zamaaero@zamaaero.com

+385(0)1/3465886

zamaaero@zamaaero.com | +385(0)1/3465886

Alen Šćuric

KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Svašta nešto se desilo sa koncesijom Aerodroma Crne Gore

U zadnjih tjedan dana desilo se baš svašta nešto sa koncesijom Aerodroma Crne Gore. Iskreno, sada je koncesija istinski dovedena u pitanje. Nakon osam godina od započinjanja procesa (2017.) i šest godina od formalnog početka procesa koncesije (2019.) stanje je na granici da se sve pošalje k vragu. Zamaaero je o koncesiji Aerodroma Crne Gore pisao prije tri tjedana, 20.5. pa taj dio nećemo ponavljati, nego čitatelji o razlozima za i protiv koncesije mogu pročitati na linku: https://zamaaero.com/20/05/2025/analize/kolumna-alena-scurica-kakva-ce-biti-koncesija-aerodroma-crne-gore/. Samo ukratko, zamaaero je jasno naglasila nelogičnost koncesija obzirom da sadašnja uprava može sama izgraditi potrebnu infrastrukturu od oko 135 milijuna EUR, a koji kredi može vratiti u manje od 15 godina, te može donijeti Crnoj Gori čak 222 milijuna EUR više u 30 godina (522 milijuna umjesto 300 milijuna koliko bi trebao dati koncesionar). Uz to Aerodromi Crne Gore su strateški važni objekti Crne Gore, Crna Gora živi od turizma (preko

pročitajte više
KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Što je sve Zagreb napravio nakon otvaranja novog terminala

ADP, francuski koncesionar, je preuzeo Zračnu luku Zagreba, 12.4.2012. na 30 godina. U konzorciju su ADP (21%), Bouygues (21%), Marguerite Fund (21%), IFC (17%), TAV koji je u vlasništvu ADP (15%) i Viadukt (5%). Uvjet koncesije ADP-a je bio izgradnja novog terminala, istočno od sadašnjeg, što je koncesionar i započeo 18.12.2013. Terminal je otvoran 28.3.2017. Koncesionar je investirao 236 milijuna EUR. No, koncesionar je obećao i neke stvari koje još nije napravio. Zašto i kada će? Stoga smo nabrojili što je sve koncesionar napravio, ali i što je obećao pa ćemo vidjeti kada će se isto i ostvariti.     Što je koncesionar dobro napravio Kao što smo rekli koncesionar je napravio novi terminal. No, taj terminal nije bio onakav kako su to predvidjeli arhitekti Branko Kincl i Velimir Neidhardt. Terminal je trebao biti velik 73.320 kvadratnih metara, a sada je 65.883 kvadrata. Vrlo brzo po otvaranju novog terminala koncesionar

pročitajte više
KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Kakva će biti koncesija Aerodroma Crne Gore

Kao što sam rekao i prije godinu dana, i prije pet godina, i prije osam godina, koncesija Aerodroma Crne Gore je gotova stvar. Kada vas vlasnici moći obavijeste da idete u koncesiju tu ništa ne možete napraviti. Nije mogla ništa napraviti ni Hrvatska sa Zagrebom, ni Srbija sa Beogradom, a gdje će daleko manja i slabija Crna Gora. Vlasnici moći koriste politički pritisak, političku ucjenu, metode prisile, prijetnje, političku trgovinu, mito i korupciju, ali koncesija se desi. I da desila se u Beogradu i Zagrebu koji su bili profitabilni aerodromi i koji su imali planove da sami, bez koncesije, izgrade svoje terminale. Ti aerodromi su svoje terminale mogli sagraditi sami, te su mogli svojim državama donijeti daleko više novaca nego donose sada. Pa su ipak dati u koncesiju? Koja je logika. Nema je, naravno. Ali to nije bitno. Vlasnici planete su tako odlučili i tako je moralo biti. Stoga će

