Zadnjih mjeseci čitamo o potpuno novom projektu kojeg želi napraviti Čajetina, općina u kojoj se nalazi srpski turistički biser Zlatibor. Čajetina sanja o aerodromu već dugi niz godina, prvo je pokušala revitalizirati Ponikve, no od tada nailazi na opstrukciju i negativnost kako Užica gdje se aerodrom nalazi, tako i Aerodroma Srbije i srpske vlasti. Ogromna šteta.
Žalosno da Ponikve propadaju i to zahvaljujući gluposti državne vlasti i nesposobnosti Aerodroma Srbije. Ima li smisla četvrti aerodrom na potezu od samo 250 km: Beograd, Niš, Morava, Ponikve? Ima li smisla još jedan aerodrom na samo 98 km od Morave? Ima li smisla još jedan aerodrom uz Ponikve koje imaju terminal i 3200 metara uzletno-sletnu stazu? Odgovore na ova pitanja trebala bi nam dati današnja analiza.
Još prije 10 godina bio sam sudionik akcija oko revitalizacije Ponikva, čak sam i boravio na Zlatiboru sa nizom drugih stručnjaka gdje smo raspravljali o ovom aerodromu. I znam sve o njemu. Samim time nisam ni indiferentan prema njemu. No, današnja realnost nije ista kao prije 10 godina. U međuvremenu se izgradila Morava, a Ponikve su preuzeli tromi i neagilni Aerodromi Srbije. Situacija danas je bitno drugačija.
I nakon godina i godina opstrukcija Čajetina je objavila da će graditi novi aerodrom na svom teritoriju. Gdje je pamet? Koja je logika gradnje još jednog aerodroma u Srbiji, aerodroma koji je samo par kilometara od Ponikva. Ponikve imaju uzletno-sletnu stazu, one imaju novosagrađeni terminal. Bacanje novaca? A što je alternativa, biti bez aerodroma i time ne razvijati Zlatibor kao destinaciju?
Zašto Ponikve nisu zlatiborski aerodrom
Prvo je pitanje treba li Zlatiboru aerodrom? Da je bilo pameti, onda se 2019. ne bi otvarala Morava, tada novi, no potpuno neopremljen terminal trebao se prenamijeniti za drugu svrhu, ostaviti mali dio za generalnu avijaciju, a od ostatka napraviti shoping centar, skladište ili nešto drugo. Tada bi Srbija imala tri aerodroma, Beograd, Niš i Ponikve svaki na 215-250 km. Ponikve-Beograd je 215 km, za što je potrebno 3 sata puta. Kada sam ja išao na Zlatibor sa Aerodroma Beograd (2016.) trebalo mi je čak 4 sati automobilom i iskreno put je bio pakao. Ponikve-Niš su 264 km za što je potrebno 3:45 sati puta, a Niš-Beograd je 241 km ili 2:30 sati puta. Za razliku od toga Morava-Beograd je 157 km ili 1:50 sati puta, dok je Morava Niš samo 167 km ili 1:55 sati puta.
Ponikve su udaljene od Užica samo 19 km, a od Zlatibora 42 km (45 minuta vožnje). Morava je pak udaljena od Zlatibora 103 km ili 1:45 sati vožnje. Uostalom Morava ima uzletno-sletnu stazu koja je nedovoljne nosivosti i zato ima tek jednu jedinu cjelogodišnju liniju, za Istanbul, koja se leti samo dva leta tjedno sa minijaturnim ATR 72, dok još dvije linije sa četiri tjedna leta (Solun i Tivat) ima tek tri mjeseca sezone. Aerodrom ne uspijeva ostvariti niti 15.000 putnika godišnje, dakle on nije opcija za Zlatibor i njegove turističke kapacitete i ambicije.
U Zlatiborskom okrugu živi 254.659 stanovnika, a još toliko mu gravitira iz ostalih dijelova Srbije, Bosne i Hercegovine, te Crne Gore. Pljevlja (Crne Gora) je na samo 142 km, dok je Višegrad (BiH) na samo 52 km. Čak je i Sarajevo na samo 170 km i moguće bi neka linija Wizz Aira ili Ryanaira mogla privlačiti i te putnike da koriste Ponikve.
Ponikve su aerodrom koji ima uzletno-sletnu stazu od 3400 metara, koja je bila ozbiljno oštećena u NATO bombardiranju. Obnovljen je dio uzletno-sletne staze. Djelatnici aerodroma su razminirali cjelokupan aerodrom, te su uredili sve objekte nužne za funkcioniranje aerodroma. 2015. je inicijativom i ogromnim radom tadašnjeg direktora Saša Savića aerodrom dobio novi i suvremeni terminal, preuređenjem jednog od kaponira. Ovaj terminal može opsluživati avione do 240 putnika. Aerodrom u ovom momentu ima sportsko i poslovno letenje za avione do 12 putnika. Na aerodromu svoj avion ima baziran i Emir Kusturica, koji svoje imanje ima u Drvengradu na Mokroj Gori (Mećavnik), što je samo 31 kg od Ponikva. Kako Kusturica ima helikopter na Drvengradu do Ponikva je za 5 minuta. Aerodrom godišnje ima oko 90 operacija ovakvih manjih aviona.
Zlatibor je turistički biser Srbija i nakon Beograda su najposjećenija turistička lokacija. U 2025. su imali 456.102 turista , koji su ostvarili 1,29 milijuna noćenja. To znači da svaki 10. turista Srbije i da je svako 10. noćenje bilo na Zlatiboru. Povećanje je bilo 6% spram 2024. Nažalost i dalje je ogroman broj turista domaćih, jer je turista iz Srbije bilo 61,3%. No, i među strancima je najveći broj onih iz BiH, Crne Gore i Makedonije, koji nikako ne bi koristili zračni promet. Upravo zato vodstvo općine Čajetina želi aerodrom kako bi se povećao broj turista iz Zapadne Europe, Rusije, Turske, Izraela i drugih područja. Od ostalih stranaca Zlatibor najviše turista ima iz Rusije, Hrvatske, Malte, Izraela, Rumunjske i Slovenije. Aerodrom bi mogao potpuno izmijeniti sliku Zlatibora, on bi sa aerodromom mogao dostići i milijuna turista od kojih bi većina bili stranci.
