zamaaero@gmail.com

+385(0)1/3465886

zamaaero@gmail.com | +385(0)1/3465886

Analize, Istaknuto

KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Što nam govori Air Serbijina linija Niš-Zurich

Air Serbija je najavila liniju Niš-Zurich. Linija će se operirati od 17.12. do 14.1. i to dva puta tjedno, srijedom i subotom sa Airbusom A319. Lijepa informacija, pohvale vrijedna,  nije nešto što je veliko za Air Serbiu, no za Niš svakako značajno jest. Ipak govorimo o tek 9 letova u tih malo manje od mjesec dana. Ova linija je bila ogromno iznenađenje za zrakoplovnu javnost. Iskreno i ja sam se enormno iznenadio. Naime, ova linija je prva komercijalna linija Air Serbie u zadnjih 10 godina u Nišu, ona pokazuje jedan novi put kojim bi mogla ići Air Serbia u Nišu i Moravi. A to je i te kako bitno.

 

Vrlo agilna Air Serbia

Ovaj portal je više puta ekstremno nahvalio Air Serbiu vezano uz njenu agilnost. Ona je istinski maksimalno agilna, po tome je daleko bolja od velike većine i najboljih kompanija u Europi, stvarno je vrh Europe po agilnosti. I tu je zaslužila maksimalni respect.

Sjetimo se kako je kompanija superbrzo i vrlo agilno reagirala u slučaju bankrota Adrie, Air Italy i Ernesta (Milano), Astre (Solun), Montenegro Airlinesa (Crna Gora) i AtlasGlobala (Istanbul i hitan deal sa Turkishem). U svim ovim slučajevima reagirala je u tek par dana, dok je konkurenciji trebalo mjesec do dva dana da kvalitetno reagira.

Kompanija je ove godine obnovila sve linije iz 2019. (njih 6), te je najavila pokretanje čak 15 novih linija (planirala je 17 ali je od 2 odustala), od čega je iz Beograda obnovila 5 i otvorila 9 novih linija. Iz Niša i Morave je pokrenula niz PSO linija. Ovo je najveća ekspanzija u povijesti kompanije. 21 obnovljena i nova linija, to je ogromno i za daleko veće kompanije od Air Serbie, pa i one najveće u Europi. I ovdje je kompanija još jednom pokazala kako joj je analitika jedna od najboljih stvari, te kako promptno reagira. Kompanija je već u I. mjesecu pretpostavila da će Covid-19 stati od V. mjeseca kada je krenula sa ozbiljnom ekspanzijom. I bila je u pravu. Još tada, u I. mjesecu napisao sam da će Omikron uništiti Covid-19 i bez naše pomoći. Tako je i bilo. Stoga je ekspanzija kompanije došla baš u pravo vrijeme (promet je krenuo rapidno rasti od IV. mjeseca), a kompanija je iskoristila ukidanje mjera poglavito za Srbiju, te želju putnika da putuju nakon dvogodišnje pauze. Kompanija je ekspanziju planirala bar četiri mjeseca prije (ako ne i više), te ju provela doslovce u prvoj sekundi ukidanja mjera i vrtoglavog povećanja prometa u Europi. Promet u Europi se ovog ljeta povećao za 15-20 postotnih bodova više nego se prvotno planiralo. I stoga je Air Serbia odlično procijenila i ozbiljno profitirala. Svaka čast!

No, moramo isto tako jasno naglasiti da kompanija ne srlja ko guska u magli i ne inzistira na potezima koji su pogrešni. Nego se pokrije po ušima, ukine neuspješnu liniju i traži nove mogućnosti. Nije toga u posljednjih 9 godina bilo jako puno, no kompanije je ukinula letove za Varnu, Budimpeštu, Varšavu, Ohrid, Kijev (nekoliko puta), Beirut, Amman i Nicu. Ukinula je i Socci, ali ga je kasnije ipak vratila u prodaju.

Air Serbia je u ovoj godini povećala flotu  sa 15 na 17 aviona. U zadnjih dvije godine niz aviona sa skupim lizingom zamijenila za one sa daleko povoljnijim uvjetima i time uštedjela značajan novac. Do kraja godine kompanija će nabaviti još dva ATR 72-600 i istim izbaciti 32 godine stare ATR 72-200 iz flote, a flota najsuvremeniji ATR 72-600 će imati pet aviona. Napokon, i vrijeme je bilo. Kompanija planira nabaviti i još jedan A320 i jedan A330. Kompanija je iz flote izbacila i posljednje prastare Boeinge 737-300, te istim bitno racionalizirala operacije. Kompanija je ovog ljeta u wet-lease uzela čak četiri aviona.