pročitajte više
KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Aer Lingus

Zamaaero svakih par mjeseci obradi neku od kompanija koje značajnije lete u regiji. Do sada smo obradili zavidan broj kompanija. No, ovaj puta pozabavit ćemo se jednom manjom i istinski drugačijom kompanijom. Irskom nacionalnom kompanijom Aer Lingusom, koja je dio IAG-a. Ona nije eksponirana kompanija u regiji, no ipak ima letova. Nažalost, svoje potencijale u regiji još nije ni izblizu iskoristila.     Povijest kompanije Aer Lingus je nastao 15.4.1936. godine. Kompanija se od prvog dana zvala kao i danas. Prvi let Aer Lingus je imao 27.5.1936. između Baldonnel Airfield u Dublinu i Bristola, sa de Havillandom DH.84 Dragonom koji je primao šest putnika. Te godine kompanija je nabavila i drugi aviona de Havilland DH.86 Express koji je primao čak 14 putnika. Istim je kompanija krenula i sa letovima za London. 1937. kompanija postaje vlasništvo Irske Vlade. Tijekom 2. svjetskog rata Aer Lingus je letio samo za Liverpool ili Manchester,

pročitajte više
KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Koju strategiju bi trebala imati Croatia sa novim A220

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Croatia Airlines Hajmo pretpostaviti da se management Croatie Airlines sabrao, da je nekim čudom nakon 28 godina nerada, neprofesionalizma i neznanja, došao pameti, da ima neku strategiju i da kreće u novu stranicu povijesti Croatie sa 18 ili 19 aviona u floti (13 A220-300, 2 A220-100 i 3-4 turbopropa u wet leasu). Što bi takav management morao napraviti?     Bitan zaokret kompanije Croatia sada više neće imati avione od 76 mjesta (Dash 8-400). Najmanji avion će sada biti Airbus A220-100 koji je bitno veći aviona i ima 127 mjesta, što je čak 51 mjesto više od Dash 8-400. Uz to tih aviona će biti samo dva, dok je Dash 8-400 bilo šest. OK, kompanija je izjavila da će nabaviti turboprope. Vrlo vjerojatno ATR 72. Logično bi bilo da jedan A220-300 preuzme najjače linije od Dash 8-400 (dio letova za Minhen, Zurich, Bruxelles). No, uz

pročitajte više
KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Može li Lufthansa napraviti uspješnu kompaniju od ITA-e

Lufhansa je kupila 41% vlasništvo ITA-e za 325 milijuna EUR. Ekvivalentno ITA vrijedi 793 milijuna EUR. Lufthansa planira povećati svoje vlasništvo u ITA-i na 90% do 2029, dok će posljednjih 10% preuzeti nakon 2029. Lufthansa je jasno rekla da planira preuzeti 100% ITA-e, a to je i dogovorila sa Italijom. Postupak je trajao opako dugo, Europska Unija je razvalila obije kompanije i tražila ustupke radi kojih se skoro odustalo od posla, kao što je IAG odustao od kupnje Air Europa-e. Na koncu nakon puno natezanja posao je proveden i Lufthansa sada kreće u potpuno preokretanje kompanije. Budite sigurni da će se svašta nešto promijeniti.     Što će hitno napraviti Lufthansa Svima nam je jasno da Lufthansa u prvom redu forsira svoje hubove i stoga će biti bitno više letova prema Frankfurtu, Minhenu, Zurichu, Bruxellesu i Beču. Vrlo je moguće da Lufthansa, Swiss i Austrian smanje broj letova prema Milanu

pročitajte više
KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Regija i dalje napreduje – 2.dio

Zamaaero ove analiza radi tri puta godišnje, početkom IV, VIII. i XII. mjeseca. U prvom dijelu analiza analizirali smo komparativne podatke, a u ovom dijelu ćemo analizirati pojedine aerodrome regije. Analiza je za period od 31.3. do 6.4.2025, čime smo izbjegli Uskrs, vrijeme koje nije realno u ostatku proljeća.   Beograd ponovo ozbiljno raste Beograd je vrlo mnogo skočio u broju letova i linija u 2022. i 2023. No u proljeće prošle godine ekspanzija je zaustavljena, te je Beograd imao samo 10 letova više nego u IV. mjesecu 2023. Air Serbia je i zatvorila više linija nego prošle godine, a tri linije su zatvorili i strani prijevoznici. Ovog proljeća stanje je bitno drugačije. Aerodrom ima čak 43 leta više. 11.1. je Beograd dobio letove Air Serbia za Shanghai. No, prava ekspanzija tek predstoji. Air Serbia uvodi nove linije za Firencu (18.4.), El Alamein (19.4.), Mykonos (6.6.), Alghero (10.6.), Tbilisi (15.6.)