I da, turisti su danas razmaženi, oni ne žele putovati 3 sata od aerodroma. Prva kategorija turista na koje bi mogao računati Zlatibor su oni iz Središnje, Zapadne i Sjeverne Europe koji kupuju nekretnine u jeftinim područjima Europe i ona dolaze više puta godišnje u svoje nekretnine što im je bitno jeftinije nego da žive u svojim skupim zemljama. Tako državljani Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Skandinavskih zemalja mahom imaju nekretnine u Portugalu, Španjolskoj, Hrvatskoj i Grčkoj te vrlo često odlaze u te svoje nekretnine. Takvi turista dolaze na par dana tijekom Uskrsa i Božića, na godišnje odmore od više dana, ali i na par dana tijekom godine. Naime, oni i kad plate avionsku kartu uštede na boravku u svojoj drugoj rezidenciji zbog niskih cijena života u tim područjima. A uz to izbjegnu svoje tmurne, hladne i zagađene sredine. Niz takvih putnika putuje vrlo česti, više puta godišnje, neki i nekoliko puta mjesečno, a neki i svakog tjedna. I oni ne žele trošiti sate na putovanje jer u svoju alternativnu rezidenciju odlaze na par dana, nakon čega se vrate u domicilnu rezidenciju na posao i druge obveze.
Druga skupina su yuppie, mlađi i srednji tehno-manageri koji vrlo mnogo rade i imaju ekstremno stresan posao, pa nemaju vremena za dugačke godišnje odmora. Zbog stresnosti posla ova skupina traži kraće odmore trajanja 3-5 dana i ona ne želi trošiti mnogo vremena na putovanje, već što više vremena želi potrošiti u luksuznom smještaju. Upravo ta skupina je zbog ovog specifičnog načina odmora voljna potrošiti enormne količine novaca za intenzivan i kratak, te vrlo luksuzan provod.
Konačno treća skupina su klasični turisti koji dolaze jednom na destinaciju, no tamo budu između sedam i petnaest dana. Takav turista odsjeda u hotelu sa 4**** zvjezdice i ostavlja priličnu svotu novaca na destinaciji. Takvi turisti dolaze samo na Zlatibor ili u kombinaciji Zlatibora sa Beogradom, Kopanonikom, banjama, BiH, Crnom Gorom i ostalim okolnim destinacijama. Njima bi Zlatibor bio idealan aerodrom za slijetanja jer bi bio bitno jeftiniji od Beograda i bio bi odlična polazna i završna točka obilaska.
Uz Zlatibor Ponikvama gravitiraju i ostala turistička središta kao što su Mokra Gora sa poznatom povijesnom željeznicom „Ćiro“ i Kustiričinim Drvengrdom, Tara, Drina, Bajna Bašta, Zlatar, Užice.
Uz to ovaj kraj ima ogromnu dijasporu. Čak 68,4% zrakoplovnih putnika Zapadne Srbije je vezan uz dijasporu. Prvi cilj svake odgovorne vlasti trebao bi biti motivacija dijaspore na što češći dolazak kući. Prvenstveno tako dijaspora donosi novac koji troši u svojoj domovini. Ukoliko dijaspora ima avionske veze sa kojima može jeftino i brzo stizati kući ona će često dolaziti, ovdje izgraditi kuće što će biti motivacija za povratak, zadržati će veze, pa će samim time i biti motivirana da se vrati, te ulaže novac u business u domovini. No, dijasporu ne treba odvajati od turista. Isti prijevoznici, prvenstveno LCC (low cost carrieri) će istovremeno dovoditi i dijasporu i turiste. Ista su to tržišta: Njemačka, Austrija, Švicarska, Francuska, Britanija, Skandinavija, Rusija. Znači ovdje treba koristiti metodu „jednim udarcem dvije muhe“. I tu je velika prednost Ponikva spram Niša, koji prvenstveno računa na dijasporu jer turizam u Nišu nije razvijen, te nije niti prioritet u razvoju linija sa niškog aerodroma.
Na koncu aerodrom bi mogao imati i cargo. Ovo područje ima ogromnu proizvodnju malina. Srbija je 2025. proizvela 82.577 tona malina. 2018. Srbija je proizvela 127.010 tona malina. Srbija je po izvozu malina bila treća u svijetu. Srbija izvozi malina u vrijednosti od oko 280 milijuna EUR (najviše 2021. kada je izvezla u vrijednosti 431,9 milijuna EUR).
Kako Grad Užice, vlasnik Aerodroma Ponikva 2016. nije bio u mogućnosti financirati aerodrom sa par stotina tisuća eura godišnje (2015. izdvojili su za financiranje aerodroma samo 67.000 eura), gradonačelnik majušne općine Čajetina, Milan Stamatović, dao je hvale vrijedan prijedlog kako financirati aerodrom Ponikve. Stamatović je predložio osnivanje regionalnog poduzeća u kojem bi udio imale svih 10 općina Zlatiborskog okruga. Stamatović je predložio da 30% financiranja aerodroma preuzme Čajetina, 20% Užice, a 50% ostalih 8 općina, od kojih bi one najmanje imale tek 4% obveza. I sad se postavlja pitanje, ako Užice nije u stanju samo financirati ovaj projekt, zašto, odbijaju sufinanciranje onih koji to mogu i žele. A gradonačelnik Užica se nije ni pojavio na konferenciji 2016. Nevjerojatno! Štoviše, kasnije mi je Stamatović rekao, ako Užice ne želi sufinancirati aerodrom da Čajetina može i želi kompletno financiranje aerodroma i ostatak investicije.
I kako to biva tadašnji legendarni direktor aerodroma Saša Savić imao je viziju, napravio je terminal, razminirao je aerodrom, obnovio uzletno-sletnu stazu, nabavio logistiku, te je trebao samo 2,3 milijuna EUR za dovršetak radova (ograda, ostatak obnove uzletno-sletne staze i manji infrastrukturni zahvati). I podržao je općinu Čajetina da Ponikve postanu njen aerodrom. Zbog svega toga i enormne destrukcije grada Užica na čijem području je bio aerodrom i koji je te 2016. istim upravljao, ogroman radnik Savić dobio je otkaz.
I tako je ova inicijativa Stamatovića i Zlatibora (Čajetine) stala 2016. godine. Stala je na pišljivih 2,3 milijuna EUR. Srbija je obećala pomoći sa 2 milijuna EUR, no to se nikada desilo nije. I sada Aerodromi Srbije i njihov direktor Mihajlo Zdravković imaju puna usta podrške i planova za Ponikve. Samo što se, eto, nije investiralo u aerodrom. Od toga nema baš ništa. Puno se zuji malo meda daje.