Air Serbia vrlo superiorno ulazi u rat sa najvećim igračima poput Wizz Aira, easyJeta, Air Francea, Austriana, Swissa, Eurowingsa, Norwegiana, Pegasusa, Vuelinga, Air Montenegra. I često je pobjednik u ovim ratovima. No, koji puta se inteligentno povuče (npr. Nica) ako vidi da će joj rat potrošiti previše resursa ili uspjeh nije realan. Ipak, fascinantan je broj pobjeda u sukobima sa daleko jačim igračima.

Iskreno Air Serbia je izvanredna kompanija. Nije da ona ne pogriješi, ali to brzo ispravi, ona je sredila svoje poslovanje, sredila flotu, ekstremno povećala broj linija i frekvencija, ona udara na konkurenciju. Istinski respect! Kompanija dobiva ogroman novac svoje države. Vrlo je teško rekonstruirati koliko je Air Serbia dobila od Srbije do sada, ali iznos je od 800 milijuna do milijarde EUR, čak tri puta više nego je dobila Croatia. No, za razliku od Croatie koja sa 337 milijuna dobivenih EUR nije napravila ništa (a dobit će i većinu od novoplanirane pomoći od 45 milijuna EUR), Air Serbia istinski odlično radi, razvija se i širi. Stoga svaka čast Air Serbia, istinski respect. Već sada Air Serbia je napravila regionalni hub od Beograda, a u doglednoj budućnosti možemo očekivati samo još više odličnih vijesti.

 

Zašto niški PSO nije dovoljno dobar

Da se odmah na početku razumijemo. Nišlije moraju biti zahvalne državi koja je uvela preskup PSO i time omogućila putnicima putovanja, poglavito za Hanh, Istanbul, Tivat, Atenu i Ljubljanu iz Niša, te za Istanbul i Tivat iz Morave. Niš mora biti zahvalan i državi što mu gradi novi terminal. To su značajna sredstva koja Niš teško da bi mogao iznaći sam.

No, nemojmo se zavaravati. Država je ovaj PSO uvela zato da opere obraz, da joj se na nos ne nabacuje činjenica kako je Niš nakon preuzimanja od lokalne zajednice na državu zapravo bitno pao. Činjenica je da Niš od 2018. stagnira i da je jedini razvoj imao zahvaljujući skupim PSO linijama Air Serbie 2019. i 2022. Aerodrom je 2021. ukinuo gotovo sve PSO linije osim Hahna i sezonskog Tivta. I bio jedini aerodrom u regiji koji je imao manje putnika 2021. nego 2020. To nam jasno govori što Nišu znači ovaj PSO i kako bi aerodrom zapravo bio u tragično lošoj situacije da tog PSO-a nema. Lošijoj i od Ljubljane i Tivta.

Srbija je, dakle, uvela PSO linije. Srbija je pokrenula cjelogodišnje linije iz Niša za Istanbul, Ljubljanu, Cologne, Hahn i Beograd, te sezonske za Tivat i Atenu. Za ovaj PSO Srbija izdvaja enormnih 11,9 milijuna EUR godišnje, što je 4,1 puta više nego što Hrvatska izdvaja za svoj PSO, obzirom na broj letova. Branitelji srpskog PSO-a kažu da su ove linije bitno duže nego one hrvatske, pa ima i smisla da se izdvaja više novaca. To baš i nije točno, velika većina linija srpskog PSO-a je dugačka jednako kao i one hrvatskog PSO-a, prvenstveno Niš-Beograd, Niš-Tivat, Kraljevo-Tivat, Niš-Atena, Niš-Ljubljana i Kraljevo-Solun. Niš-Beograd koji ima najmanje kilometara, čak manje nego Zagreb-Zadar i Zagreb-Pula, ima 4 tjedna polaska. Kraljevo-Tivat, Niš-Tivat i Kraljevo-Solun imaju jednako km kao i linije unutar Hrvatske, a to je još 6 tjednih letova.

Ovaj PSO je daleko bolji nego onaj prošli, u kome je dobar dio linija bio koje nemaju puno smisla. Pa nije ni čudno da su se iste ukinule. No i u novom PSO ima nekih nelogičnosti. Što se tiče Hahna i Ljubljane za očekivati je da su tvorci novog PSO-a ove linije zadržali iz starog PSO-a temeljem dobrih rezultata tih linija. Skeptičan sam prema Ljubljani. Ali, kao što rekoh za nadati se da su tvorci PSO-a analizirali prethodne letove i time došli do zaključaka, te nisu te linije zadržali iz nekih drugih razloga. Ili jesu? Ryaniara je htio pokrenuti Hahn, čak je zatražio od srpske agencije dozvolu za letove i ovi su ih odbili. Iskreno se nadam da nije linija za Hahn samo produkt želje da se ne dozvoli ista takva linija Ryanairu. A Ljubljana? Air Serbia evidentno forsira Ljubljanu koja joj je strateški bitna linija. Ali zar je logično da Niš leti sa 1/4 kapaciteta koje ima Beograd prema Ljubljani? Hm, hm, hm…

