca Zagreb je prvo imao rezanja Ryanaira, a za razliku od toga Beograd je dobio ogroman broj obnovljenih i novih linija Air Serbie. Ekspanzija Air Serbie je najveća u povijesti kompanije. U IV. mjesecu Zagreb je imao 90,4% putnika iz 2019, a Beograd je imao 83% putnika iz 2019. No, od V. mjeseca Beograd je ispred Zagreba po postotku putnika spram 2019. godine. Beograd je u IV. mjesecu imao 398 letova, što je bilo 62 leta više od Zagreba, 242 do Splita i 189 više od Prištine. No, sada Beograd ima 688 tjednih letova,

Ovaj članak sam namjerno planirao za sredinu VIII. mjeseca kako bi se podsjetili što nam je ova opaka bolest napravila i kako je osakatila zrakoplovstvo najgore u povijesti. Aviokompanije i aerodromi su preživjeli, nažalost, uz ogromne pomoći i kredite država koje će još godinama vraćati. Covid-19 je neosporno teška bolest od koje je preminuo velik broj ljudi i koja je imala posljedice na cijelo čovječanstvo, posljedice koje ćemo osjećati još godinama. Teška bolest na koju je planeta morala reagirati da ne bi posljedice bile još teže, da mrtvih ne bi bilo još daleko više. To nije sporno. Ali da su vlasnici planete (Rockeffeler i bratija) puno pretjerali, da su efikasne metode zamijenili masovnom histerijom koja je unazadila planetu, osiromašila stanovništvo, koja je ljudima uzela dvije godine života i napravila od njih zombije koji se još dan danas ne smiju buniti, to također nije sporno. Nažalost, vlasnici planete su ovu bolest

U Europi i svijetu se otkazuju tisuće letova, još više tisuća ih kasni svaki dan. I sve zbog manjka zaposlenih. Pa kako se to, do vraga, moglo desiti? Kako su se zračne luke i aviokompanije mogle dovesti u situaciju da nemaju dovoljno zaposlenih i da radi toga otkazuju letove i stvarju višesatna kašnjenja?   Koje je trenutno stanje Sve od V. mjeseca stanje je izuzetno loše, u VI. mjesecu postalo je neizdrživo, a u VII. mjesecu je istinski kaos. Najgori će svakako biti VIII. mjesec. U najgorem stanju su aerodromi London Heathrow, London Gatwick, Manchester, Dublin, Amsterdam, Frankfurt, Varšava i Stockholm, no i stotine drugih aerodroma imaju ogromnih problema. Među kompanijama u najgorem stanju su British Airways, Lufthansa, easyJet, Wizz Air, KLM, Swiss, Eurowings, Transavia i Austrian. I što se zapravo desilo? Kompanije su u Covidu-19 masovno dijelile otkaze. Negdje je otkazano 10, 20, 30%, pa čak i 60% radnika.