Novi aerodrom Zlatibor
I što može sada Zlatobor i Stamatović nakon više od 10 godina borbe sa vjetrenjačama? Zlatiboru je aerodrom i više nego potreban, od Ponikva očito ništa. Pa je Stamatović objavio da će sam graditi aerodrom. Dakle…
No, ima li smisla inicijativa općine Čajetina da se otvori Aerodrom Zlatibor. U promotivnim materijalima rečeno je da će se aerodrom graditi u mjestašcu Obudojevci. Planirana uzletno-sletna staza bila bi 700 metara u prvoj fazi, 1200 metara u drugoj fazi i konačno 2500 metara u trećoj fazi. I odmah glupost nad glupostima. Kojeg to ima smisla? Znači, poslovni avioni i sada mogu slijetati na Ponikve, dakle staza od 700 i 1200 metara smisla nema, tu putnika biti neće, ili će se i to malo poslovnih letova razdijeliti na dva aerodroma. Ili treba odmah napraviti stazu od 2500 metara ili se u posao ne treba upuštati. Aerodrom bi trebao dobiti i terminal od 100.000 putnika. OK, to je logično, ali ne ako će imati uzletno-sletnu stazu od 700 ili 1200 metara. Zlatiboru će trebati neko vrijeme da dođe do 100.000 putnika, no realno je da vrlo brzo ima pola od toga, 50.000. Aerodrom bi trebao imati stajanku sa tri paralelne pozicije i neće imati paralelnu rulnicu, već samo jednu rulnu stazu do uzletno-sletne staze. To je logično i znači da oni koji odlučuju neće razbacivati novac, nego imaju realnu i racionalnu viziju. Na aerodromu se planira napraviti i helidrom, te kontrolni toranj.
Aerodrom će imati arhitekturu koja će asocirati na planinske vrhunce Zlatibora. Fasade su oblikovane u kombinaciji kamen, drvo, staklo i čelik, koji bi se trebali temeljiti na lokalnoj graditeljskoj tradiciji. Interijer bi trebao biti otvoren prema okolnim planinama i uzletno-sletnoj stazi velikim staklenim površinama. Terminal istinski izgleda lokalno i vrhunskog je dizajna. Tu svaka čast! Aerodrom će imati bar, restoran, shoping centar i duty free trgovinu. Idejno rješenje napravio je studio A3 Architects iz Inđije.
Ova priča ima i nastavak. Autori projekta već znaju i prve linije: Istanbul, Beč, Banja Luka, Tivat i Malmo. OK, Istanbul, Beč i Tivat tu imaju smisla. No, Banja Luka? Za koga? Pa Banja Luka nema više od dva tjedna leta ni za Beograd. A Malmo? Toliko je bitnijih linija od Malmo-a za Zlatibor. Bitnije su svakako Frankfurt, Minhen, Dusseldorf, Berlin, Stuttgart, Paris, Amsterdam, Zurich, Tel Aviv, Moskva.
Radovi bi trebali krenuti na proljeće, a rok za izgradnju bi trebao biti pet godina. Predsjednik općine Čajetina Milan Stamatović je potvrdio da su radovi na aerodromu već započeli, te je naglasio da je projekt od javnog interesa i važan za dalji razvoj turizma i privrede regije Zlatibora. No, Općina Čajetina još nema zatvorenu financijsku konstrukciju. Ne zna čak ni koliko će ovakav projekt koštati. A neće manje od 60-70 možda i 100 milijuna EUR. Odakle taj novac? Čajetina teško da to ima. Investitori? Za tako mali aerodrom koji brojem putnika investiciju neće vratiti ni nakon 50 godina? Teško.
I sad dolazimo do glavnog pitanja. Koja ludost je graditi aerodrom na samo 30-tak kilometara od Ponikva. I ulagati 60 do 100 milijuna EUR ako u Ponikvama već imamo terminal, uzletno-sletnu stazu i treba samo 2,3 milijuna EUR za revitalizaciju aerodroma. Razumijem ja i načelnika općine Čajetina Milana Stamatovića koji već više od 10 godina ne uspijeva revitalizirati Ponikve. No, ipak ovo je totalna ludost. Nevjerojatno je da se lokalne zajednice i Aerodromi Srbije ne mogu dogovoriti. Pa ako Aerodromi Srbije nisu u stanju revitalizirati Ponikve, kog vraga aerodrom ne daju Čajetini, trajno ili uz koncesiju na 30 godina, pa neka ga Čajetina razvija.
Nije li bitno da se postojeći aerodromi revitaliziraju, da imaju putnika. Nije li logično da se ne gradi Zlatibor ako već postoje Ponikve. Kojeg smisla sve to ima? Čemu bacanje tolikog novaca u vrlo siromašnoj Srbiji? Zar je načelnik općine Čajetina stvarno stavljen u tako očajnu situaciju da gradi aerodrom uz već postojeći obližnji aerodrom. O moj bože.
Stoga iskreno, da Zlatiboru treba aerodrom. Otvori li se on, Morava će imati i još manje perspektive. No, bacanje toliko ogromne količine novaca uz već postojeće obližnje Ponikve je ludost i jedan od većih nonsensa Srbije. Ni prvi ni zadnji, zar ne?
Poštovani Alene ,
Vaša analiza kako je ja vidim polazi od pretpostavke da je aerodrom samo infrastruktura odnosno pista i terminal. U realnosti, aerodrom je funkcionalan tržišni sistem koji mora biti operativno siguran, regulatorno spreman i komercijalno održiv ( slažemo se sigurno…).
Aerodrom Ponikve, nažalost, danas ne ispunjava te uslove u vremenskom horizontu koji je potreban investitorima i turizmu Zlatibora.Kontretno,Stamatović čeka Ponikve koliko ja pratim već sigurno 15 godina …
Drugo, fazna izgradnja aerodroma nije ‘besmisao’ po meni već standardni investicioni model u Evropi. Počinje se sa manjim kapacitetima kako bi se testirala realna potražnja i minimizirao rizik, a zatim se kapacitet širi. To je odgovoran, a ne rizičan pristup.
Treće, ključ nije u kilometarskoj udaljenosti između aerodroma, već u vremenu pristupa i tipu putnika. Zlatibor cilja premium i međunarodni segment koji ne želi dodatnih 45 do 60 minuta transfera i traži direktan pristup destinaciji.
Na kraju, ovo nije izbor između dva aerodroma, već između dve strategije: čekati neizvesnu revitalizaciju ili razvijati kontrolisan, fazni projekat koji odmah generiše ekonomsku vrednost. U tom kontekstu, aerodrom Zlatibor je kako ga ja vidim iz svoje perspektive razvojni alat turizma i privrede…puno pozdrava .
Sto se tice Aerodroma Ponikve koji je cesto pominjan u teksru, na podrucju Aerodroma Ponikve nakon NATO bombardivanja 1999. zabelezena je 708 kratera od bombi, aerodrom je gadjan sa bombama od 1.000 kg sa 500 kg eksplozivnog punjenja, sa kasetnim bombama i tako dalje,
sire podrucje aerodroma i dalje nije u potpunosti razminirano,
aerodrom se nalazi na skoro 1.000 m nadmorske visine u planinskoj oblasti sto znatno utice na klimu, prosek zadrzavanja sneznog pokrivaca je 110 dana godisnje, prosek dana sa maglom je 116 dana godisnje, takodje 35 dana godisnje su dani sa olujnkm grmljavinon i slicno,
razlog za pokusaj pretvaranja ovog vojnog aerodroma u nekakav mesoviti vojno-civilni aerodrom je neprekidna predizbirna kampanja u Srbiji koja nikad ne staje, ovaj aerodrom bi trebalo da se koristi iskljucivo u vojne svrhe.