pročitajte više
KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Regija i dalje napreduje – 1.dio

Iako je još u 2023. 50% aerodroma regije imalo ispod 100% prometa iz 2019. sada je stanje daleko bolje i većina aerodroma ima bolji promet nego 2019. Neki i daleko bolji. Avio kompanije imaju sve veće profite i bilježe rekordne financijske godine, osim, naravno, Croatie, ona je zabilježila megagubitak od 20 milijuna EUR. Air Serbia je nabavila nove avione, a Croatia mijenja flotu u unificiranu flotu A220, što će se desiti do 2027. godine. U floti već ima dva A220-300. No, iz flote je izgubila i dva Dash 8-400. Ove analize radimo svakih četiri mjeseca (početkom IV, VIII. i XII.) sa ciljem analize trendova u zrakoplovstvu regije. Ova analiza je rađena za period od 31.3. do 6.4. tj. u tjednu kada nema utjecaja Uskrsa koji je ove godine 20.4. Analiza se temelji na zamaData platformi podataka.   U IV. mjesecu 2476 letova U Covid-19 IV. mjesecu 2021. regija je imala

pročitajte više
KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Ima li smisla nacionalna kompanija u BiH

U BiH je bilo brdo kompanija do sada. I ni jedna nije opstala. Ne samo to ni jedna se nije nešto dugo zadržala na tržištu. I nisu sve te bankrotirala kompanije bile državne, pa da je nepotizam, mito i korupcija, stranačko zapošljavanje i time povezana nesposobnost glavni izgovor za neuspjeh. Bilo je tu i privatnih kompanija, čak i vrlo značajnih kompanija u pozadini. Pa su svejedno takve kompanije brzo propale. Znači li to da BiH ne može imati nacionalnu kompaniju? Da tu nema tržišta i dovoljno potencijala? Ili je samo loša politika dosadašnjih kompanija koja ako bi se izmijenila imala bi uspjeha.     Koje kompanije su do sada bile u BiH BiH je imala punih 11 kompanija u zadnjih 35 godina koje su nastale, trajale jedno, obično kraće vrijeme i onda bankrotirale. Ni jedna od tih kompanija nije trajala duže od 10 godina, većina i bitno manje. Neke i

pročitajte više
KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Naj potezi u 2024.

U prošlom članku smo kroz brojke elaborirali što se dešavalo u 2024. sa ciljem analiza trendova u prošloj godini, poglavito u usporedbi sa prethodnim godinama. Ovaj drugi članak u nizu će nam pojasniti najbolje i najgore poteze u 2024. i najave u 2025. Naglašavam da je ovo moj odabir i da sigurno niz čitatelja ima drugačije stavove, pa pozivam čitateljstvo da slobodno daju svoje kritike na odabir ili pak da stavi svoje prijedloge i stavove o onom što je bilo ili će biti najbolje ili najlošije. Svakako je još je niz toga moglo biti na listi.   Najbolji potezi zrakoplovstva regije u 2024. Nakon skromnih Covid-19 godina kada smo jedva uspjeli napisati 10 najboljih poteza, zadnje dvije godine smo imali ozbiljan odabir, a ove godine smo istinski morali probirati i selektirati. Stoga potezi i to od najboljeg pa nadalje. Najpotez godine: Aerodrom Niš je dobio novi terminal, koji se otvorio

pročitajte više

Pretplatite se na

DNEVNI BILTEN

– bitno više novosti (svaki dan >15)
– bitno svježije novosti nego na zamaaero
– stiže na vaš e-mail svaki radni dan

Na Dnevni bilten su pretplačene najveće institucije i zračne luke

Pročitajte više>

POŠALJITE NOVOST

Budite i vi novinar zamaaero!
Ako pošaljete 10 novosti koje objavimo možete postati honorarni suradnik
i pisati za novac!