Po meni najveća nelogičnost su letovi za Beograd. Oni su koncentrirani u samo dva dana po dva leta. Neusporedivo bi bilo logičnije da Air Serbia leti četiri dana u tjednu i na taj način omogućava daleko bolje konekcije preko Beograda (poglavito ako bi letovi bili sa noćenjem u Nišu). No, mi moramo znati da je tu Niš zapravo „ostatak“. Evidentno je ovaj PSO namješten Air Serbiji, to je više nego jasno. A onda je Air Serbia iskoristila da se letovi operiraju u tek tri dana u tjednu, naravno tri dana koja su Air Serbiji tri najlošija dana po broju frekvencija u tjednu, utorak, srijeda i subota. Na koncu linija za Beograd bi imala smisla samo ako bi imala 12 tjednih polazaka, po dva svaki radni dan (u 1. i 3. valu), te po jedan vikendom (u 3. valu).

A Cologne? Kojeg to ima smisla? Air Serbia već leti za obližnji Hahn iz Niša. Ova dva grada su udaljena tek 168 km, brzim vlakovima je potrebno tek 1:20 sati, a automobilom 1:30 sati između ova dva grada. Gdje je onda logika pokretanja dviju od četiri linije koje su tako blizu. Konačno i Wizz Air leti za Dortmund, grad udaljen tek 94 km od Colognea, za što je potrebno autom tek sat vremena. Pobogu! A toliko je bilo gradova koji su bili bitniji za povezati iz Niša!

Ono što nije jasno je da Air Serbia nema letove prema nekim linijama iz Niša koje su bitno važnije od Colognea ili Ljubljane. To je u prvom redu Paris CDG, Zurich, Moskva i Amsterdam (trenutno nije moguće dobiti slotove radi enormnog rezanja broja slotova na aerodromu). Iskreno od Colognea je važnija i linija za Berlin, Copenhagen ili Minhen, iako ovi gradovi ne spadaju u 1. kategoriju važnosti za Niš.

Aerodrom Niš je morao ostaviti mogućnost razvoja i drugih linija, poglavito Wizz Aira i Ryanaira. Swiss je prekinuo letove za Zurich, što je ogroman gubitak za Niš. Wizz Air i dalje ima 5 linija (Basel, Dortmund, Malmo, Memmingen i Beč), broj koji je letio i prije pet godina. No, Ryanair ima jednu cjelogodišnju liniju manje nego prije pet godina, njih 4 (Bergamo, Malta, Stockholm i Beč), dok je linija za Krf sezonska. Znači da Wizz ima 12, a Ryanair ima 11 polazaka tjedno. Da nama PSO-a Air Serbie, Niš bi imao bitno manje putnika ove godine, nego za vrijeme bivšeg managementa prije pet godina.

 

Novi odmak sa Zurichom

Jedina istinska novina u Nišu koja je akumulirala značajne i realne putnike su charteri Air Serbie. Kompanija je u VIII. mjesecu letjela za Antalyu, Gazipasu i Hurghadu po jedan tjedni let, tj. ukupno tri tjedna leta. OK, nije puno, poglavito ako usporedimo broj chartera iz Beograda, ali ipak ovdje je Air Serbia pokazala jedan odmak, shvatila je da i Jug Srbije ima dovoljno putnika za chartere, ponudila jednu novu uslugu, komercijalnu uslugu koja je i te kako pomogla Nišu da se ovako brzo oporavi i preskoči brojke iz 2019.

Za nadati se da su ove tri linije uspješne, pa da ćemo idućih godina vidjeti više od jedne frekvencije na postojećim linijama, te otvaranje još bar jedne linije za Tursku i dvije-tri linije za Grčke otoke. Kako je i Ryanair krenuo sa letovima za Krf, evidentno ja da ovdje tržište postoji.

No, što je sa Zurichom? Kao što sam rekao, otvaranje letova za Zurich je bilo ogroman šok za strukovnu javnost i veliko iznenađenje. Odakle sad to? OK, Air Serbia je ovim letovima prevenirala povratak Swissa u Niš. Ako je kompanija odlučila pokrenuti letove tijekom Nove godine, budite sigurni da će ih operirati idućeg ljetnog reda letenja. Ovo je štih proba koja će sigurno rezultirati letovima iduće ljetne sezone. Preveniranje letova Swissa je još jedan dokaz da Air Serbia zna posao, da se može pohrvati sa konkurencijom i da je uspješna u tome što radi. Svaka čast.

Ali, zašto je taj Zurich toliko važan? U prvom redu ovom linijom Air Serbia je pokazala jedan odmak od forsiranja Beograda kao huba. Godinama smo gledali kako Air Serbia forsira Beograd i zapostavlja ostatak Srbije. Ovime daje jasno do znanja da razmišlja i vidi i ostala tržišta u regiji. I to ne samo kroz siguran PSO, nego i kroz komercijalnu liniju koju ne financira država.