Aerodrom je jako visoko. Ali ja nisam dobio podatke o ovoliko dana snijega, još manje magle i olujnih dana. Čak i da je 110 dana snijega (4 mjeseca) nije da nema aerodroma u svijetu koji imaju toliko snježnih dana.
Beogradski aerodrom – Zlatibor max 2.5 sata voznje.
Ne daj boze! Gradjevinska mafija je vec unistila Zlatibor. Samo im jos treba aerodrom. Alenr, culi ste za „overtourism“?!
Megaglupost. Evo u Schladming-u razmisljaju o aerodromu, pogledali zlatiborsku prezentaciju. Kazu daleko im Graz i Salzburg 🙂
Pobogu Schladmingu je Aerodrom Salzburg na 88 km, ispod sat vremena vožnje.
Šala mala ovaj moj komentar za Schladming. Kako ste i napisali da je to ludost graditi aerodrom na Zlatiboru ali gdje prestaje logika pocinje balkan.
Ludost je radi Ponikva, ali obzirom da već 10 godina ne mogu pokrenuti Ponikve…
od kuda vam to? Niti imaju u dolini mjesta za njega, a bogme niti ne razmišljaju..
Ma nije čitatelj ozbiljan.
Aerodrom je u samom naselju, kako se gleda na nivo buke, ipak je to turističko mesto?
Koliko ja vidim aerodrom bi bio izvan Obudojevaca koji su rubni dio Zlatibora. To je kao da kažete kakva je buka na Plesu, Surčinu ili Kašteli.
Gledajući poziciju odavno započetog aerodroma (ako će ovaj o kojem pričamo biti na istoj lokaciji) mislim da je oko 1000 m od centra Zlatibora.
Vidim potpuno različita mišljenja u komentarima. Svatko ima svoje argumente. I to je ok.
Međutim, mislim da bi trebali ustanoviti razloge vaših mišljenja i krenuti odatle. Vjerujem da bi vam se stavovi približili.
Po meni, naš dragi Alen, kao stručnjak za zrakoplovstvo, neke stvari gleda iz aspekta svoje struke, a to onda često ispada kao da gleda kroz ružičaste naočale.
Naime, kada on kaže aerodrom, on misli na tvrtku koja upravlja aerodromom.
Mi, laici, aerodrom doživljavamo drugačije, sa svim onim ljudstvom i sadržajima koje svaki aerodrom ima.
Dakle, mi laici kao aerodrom gledamo i kontrolu leta, i carinu, i policiju, i čistačice i onoga koji diže rampu na parkiralištu. Jer svi oni omogućavaju korištenje usluge aerodroma.
Gosp. Alen carinu, policiju, kontrolu leta, ne gleda kao ljudstvo (a samim time ni trošak) aerodroma nego općine, županije, države, nekog drugog. I zato se tvrtka aerodrom ekonomski isplati.
U svakom slučaju, niti jedan aerodrom ne može funkcionirati bez 50-ak ljudi. Svi već prije nabrojani, pa administracija, uprava, hitne službe,…
Plaćala te ljude država ili aerodrom, ili netko treći, to je trošak funkcioniranja aerodroma.
Dakle, te plaće, tko god ih isplatio, treba netko uprihoditi. A gdje su struja, voda, komunalije, održavanje infrastrukture, modernizacija,….
Sa kakvim god plaćama računali, trošak i takvog malog aerodroma ne može biti manji od par stotina tisuća eura mjesečno.
Tko je te nove zaradio?
I tu se vraćamo na početak priče. Gosp. Alen tvrdi da se (neki) aerodrom isplati, međutim pri tome ne uzima u obzir troškove za državu, općinu, županiju,.. jer oni nisu tvrtka aerodrom. Kontrola leta ima svoje prihode, carinu i policiju plaća država,…
Ekonomski gledano to je pogrešno razmišljanje jer svi su oni direktni ili indirektni trošak rada aerodroma i da ga nema, ne bi bilo ni tih ljudi a ni njihovih plaća.
Pa da se vratimo nazad na početak, i da čak izuzmemo enormne troškove same investicije u aerodrom (a di je tu tek ostala neophodna infrastruktura), kada bi država bila investitor u aerodrom, više bi im se isplatilo svakom od onih hotela na Zlatiboru koje ste nabrojali dati po 100,000€ godišnje i da zaborave na avio turiste.
A i svaki od tih hotela bi bio sretniji sa time nego sa izgradnjom aerodroma.
Kada se podvuče crta, za pola aerodroma u regiji (Pula, Rijeka, Osijek,Niš, Tuzla, …) se može reći da bi državi bilo bolje da plati ljudima da ne dolaze avionom jer je to državi manji trošak nego imati aerodrom.
To je čista matematika.
PS-a kakva je tek računica kada se uzme u obzir da je većina letova na tim aerodromima PSO, odnosno da se kompanijama još dodatno plaća da lete?
Kako ne može aerodrom raditi bez 50 ljudi. Eto Brač ima 19 zaposlenika, Rijeka ima 39 zaposlenika.
Rijeka, Osijek, Niš i Tuzla su u 2024. bili profitabilni aerodromi.
Kažete državu koštaju policija i carina. Odlično, onda treba ukinuti i većinu cestovnih prelaza zar ne? Bar one manje koji su “neisplativi”. Trebamo li ukinuti i bescarinske zone u manjim gradovima jer je i to “neisplativo”. A da zabranimo i veleposlanstva (ambasade) koje policija treba čuvati? Nogomtne utakmice gdje se angažiraju ogromne policijske snage? Itd, itd…
Uvaženi gosp. Alen, gdje sam ja išta napisao ukidanju ičega? Pa moj komentar je (zasad) vidljiv. Evo, i ja ću ga pročitati ponovo, da se prisjetimo. Mislim da bi i vama to godilo.
Dakle, Rijeka ima 39 zaposlenih, bez policije, carine i kontrole leta. Koliko onda ljudi radi na aerodromu (rekao sam “radi tamo” a ne “je zaposleno” u tvrtci Zračna luka Rijeka)? 50-ak. Hoćemo li kopati po financijskom izvješću za prošlu godinu da vidimo troškove za tih 39 ljudi i njihove operacije? Evo, vjerujem da će Zračna luka Rijeka uskoro ispoštovati zakon pa objaviti i taj podatak na svom webu. I bila je jedva profitabilna (valjda, kad nema izvještaja na webu). Dakle, u malom je plusu jer ju država sagradila, država održava(dobrom dijelom), država plaća barem četvrtinu ljudi koji su potrebni da bi aerodrom funkcionirao i na kraju još plaća i PSO da bi netko na taj velebni aerodrom uopće letio. Bravo! Pa to je velebni rezultat.
Ja govorim o tome da nije isti trošak imati 2 granična prijelaza ili 22. I da to netko (svi mi) plaćamo. To što kontrola leta, carina, policija,.. nisu trošak TVRTKE aerodrom ne znači da nisu trošak. Svi oni su trošak pružanja aerodromskih usluga. I samim time, nije isto da li je potrebno 10 carinika za 1 aerodrom ili 200 za 20 aerodroma. To se u ekonomiji zove indirektni trošak. To što je to trošak države a ne tvrtke aerodrom, ne mijenja stvar. Trošak je.
A Vi ste svojim komentarom upravo potvrdili sve što je napisano. Da taj dio ne prihvaćate kao trošak i ne vezujete uz poslovanje aerodroma.
XXXX
Hvala
Zračna luka Rijeka objavljuje podatke i ona je komercijalno profitabilan aerodrom. Koliko to država plaća Rijeku? Kolikim iznosom novca? Što to Rijeka ima od PSO-a osim par sitnih taksi. PSO je u ukupnom broju putnika Rijeke istinski zanemariv broj.
Da niste vi to napisali, ali sam napisao ja. Jel to neki problem? Mislim da mi vi ne možete zabraniti da ja to napišem. Jer ako je teret države držati carinu i policiju na aerodromu, onda joj je teret i za stvari koje sam ja napisao.
Ne mogu prihvatiti zadnji dio članka. Vi ste ovdje gost i nemojte mi prati nos. Nije primjereno.
Država plaća graničnu policiju, ok, da. Treba li onda zatvoriti Breganu jer je neprofitabilna?
Osim toga, ako gledate indirektne troškove, gledajte i indirektne dobiti. Svaki od tih turista unese minimalno 1000€ u Hrvatsku (smještaj, hrana, džeparac).
Ma jasno. To je bila i intencija mog komentara.
Gospodo, ovo su financije i ekonomija. Znanost i struka a ne nagađanje i lupetanje (“svaki od tih turista unese minimalno 1000€ u Hrvatsku”, zatvaranje Bregane,…). O tome postoje službeni podaci pa nema mjesta ovakvom nagađanju.
Nigdje nisam napisao da se išta treba zatvoriti nego da se ne gradi i otvara nešto što za čitavu ekonomiju regije i države nema financijske koristi. Kada se podvuče crta, ne može jedan akter, država, regija, grad, biti u minusu da bi netko drugi bio u plusu. Pri tome ne mislim samo financijski u plusu /minusu nego i demografski, strateški, marketinški,… Postoje mnogi interesi kojih mi često nismo svjesni.
Zato nema mjesta nagađanju i zato to i je struka, znanje, profesija kojom se neki bave
Bregana itekako ima koristi. Kroz nju prolazi velika količina ljudi i robe. I tome postoje službeni podaci pa nema mjesta ovakvom nagađanju.
Ja govorim o projektu Zlatibor i sličnome koji, kad se podvuče crta, nije ništa drugačiji od čvora Vučevica. Googlajte ako vam nije poznato -“čvor Vučevica Sanader”
Sa mobilnog uređaja odite na stranicu zračne luke Rijeka pa ćete vidjeti da nema niti financijskog plana niti izvještaja. Dakle, krše zakon.
S obzirom na moju struku, to mi je posao, pa ne pričam olako i nagađam, ne dopuštam si to. Niti komentiram ono što mi nije struka.
Ja sam Vas iskreno i dobronamjerno upozorio da stvari koje nekad pišete, pogotovo o financijama, nemaju stručno niti matematičko pokriće i da priča često nije tako plitka i jednostavna, te da bi stoga bilo bolje da vrijeme i energiju usmjerite u područje i materiju u kojoj ste stručnjak.
Žao mi je što ste to drugačije shvatili.
Andro zadnji puta vas upozoravam da ako ne napištete neki novi argument ponavljanje istih argumenata na ovom portalu nije dozvoljeno. Ja se ponavljati neću. A ako ćete još jednom isto ponoviti izbrisat ću vam komenatar.
2024.
Prema Državnom zavodu za statistiku; 18,1 milijun stranih turista u Hrvatskoj.
Prema Hrvatskoj narodnoj banci; 14,99 milijardi eura od turista unešenih u Hrvatsku
U prosjeku 830€ unešenih u Hrvatsku po stranom turistu.
Svi oni su gospodine Andro morali preći nekakav granični prijelaz, neki cestom, neki zrakom. Dakle, svaki taj turist koji uđe u Hrvatsku plati i graničare i carinike i sve ostale pristojbe na ovaj ili onaj način.
Nisu. Turisti iz EU nisu morali prolaziti ni policiju, ni carinu.
To još više potvrđuje da isti ti putnici plaćaju još manje graničara i carinika.
Tu je napravljena greška u koracima kada je umesto Ponikva uloženo u Moravu. Više stanovnika sada ima Zlatibor nego Kraljevo, ako su to gledali. Tada se verovatno mislilo kako napraviti aerodrom što bliže Kopaoniku. Smatralo se da Kopaonik ima više potencijala nego Zlatibor. Sa skijaške tačke gledišta verovatno da, ali se u pravom životu pokazalo suprotno. Na stranu što je opština Čajetina dozvolila da se od Zlatibora napravi Beograd, sa soliterima, što opština Raška nije dozvolila na Kopaoniku. Što su Zlatibor okupirali, kako mi popularno kažemo kontroverzni biznismeni koji kroz izgradnju ogromnih zgrada peru novac kojega imaju i previše. Mali je zlatibor da se ooperu tolike pare. Ali sada je stanje takvo kakvo jeste i ono traži aerodrom mnogo više nego što će Morava ikada biti potrebna.
Ma da.
Najinteresantnije je da se trenutno gradi obilaznica oko Užica u pravcu Ponikva aerodroma koja bi još više ubrzala dolazak turista sa Ponikva na Zlatibor.
Mislim da je zamisao da Ponikve ostanu aerodrom za sportske i male biznis jet avione jer skoro sigurno će ovaj objekat koristiti RV u punom kapacitetu. Samim time recimo da “nema mesta” za komercijalno vazduhoplovstvo, što je poprilično čudno, ali tako je kako je…
Pored batajničkog aerodroma, Ponikve će biti drugo po važnosti za vazduhoplovstvo Vojske Srbije jer treba smestiti nove avione negde, ali je bitno i u strateškom smislu, što je logika onih koji misle ili znaju da su u pravu.