Iskreno za nadati se da Air Serbia ovo nije napravila samo zato da našteti Swissu i da joj je jedini cilj da brani politiku Srbije u kojoj Niš ne smije preći milijun putnika godišnje zbog koncesionara u Beogradu. Nemojmo se zavaravati, i sam Vučić je tri puta priznao da je to ograničenje istinito, a Air Serbia u konačnici jest državna kompanija, koja živi na državnim subvencijama i ako država to od nje zatraži ona će poduzeti mjere koje koriste državi. Pa i liniju koja će prevenirati razvoj Swissa u Nišu.

Najiskrenije se nadam da to nije jedini razlog i da je ovo tek početak, te da će Air Serbia pokrenuti i druge komercijalne letove iz Niša, poglavito Paris i Moskvu. Ostaje da vidimo hoće li ovaj odličan primjer Zuricha biti izuzetak ili početak jedne nove ere u poslovanju Air Serbie, ere koja će vidjeti i druge aerodrome Srbije, a ne samo Beograd.

Na kraju moram se osvrnuti i na terminal. Istinski pohvalno od države da je konačno krenula sa izgradnjom terminala, biti će velik, lijep i suvremen, iako budimo realni terminal ozbiljno kasni. Neopravdano kasni. Niš toliko toga mnogo nedostaje i svakako investicija u terminal ne smije biti kraj državne brige za ovaj najjužniji srpski aerodrom. Kako god bravo Air Serbia i bravo Niš. Zurich pokazuje kamo treba ići, još da se otvore nove linije Wizz Aira i Ryanaira kao i u Banja Luci, Podgorici i Tuzli, da se privuku i novi prijevoznici, te uz novi terminal i Niš će biti jedan bombončić od aerodroma.

161 Komentar/a
Najnoviji
Najstariji
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare

Linija NIš – Zurich govori da i okolici Niša ima puno Albanaca i da se lako može desit da Srbija neposredno subvencionira Albance da idu na posao u Švicarsku.

To su građani Srbije takođe ili njihovi friends&family, tako da ne vidim problem. Kraljevo-Istanbul takođe dosta koriste Bošnjaci, štaviše linija je uvedena zbog njih koji su takođe građani Srbije sa nekim svojim potrebama.

A uz to, Cirih nije subvencioniran.

To su građani Republike Kosovo koji žele upoznati i susedne zemlje.

A sta cemo sa TIA-BEG?
90% su Albanci koji preko BEG lete za JFK i sirom Evrope. TIA-BEG ne bi imala ni 2x nedeljno da nema transfera tj. ne bi je ni bilo.

Takodje dobar deo putnika SKP-BEG su tako Albanci.

Vrlo, vrlo primitivno i ograniceno razmisljanje imate.

OFF

ZAG-FMM Danas 12:30 tek u 12:15 otkazan prvo za 23:45 pa sad na 18:50 cca160 putnika

Uzevsi u obzir koliko manje putnika ima Zagreb od tih ostalih aerodroma onda je i dalje to vrlo problematicno.

Ta linija najviše govori o tome da je iseljavanje iz južne Srbije u Švicarsku veliko.

Ma naravno..

A Swiss je svojevremeno prekinuo tu liniju jer je iseljavanje bilo potpuno zaustavljeno.

Swiis se ponadao velikom broju bogatih turista iz Niša da će da pohrle u vile na ciriškom jezeru. Turisti nisu hteli da lete jer Swiss nije u avionu služio jastoge, ali Air Serbia hoće.

Alene, zasto ste napustili ovaj portal, sto vas nema ceo dan?

Nemojte tako, pa Dinamo je dobio Chelsea, to se mora proslaviti, a znamo da Alen to organizuje. I ovde nisam sarkastican, zaista svaka cast Dinamu i ovaj poduhvat zaista treba proslaviti.

Alen je zaposlen u Dinamu?

Ja sam mislio da to radi Suki.

Је ли уговарате можда и чартере за Динамо, и кад смо код тога Звезда и Партизан на европска гостовањња увек иду Ер Србијом, какав је случај са Хајдуком и Динамом?

a iz mnogobrojne redakcije i uredništva portala nema nitko da vas zamijeni? ili hoćete reć da je portal one man band?

Odličan rezultat za Niš za VIII mesec 47.822 putnika.

249k za period januar-avgust. Odlican rezultat. LF je izuzetno dobar.

Procena je da ce biti oko 460k na kraju godine, sto bi bilo 109% iz 2019. godine.

Очекујем изузетно добар децембар имајући у виду повећања од стране Визера и линије за Цирих која се одлично продаје.

Bravo za hrabrost i iskorak.