Da li je ta zamisao dobra je pitanje za one na vlasti jer nema nikakve logike da se gradi aerodrom na Zlatiboru kada je najbliži na 45 min vožnje sada a izgradnjom obilaznice će biti i još bliže.
Ali živimo na Balkanu, a ovde ipak neka druga pravila važe…
Ne postoji ni jadan aerodrom u regiji, uključujući Batajnicu i Zadar koji uz tih par vojnih aviona ne bi mogao imati i full civilni promet. Naža ratna zrakoplovstva su toliko jadna i mala da ne predstavljaju ni najmanju smetnju ili ograničenje.
Ne leti se vojno tolko da aerodromi u bilo kojoj zemlji regije ne mogu to ishendlati. Nema ni aviona bas nesto puno.
Veci je problem za Srbiju realni manjak aerodroma za vojsku, tu bi se trebalo oraditi na tome.
Da je Hrvatska nabavila Gripene, Svedska, tada bi se moglo pricati i o 15-20 upotrebljivih lokacija na primjer.
Ali, nije vojska za ovaj portal.
Ma da. Svi avioni zajedno nisu dovoljni ni za jedan aerodrom.
Naravno da nisu dovoljni. Ali neko ko drugacije gleda npr na vojsku i ko je u tome, ima drugacije misljenje. NPR da ste vi general, da li bi hteli i odobrili da svi vojni avioni i sve sto je vojno bude stacionirano na jednom aerodromu. Naravno da ne bi. A vise razloga je za to. Diverzije, lakse pronalazenje ciljeva, odstranjanje ciljeva itd.
I onda ako imate par aviona na svakom od tri aerodroma oni nikako nisu prepreka za civilni promet.
Plan je da se na Ponikvama gradi mali podzemni aerodrom, po ugledu na Bihac. U poslednjih 30 god, vojna procena je da samo takav objekat moze garantovati opstanak RV u uslovima opsteg napada, kakav je bio ’99. Ponikve su jedini aerodrom na planini, pa se vec sprovode neki radovi na planiranju zastite 3 nove eskadrile koje ce stici do kraja decenije. Nece to biti podzemni grad kao u Bihacu, ali ce biti dovoljan da zastiti najbitnije potencijale, koji mogu izrzati napade velikih razmera. Zato Ponikve nisu bile, niti ce biti opcija za civilni aerodrom.
Ponikve su bile planirane i još uvijek su planirane za civilni aerodrom. Ako je vjerovati direktoru Aerodroma Srbije.
To je ok, nek se izgradi manji tunel za recimo 12 aviona. Vise ne treba. Ostatak bi trebalo gledati da se disperzira.
Jer, ulaz u tunel je poznat, i moguce ga je sa par bunkerbuster-bombi ostetiti. Ne moras razvalit cijelu bazu. Ako su svi avioni unutra, onda nemate zrakopovstvo.
I za Srbiju i za Hrvatsku jedina realnost prezivljavanja vojnog zrakoplovstva, ako prvi budu napadnuti je ta da se napad primijeti dovoljno rano i da se avioni rastrkaju po aerodromima, cestama dvojne namjene, prirucnim postama itd, te da se rotacije rade cesto kako se ne bi znalo gdje su. Staticnost je smrtonosna.
Lađevci su glavni vojni aerodrom, ili bar drugi uz Batajnicu, pa tamo posluje Morava. Zašto Ponikve ne bi mogle da budu dvojni aerodrom? Doduše, Lađevci imaju 2 piste.
Jasno.
Morava nema dvije piste.
Imaju li Ladjevci 2 piste?
Nemaju
Nema taj aerodrom nikakve sanse. Vucic nece dozvoliti nikakav aerodrom koji bi mogao smanjiti broj putnika Beograda. Zato je i preuzet Nis i zato je otvorena Morava koja nema sanse za prometom i ima nedostatnu uzletno-sletnu stazu, a ne Ponikve. Pa to se vidi i iz aviona.
Pa nije vam razmišljanje potpuno bez osnova.
Upravo tako. Dok Beograd ne dotakne 10mil sve ostalo je na holdu.
Zamislite LCC krene za Ponikve i jos ga reklamiraju kao Beograd, obzirom da Zlatibor ne bi tako lako prosao u reklami.
Ma ne bi to imalo previše smisla da ga zovu Beograd Jug. Zlatibor je dovoljan brend za aerodrom.
Glavno je pitanje kako država gleda na izgradnju ovog aerodroma. Na primeru Niškog aerodroma se vidi da država možda ne može da spreči izgradnju ali može da kontroliše sve ostalo. Gondola je mogla da bude izgrađena uz velike probleme ali je aerodrom izuzetno komplikovan projekat gde je neophodno učešće kontrole letenja, direktorata, carine, granične policije, ministarstva saobraćaja…. Čak i ako opština uspe da reši sve probleme vezane za izgradnju aerodroma na samo 40km u vlasništvu države je aerodrom Ponikve. Država bi mogla da kontroliše situaciju tako što bi izdvojila sredstva da se aerodrom Ponikve završi. Pored toga država bi mogla za naredni PSO da planira i Ponikve gde bi Air Serbia letela nekoliko linija. Zbog toga je aerodrom Zlatibor sa pistom od 2,5km ekstremno rizičan projekat – neki maksimum iz ove situacije bi bio aerodrom za poslovnu avijaciju.
Do sada država je potpuno ignorirala Ponikve. Nije niti ispunila obečanje da će dati 2 milijuna EUR da se aerodrom dovrši.
salu na stranu, ali ovo je jedan od naljepsih koncepata za mali regionalni (ali iapk medjunarodni) aerodrom u gorskoj regiji koji sam ikada vidio. bravo dizajneri. jbt, da ovakav hotel/restoran/bazen/kongresni centar ili tako nesto naprave bilo bi fenomenalno.
Slažem se. Istinski i baš da.
Alene, da li ste probali “Komplet Lepinju” na Zlatiboru i jagnjetinu u Mackatu
Lepinju jesam. Janjetinu nisam.
ako niste overili janjetinu kod pega u sljivovici nista niste uradili!
Onda nisam ništa uradio.
Odličan tekst, svaka čast!!!
Hvala puno.
Videh ove vesti vezane za Moravu
https://www.ekapija.com/news/5490354/aerodrom-morava-predstoji-dogradnja-pristanisne-platforme-i-izgradnja-novih-saobracajnica-do-rulnih
Bože koja glupost. Još malo napotrebnog bacanja novca. Stajanka, a imaju dva leta tjedno.
Zlatiboru nije potreban aerodrom , auto put Milos Veliki je dosao do Pozege 2:15 minuta sad traje put Beograd – Zlatibor , uskoro ide novi krak ka Bosni koji ce da prodje pored Zlatibora i bice jos krace. Do kraja godine se spaja Moravski koridor auto put koji prolazi pored Morava Aerodroma i spaja sa Cackom , sa druge strane ide ka Nisu.
Aerodrom Ponikve je na nadmorskoj visini od 1.000 metara nadmorske visine , zimi su tamo uslovi surovi i sam pristupni put ka aerodromu je los.
Neki kao da nemaju predstavu koliko kosta izgradnja aerodroma i koliko je to skupo za odrzavanje , Zlatibor nije nikakvo elitno mesto vec komercijala za siroke narodne mase one sa plicim dzepom.
Carter ili redovna avio linija + autobus , kombi , renta car … moze da ide sa bilo kog aerodroma
Evidentno treba i tako misle ljudi iz Zlatibora. Evidentno je tih 2,5 sata previše za turiste i kada će se otvoriti autoput. I je!
Bogami ja na Zlatiboru znam opakih hotela. 3 hotela sa 5***** i 6 hotela sa 4****
Upravo sam pogledao najnoviji izveštaj kategorizacije, danas objavljen i sada ima 9 hotela sa 4 zvezdice.
Thanks. Još bolje.
Sada, kada je autocesta A2 došla do istočnog ulaza u Požegu, tj. samo na 50 km od Zlatibora, ideja zračne luke Zlatibor je postala suvišnom, tj. ukoliko bi se na istoj ustrajalo, bilo bi to bespotrebno bacanje novaca za nešto što bi malo tko, pa čak i itko koristio… Nedvojbeno manje logično od Trebinja i cca u razini s Bihaćem.
I autoputom će trebati 2,5 sati do aerodroma Beograd. To je za turiste previše.
Nije jer će doći svojim autom. Cjelokupna obitelj sa svim svojim stvarima za ravno 150 minuta. K tom će na zlatiborskom području imati svoju autonomiju. Alternativno, uzmi rent a car po slijetanju, pa ga plaćaj, pa ga vraćaj… Ma kakvi… Jednostavno, dolazak autoputa do Požege ubio je svaki smisao zlatiborske zračne luke.
Nije za beogradske turiste. Za njih se ne otvara aerodrom, pobogu. Ali stranac koji dolazi (npr. iz Rusije, Izraela, Njemačke, Turske), ako dođe u Beograd, a onda mu treba 2,5 sati još autobusom ili mora uzimati rent’a’car jednostavno neće se na to odlučiti.
Neće stranci nikada koristiti zračnu luku Zlatibor. To je kao da pričate o “zračnoj luci Plitvice”, a do Plitvica od Zagreba treba također nešto više od 2 sata vožnje.
Usput, Zlatibor je odredište domaćih turista, potom onih iz BiH, a stranci iako u blagom porastu, uvijek će biti teška manjina.
Baš kao što nitko ne razmišlja o zračnoj luci Plitvice, tako će i stranci uvijek rado sletati u Beograd, tamo uzimati rent a car i voziti se po Srbiji, istražujući ju. Zlatibor sigurno neće niti jednom strancu biti jedino odredište u Srbiji, a da bi se oslonio na nekvu tamo zračnu luku Zlatibor. Puste želje, a tako neutemeljene.
Samo da nadodam, Plitvice mahom više posjećuju stranci nego domaći, a i Plitvice imaju više turističkih dolazaka od Zaltibora. Oprostite, no nekada se stvarno znate zatrčati.
Pobogu čovječe. Njima treba zračna luka radi turista. Plitvice su usputna destinacija na proputovanju iz Dalmacije za Zagreb ili kao jednodnevni izlet iz Dalmacije autobusom. Zlatibor to nije. On je destinacija gdje ljudi dolaze ili 7 do 15 dana ili na short break. Takvi putnici ne žele putovati autobusom 2,5 sati. Niti će to činiti.
Da u tekstu piše da su domaći putnici oko 60%. I da, to Zlatibor želi izmijeniti aerodromom i dovoditi više turista iz Rusije, Izraela, Turske, Njemačke, V.Britanije, Francuske, Italije, Skandinavije… Uz to velika je i dijaspora koja će koristiti iste te linije.
Bože što vi možete provaliti, majko mila.
Konačno, ovu zračnu luku ne otvaram ja, nego općina Čajetina kojoj je to najbitniji strateški projekt u zadnjih 10 godina.
Da ste to rekli za Kopaonik koji ipak privlači tzv. premium goste, dalo bi se još i pričati, no narodski Zlatibor za zračnom lukom nema nikakve potrebe. Nikakvu politiku, kao što vidim kod pojedinih komentatora, ne treba ovdje trpati jer kada imaš Beograd na 150 minuta vožnje, od čega je većina autocesta, tada je priča o ovom projektu suvišna. Izuzetno je popularna i Vrnjačka Banja, pa vidimo kako prolazi zračna luka Morava. K tome Morava ima baš središnju poziciju u Šumadiji, no autocesta je napravila svoje. Kada ste spomenuli da je 60% posjetitelja domaćih, a onda dignite taj postotak za posjetitelje iz BiH. Zlatibor nije ništa drugačija voćka…
Morava je na sat i pola od Beograda, uz to nema pistu na koju može slijetati išta veće od ATR-a. Sa ATR-om neće dolaziti putnici iz Rusije, Skandinavije, Velike Britanije, Izraela, Njemačke…
Palawan zašto imate potrebu ponavljati argumente 40 puta. Ubrali smo i prvi, i drugi, i treći puta vaš stav da je Zlatibor preblizu Beogradu. Ponavljanje niti ima smisla niti je dozvoljeno na zamaaero.
Premium gosti? Znate li da na Zlatiboru trenutno imaju tri hotela sa pet zvezdica? Znate li koliko smeštajnih kapaciteta je u izgradnji trenutno na Zlatiboru? Znate li kako je za vožnju između Užica i Požege? Zašto bi neko leteo do Beograda ako bi mogao do Zlatibora? Mislite da bi linije koristili samo turisti a ne i putnici iz Užica, Ivanjice, Požege, Sjenice, Bijelog Polja…? Autoput nema veze sa time sto Morava nema nosivost piste i vise linija u ponudi, da ima linija – bilo bi i putnika.
Zamislite, stotine hiljada putnika (od par miliona ljudi koji žive van Beograda) mora da putuje do Beograda da bi letelo, da ima veća ponuda iz Kraljeva ili Niša, zašto bi oni išli u Beograd? Zamislite da ima voz Prijepolje – Niš kojim bi putnici iz Zapadne Srbije lako stizali do Niša i Kraljeva? Da ima voz Subotica – Niš? Da Wizz ili Ryan bazira avion u Nišu? Mogućnosti ima mnogo a druga je stvar što se to nekome ne sviđa.