Smatram da linije poput Pariza, Ciriha, Frankfurta, Moskve, Atine, Istanbula…. imaju dovoljno organske potraznje te da stoga i treba da se lete na komercijalnoj osnovi. Svakako bi moglo da se pokusa tako makar godinu dana – jedna letnja i jedna zimska sezona. Pa kom’ opanci, kom’ obojci. Ako uspe, odlicno za Nis. Ako ne uspe, makar se pokusalo a jug ce da nastavi da leti iz Beograda, Sofija i Skopja. A gubitke ionako pokrivaju svi gradjani Srbije i to decenijama.

Mislim da je tu veliki problem organizacija. Koliko pilota zeli da leti iz Nisa? Gde ce ti ljudi i posade da zive? Da li su W linije logicne u ovom slucaju? Odakle dodatni avioni, JU se i ovako muci sa ovim brojem. Treba tu debelo razmisljanje od strane strucnih ljudi.

PSO (ako vec hocemo da upumpavamo pare u JU na taj nacin) ostaviti za neke “slabije” linije – npr. Ljubljana, Rim, Geteborg, sekundarni nemacki gradovi, Berlin…

Voleo bih da kazem da dolaze mnogo bolji dani za moj maticni aerodrom! <3

1. Air Serbia ne moze dobiti veci broj slotova iz BEG za FRA. Jos manje ce za INI.
HHN sasvim dobro sluzi iz Nisa a sto se pokrivenosti Frankfurta tice tu je i Keln. A o mastanju da se preseda preko FRA nema nista jer su 2x nedeljno premalo a JU svakako nema neke codeshare preko FRA. Karte bi svakako bile skuplje cak iako bi im dali slotove jer su takse na FRA daleko skuplje od HHN.
Atina vec ide preko leta a preko zime nema ko to da napuni.
Istanbul je celogodisnja.
Moskva za sada nista i bolje tako da ostane dok se situacija ne smiri.
Pariz da ali ne verujem da bi mogao biti CDG tj. sumnjam.

2. Nema sta tu pilot da zeli ili ne. Lete gde im se kaze. Nikome ne pada kruna sa glave ako leti iz Nisa. Posada spava u hotelu a rade se i W rotacije. Subotom za ZRH ce biti W rotacija.

3. Uskoro dolazi A320. Do sledeceg leta im ne trebaju novi kapaciteti. A do tada ce pored dva ATR i jednog A330 sigurno dodati jos jedan jet a mozda i ATR.

4. Ljubljana ide ATR-om sto je sasvim dovoljno. Nema putnika ni do Rima ni Geteborga. Pokusali su vec i nisu uspeli. Ista stvar za Nirnberg (ne znam ni iz Beograda kako ce ga puniti preko zime), Salzburg, Bolonju (iz Beograda jedva ATR pune preko leta), Karlsruhe, Hanover…
Iz Nisa je A319 veliki a ATR prespor za neke evropske destinacije.
Jedino ako kroz par godina dodaju Embraer ili drugi do 100 sedista mogu opet da krenu u eksperimentasanje.
Jedino preko leta mogu da rizikuju i oko praznika.
Preko leta pored Gazipase, Antalije, Hurgade, Tivta i Atine a u dogovoru sa agencijama mogu da pokusaju makar jednom u 10 dana Rodos i Heraklion.
ATR mozda mogu makar 1x nedeljno 01.07-01.09. do Splita a i to je upitno.

5. Ako se Cirih dobro pokaze i budu ga dodali makar preko leta a onda i celogodisnja, ne bi bilo lose razmotriti Berlin 2x nedeljno. Opet neka pokusaju u vreme praznika pa ako se dobro pokaze da dodaju letove preko leta a mozda i celogodisnja linija.

Logičnije bi bilo dopustiti komercijalno upravljanje aerodromom umesto maltertiranja JU da leti sve i svašta po svaku cenu.

JU se trenutno na maltretira, JU je MASNO placena da vozi ovih par letova.

Ne, ne, ne mislim na trenutnu situaciju, PSO je vrlo izdašan, najblaže rečeno. Ali ne vidim da oni mogu da ponude Pariz ili Amsterdam bolje od Transavije, recimo. Tamo ATR ne može, Er Srbijin A319 ima kapacitet kao Transavijin B737-700, karte mogu da budu povoljnije, o konekcijama na AF/KL da ne pričamo. Ili pak Eurowings, eto lete iz Prištine za FRA, zašto ih ne pozvati u Niš? Opet mogu u FRA da ponude mnogo više nego Er Srbija. Meni su to logičnije opcije od JU.

EW je toliko skup iz PRN za FRA da mnogi putnici lete AU preko VIE.

Ma čudna je ta linija, mislim da je jedina Eurowingsova iz Frankfurta ali treba pokušati.

Јесте и Београђани масно плаћају да би имате летове. Ваши порези из Ниша нису довољни да плате ваше трошкове а камоли оне од Ер Србије.

Slazemo se mahom, osim za Vasu stavku 4.