Da to sam i ja napisao. 3 hotela sa 5***** i 6 sa 4****.
Da Morava nije opcija radi piste.
Evo, meni je sasvim svejedno, no pouzdano znam da ova zračna luka nema smisla. Rijetko naseljeno područje, uglavnom domaći + BiH turisti i poveznica s Beogradom, velikim dijelom autocestom, za 150 minuta.
Ovaj projekt je po svojoj definiciji recept za neuspjeh. Oni koji ga podupiru, osvijestiti će se, ali im neće biti ugodno.
Vi pouzdano znate? Majke ti božje. Na kongresu je bilo preko 60 vodećih zrakoplovnih stručnjaka regije koji su svi rekli da je aerodrom nužan, ali vi eto bolje znate od njih.
Vrijeme i ishod će verificirati moje mišljenje kao – točno. Govorim sada kako nebi ispao general poslije bitke. Bolje bi bilo doći pameti sada kada je utrošeno malo novca, nego kada se počnu gomilati nepodnošljivi dugovi zbog nazočnosti nezajažljivog “bijelog slona”.
Palawan koja je svrha ovog vašeg komentara? Što ste novo rekli? Iskreno, počet ću vam brisati komentare.
Nisam protiv aerodroma na Zlatiboru, narocito ako je privatni. Ali tesko da ce neki stranac doci u Srbiju, a da nece posetiti Beograd. Takodje, Vi uporno tvrdite da se avio linije ne lete izmedju aerodroma koji su 2.5-3 sata voznje autom. Otkud sa misljenje da turisti ne zele da se voze 2:15 min od Beograda, a za god-dve i ispod dva casa, kada bude gotov auto put do Mackata. On je 10km od centra Zlatibora
Da ja to tvrdim iz iskustva.
Niste uzeli u obzir politički faktor, tamo je vlast manje popularna, evo u varoši Sevojnu egal sa studentima, a odlučiće upravo Stamatović pa nek traži Vučiću da upravlja Ponikvama. Od države tu para neće stizati dok su ovi na vlasti. Drugo, taj aerodrom je pored Kadinjače, a to ovi ne vole. Od ministra iz užičkog kraja Užice je dobilo spomenik Velika Srbija i kružni tok oko njega, kakav aerodrom, mora narod da se još zaglupljuje.
Ne kuzim sa kazete. Da je gradonacelnik druga politicka opcija od Vucica?
Upravo su bili u nedelju lokalni izbori u Sevojnu gde Vučić ima isti broj glasova kao prava opozicija (studentska lista)
Stamatović će odlučiti kome ide vlast u Sevojnu, tako da može da unovči svoje interese.
Posto “mrzite” Srbiju, evo malog priloga
…
https://radar.nova.rs/drustvo/rat-vlasti-protiv-sindikata-kontrole-letenja/
Pobogu ne da ne mrzim Srbiju nego upravo suprotno. I da, ovo sam već dobio.
Stavljeni su navodnici na mrzite, sarkazam.
A ok, sorry.
U kom svojstvu ste vi bili sa tim stručnjacima i ko vas je angažovao?
Općina Čajetina. Od njih sam dobio poziv, aktivno sam sudjelovao u radu i imao prezentaciju.
Dragi Alene, kakvo je vaše mišljenje o planiranoj gradnji aerodroma Trebinje? Zna li se zašto kasni započeta gradnja?
Imate na zamaaero gomilu članak o ovom nonsensu od projkta. To je najgluplji projekt u povijesti regije, uz bok sa aerodromima Bihać i Morava.
Šibenski aerodrom je oličenje genijalnosti prema ovome svemu.
Ma da, glupost na 90. potenciju.
Morava je ubedljivi broj 1, jer nije zajebancija, neko je to stvarno napravio.
Ma da, istina.
Morava je zapoceta pre 15 godina, kad auto puta od Beograda nije bilo ni u planovima.
Što ne znači da je trebala biti završena 2019. i da se trebalo potrošiti još brdo novaca za njeno završavanje. Mogla se prenamijeniti.
Je li ovo ozbiljno pitanje ili trolate? Koja započeta gradnja? Samo najveći naivci vjeruju da stvarno postoji projekt trebinjskog aerodroma.
Ma da.
Ne salite se. Dvije paralelne piste i zeljeznicka veza do centra Trebinja, i terminal na bar 3 etaze. to je plan 😀 😀 😀
Ma da. Bar to.
Od centra Trebinja će dotoga terminala ići Maglev, ka u Šangaju. Znam to iz prve ruke zasigurno
🙂
no napokon netko normalan. da, maglev je bolji, znacajno brzi. ali ne znam kako bi se to ukomponiralo u Foglarov koncept o podzemnoj do Dubrovnika, sto je takodjer sjajna ideja. nadamo se da Trebinje slusa!
Ma sve je to gotova stvar.
@anon 08.08: maglev za Dubrovnik je teško napraviti zbog terena (brdo). Sa podzemnom kopaš ravni tunel do Dubrovnika sa stanicom ispod Straduna. A tih 260 metara visinske razlike na toj dužini nije nikakav problem. Ali s obzirom na ogroman potencijal te zračne luke i nevjerojatno zanimanje svih velikih kompanija za slogove, ne bi bilo na odmet planirati maglev do Mostara gdje bi onda jedan krak išao za Split a drugi do Sarajeva. I drugoj fazi preko Prištine i Skopja do Thessaloniki. A ni odvojak od Prištine do Tirane nije bez veze..
🙂
@anon 11.51: i podzemna do Dubrovnika..
🙂
Glupost. Zlatibor je nakarada.
Ne kažem, u pravu ste, no akumulira velik broj turista.
Zlatibor turistički biser?
Svašta ću pročitati ovde
A nije? Pola milijuna turista je zanemarivo u Srbiji?
To što negde dosta ljudi ide ne znači da je to biser
To je više stecište
Nego ljudi tamo idu jer eto vole potrošiti 3 sata da putuju iz Beograda ili više od toga da putuju iz udaljenijih destinacija.
Da, preko milion noćenja, najduža gondola na svetu, ogromni kapaciteti za kongresni i sportski turizam, Ribničko jezero, Stopića pećina, Sirogojno… Svidelo se vama ili ne, brojke vas demantuju.
Tako je.
Nikad, ali nikad necu razumiti mentalni sklop Balkanskih vlastodrzaca koji su spremni da opstruisu razvoj lokalnih sredina samo iz njihovog nekog hira i sujete.
Zar nije logicno da se Ponikve razvijaju, jer to donosi prihod Opstinama, nova radna mjesta, i bolju povezanost i uslove zivota.
Ma ovo sve je doslovce megaglupost.