Ako je PSO i ne mora da ima putnika, avioni mogu da budu prazni jer su vec dotirani. A na njima je da stvore dodatnu potraznju i sa punim avionim i sa putnicima stvore ekstra, ekstra zaradu.

Ali cini mi se da je jedna stavka koja je kod JU slabija – marketing. Da na to najmanje polazu i na tome najmanje rade.

Е па држава се не слаже са тиме и зато су брже боље одустали од линије за Будимпешту. Очигледно да нико не жели да финансира безперспективне линије из Ниша.

Linija INI-BUD je jedna od glupljih u istoriji ovog regiona i nikada nije imala nikakvog smisla. Otvorena je preventivno kao odgovor na tadasnju nenormalnu ekspanziju W6 (Sofia, Skopje, Podgorica).

Pa kad BEG-BUD nije uspela sa transferima, kako gresni INI moze…

Zato i ponavljam kao papagaj da je taj PSO iz 2019. katastrofa i da je samo sluzio da se rasteraju potencijalne linije LCC-a…

Mada, ruku na srce, ni W6 ne bi mogao da napravi INI-BUD uspehom.

Zavisi kako posmatrate.
U tom periodu je madjarska vlada dala podsticaj Wizz-u da otvori niz linija iz Budimpeste sirom regiona. Jesu oni to posle pozatvarali (ne znam da li je ostala makar jedna) ali Air Serbia je sopstvenim PSO preventivno ugasila mogucnost da joj Wizz dodje. U sustini borila se preventivno protiv konkurencije.

Губитке не покрива цела Србија већ Београд који је једини округ који не добија огромне субвенције из државног буџета. Нишки округ је у дебелом минусу и живи од дотација.

Ево сада прилике да вам успе Цирих. Ако ту нема леба онде нема основе за тестирање воде са Амстердамом, Паризом итд.

ЈУ посада ноћи у хотелу Амбасадор колико сам чуо тако да то није проблем за њим.

Stoji.
Imamo sad test liniju i to kada bi trebala biti prodata bez problema. Ako Cirih ne prodje tek nema nista za Pariz, Moskvu ili sta se vec spominje.

Da. U hotelu Ambasador i kazu da im je predobro.

INI-ZRH oko novogodišnjih praznika može da bude test da se ta linija nastavi u toku leta ako se bude dobro pokazala. Za mnoge druge lineje koje nedostaju postoje i druge kompanije koje bi mogle da otvore te linije i koje su bolja opcija od Air Serbie.

Ko da bude bolja opcija? Wizz Air koji svake nedelje otkaze po jedan let u proseku?

Transavia je bolja opcija od Air Serbie za neke destinacije koje nedostaju i odlično se uklapa u potreban profil kompanija za aerodrom Niš. Menadžment nema tu moć da dozvoli ili da spreči dolazak kompanije kao što je recimo Transavia. Naravno oni mogu da budu pasivni u traženju novih prevoznika, ali kontakti sa potencijalnim kompanijama mogu da se odvijaju i van menadžmenta i to više puta događalo u prošlosti.

Apsolutno netačno, a čini mi se i maliciozno: Beograd dobija ogromne (najveće!) donacije iz republičkog budžeta, i to konstantno: samo u avgustu je prebačeno 45 miliona dinara, a samo tokom prošle godine iz budžeta Republike je u budžet grada Beograda prebačeno 28 miliona evra iz budžetske rezerve (3.3 milijarde, da, dobro čitate – tri koma tri milijarde dinara).
Država bukvalno spašava likvidnost Beograda da bi mogle da se isplate plate gradskim službama tako da i Beograd živi od dotacija. Ja sam inače iz Beograda i baš me zanima sa kojim pravom sa ovakvim nipodaštavanjem govorite o Nišu, kao da oni zaslužuju neku milostinju, kao da nisu građani ove zemlje ni manje ni više kao i ja. Sramotno.

Da navedemo neku nišku firmu, uspešnu, za koju svako zna? Njihov skup biznismena je ekipa iz četvrti crvenih fenjera! Na svoju žalost, poznajem neke tipove. Grad bi se odavno smanjio na 100-nak hiljada stanovnika da nema univerzitet, komandu vojske… i da se zdravstvu, prosveti ne dele iste plate u celoj Srbiji, bez obzira na troškkve života.

Uporediti samo sa privredom Kragujevca – pa to je bruka kolika je razlika. A skoro duplo manji grad! Dosta slušamo u Srbiji kuknjavu od nesposobnih, pa ćemo sad još i lekcije da dobijamo.

Grad je i vise nego neuspesan. Studirao sam tamo 5 god.

Ne treba se obazirati na komentare gde dominiraju mržnja i lične frustracije jer su takvi komentari po običaju potpuno van realnosti.

Planirani budžet za grad Niš za sledeću godinu je oko 14mlrd. din što je oko 120 miliona eura i taj iznos bi sigurno trebao da bude veći posmatrajući veličinu grada ali je sa druge strane i dalje treći po visini iza BGD i NS tako da teorija da na teritoriji Niša ne postoji ništa od privrede jednostavno nije tačna.

Šumadijski, Pomoravski, Južnobački, Južnobanatski okrug, i još neki, takođe su samoodrživi. Šumadijski ima najveći suficit platnog bilansa sa inostranstvom.

auuu kolika mrznja prema niskom okrugu… pa zar je moguce da Vam toliko smeta drugi najvazniji grad u drzavi, gravitacioni centar cele donje polovine?

ako Vam je ovo argument – “Njihov skup biznismena je ekipa iz četvrti crvenih fenjera!” meni je zaista zao jer je ocigledno da Vas je neko iz Nisa jako povredio.

a za ovo ” i da se zdravstvu, prosveti ne dele iste plate u celoj Srbiji, bez obzira na troškove života” – zaista nemam komentar.

Da li su doktor, medicinska sestra, nastavnica i uciteljica iz Nisa, Leskovca, Kraljeva i Uzica manje vredni od svojih kolega iz Beograda?

SRAMNO RAZMISLJANJE, S R A M N O!

Upravo ovakav stav i taj pokondireni elitizam doveo je ogorcenja medju ostatkom Srbije.

Dakle, svi jesmo svesni da je Beograd najbitniji gradi i motor drzave, tu nema spora. Ali to stanovnike prestonice ne cini vise vrednim od ostalih.

Novi Sad je veci, bogatiji i napredniji, nema sumnje.

Ali sa svojom geografskom lokacijom (na samo 80km) od Beograda nema toliki znacaj kao Nis koji je bukvalno gravitacioni centar za donju polovinu zemlje. Jednostavno od Vranja i Kosovske Mitrovice na jugu pa tamo negde do Paracina/Jagodine stanovnistvo gravitira ka Nisu za svoje potrebe – zdravstvo, skolovanje, administracija.

Svakako je Novi Sad uredjeniji i bolji za zivot od mog rodnog grada i kao gradovi slicne velicine, Nis bi u skoro svakom segmentu trebalo da se ugleda na njih i uci od njih.

Vi odavno niste bili u Vojvodini? Vojvodina praktično više ne postoji, niko ne gravitira ka Novom Sadu, to je svedeno na tešku provinciju, tamo nema poštenog puta osim beogradskog autoputa, Banat je tiha jeza, Srem se pomalo drži.
Nije više ni bogata, štaviše. Vojvodina je imala BDP jedne Slovenije osamdesetih godina, danas je bukvalno prosek Srbije. Nema ni ljudi, svi sa pasošima EU zemalja (Mađari, Rumuni, Hrvati, Srbi sa najmanjom vezom sa ovim zemljama), to je sve otišlo van. To vam je stanje stvari kod nas.

Šta je sramno, pametnice naša koja misli da je Niš važniji grad od Novog Sada? Toliko ste pretenciozni tamo? Sramno je da je doktor medicine u Beogradu polu-sirotinja, a negde u provinciji, gde su cene niže, sa istom platom imućan čovek? E, vidiš kako znaš – jeste, to je sramota… I ima rešenje za to: fiskalna decentralizacija. Pa deli svako što zaradi.

Čak i kod Putina, u Moskvi lekar ima platu 2.000$, a u nekom mestašcetu 800. Jer, pametnice, kad onaj plati u Moskvi stanarinu., koliko mu ostaje? Ista logika važi i u Srbiji.

I koju vi to, mukice, imate privredu? Imate fabriku duvana i kafane. Eto, to imate: Kazandžijsko sokače.

E, jel sme da se ovde vređa sa “pametnice naša”? Ako sme, da znamo. Ako ne sme, obrišite ovo samo zlo od komentara.
Kakav otrov, vidite li vi sa kim mi živimo u ovoj zemlji? Vidite, nemaju oni nešto protiv Hrvata kao Hrvata nego protiv svakoga ko ne razmišlja džukački.

Beograd je najveći grad i najviše doprinosi punjenju budžeta i to je činjenica. I ostali delovi Srbije takođe učestvuju u punjenju budžeta. Problem je što se Air Serbia finansira iz budžeta i novca koji se skuplja na celoj teritoriji dok najveću korist od svega toga ima Beograd gde je 90-95% saobraćaja te kompanije. Ako država proceni da letovi i PSO iz Niša nisu finansijski održivi i nemaju svrhu onda oni i ne treba da se realizuju. To bi smanjilo saobraćaj i broj putnika ali bi neke kompanije nastavile da posluju, verovatno bi došle i neke nove kompanije a mnogi putnici bi tražili rešenje u Sofiji i Skoplju. Takav scenario je moguć ali za razliku od događaja iz prošlosti nestručni ljudi i ljudi iz politike neće imati mogućnost da njihove odluke imaju odlučujući uticaj na saobračaj u Nišu.

Linija INI-ZRH ne bi trebalo da predstavlja iznenađenje jer je to jedna od najstarijih linija sa vrlo stabilnim tržištem i veće iznenađenje je što za tu destinaciju trenutno ne postoje letovi. Glavni razlog za uvođenje ove linije mogao bi da bude taj što Air Serbia sada već u potpunosti poznaje ovo tržište i navike putnika kao i raspon cena na koji može da računa prilikom prodaje karata. Bilo bi dobro da postoji mogućnost da se neke linije iz PSO koje dobro posluju kao INI-IST i INI-HHN i pre završetka ugovora izdvoje iz PSO i postanu komercijalne dok bi na njihovo mesto došle druge linije koje su tražene kao što su Pariz i Berlin. .Onda bi PSO imao smisla i saobraćaj bi mogao da se razvija i planira na duži vremenski period.

Mislim da je clanak realan i pohvalio bih autora za informacije koje je podelio sa nama.

Ono sto bih hteo najdobronamernije moguce da naglasim je sledece:

– previse se cenjkate sa novcem koji je Air Serbia dobila od drzave a da pravu vrednost zaista ne znate. Jos pre manje od godinu dana ste sami napisali na ovom sajtu da je taj iznos oko 700 mil ( i tad neproveren i vrlo diskutabilan) a sad samo 10 meseci kasnije je taj iznos vec porastao sa 800 mil do milijarde. Nerealno i neozbiljno. Nije Air Serbia u prethodnih 10 meseci dobila 100-300 mil EUR. Istovremeno kad se govori o pomoci koju je dobila Croatia tvrdoglavo govorite o iznosu od 100 mil EUR koje je dobila 2012 iako crno na belo stoji u njihovom finansijskom izvestaju da su tad dobili 140 mil EUR.

– Letovi koje je Air Serbia ukinula radi pogresne procene su definitivno NCE, VAR, BUD, WAW, KBP dok za AMM niti jedan jedini let nije ni bio realizovan iako je bio kratko u prodaji. BEY je jos nasledjen od Jata i zatvoren je zbog lose finansijske situacije u toj zemlji koja se jos i pre pandemije ozbiljno pogorsala. U svakom slucaju otkazanih 7 destinacija za 9 godina je vrlo malo cak i da niti jedna nova nije otvorena a pogotovo kad se uzme u obzir koliko ih je novih uvedeno. Nije na odmet napomenuti da je cilj Air Serbije da u sledecih 5 godina uvede jos oko ca 35 destinacija cime bi na 100-godisnjicu postojanja imala 100 destinacija u svojoj mrezi.

– Iako ste naveli da dolazi jos jedan A332 mislim da je trebalo napomenuti da se sa njime otvaraju nove sirokotrupne linije ka Kini i ka Cikagu sto je veliki uspeh. Da, znam da je nekoliko puta to vec ovde pomenuto ali sigurno ne onoliko puta koliko puta je receno da je Nis imao slabije rezultate 2021 nego 2020. Ta informacije je neprikosnoveni sampion po broju ponavljanja sa Vase strane.

– Govoreci o PSO linijama izabrali ste najkrace moguce za poredjenje sa hrvatskim PSO, ali niste naveli da su linije iz Nisa ka Kelnu ili Hahnu zapravo duplo duze nego li bilo koja druga hrvatska PSO linija. Takodje kratke linije Niš-Tivat i Niš-Atina, kao i Kraljevo-Solun i Kraljevo-Tivat se ne odrzavaju cele godine tako da, pogotovo tokom zimskom perioda, ukupne linije koje pokriva PSO iz Nisa su mnogo duze a samim tim i skuplje oid onih iz Hrvatske. Takodje, kad se govori o cenama PSO-a zelim vas podsetiti da je hrvatska Vlada konacno izglasala novi PSO gde je iznos koji se daje Croatiji i Trade Airu uvecan za ogromnih 75% (dobice ukupno 78,7 mil EUR gde 54 mil EUR ide OU a ostatak Trade Air-u) u poredjenju sa iznosom koji je ranije bio na snazi. Dakle, kad se uporedi ovo ogromno povecanje PSO-a u Hrvatskoj kao i mnogo krace linije na kojima se PSO ostvaruje dolazi se do podatka da srpski PSO i nije toliko skup.

– Iako sa novinarske strane pompezno deluje kad se napise da je Nis “limitiran sa 1 mil putnika koncesionim ugovorom Beograda sa Vincijem” treba tu biti detaljniji i reci da taj uslov vazi samo dok Beograd ne dodje do 12 mil putnika (a kako je krenuo nece mu mnogo godina trebati za to) a i dok se to ne desi niko nece fizicki zabraniti avio kompanijama da otvaraju linije za INI vec ce Vlada Srbije u tom slucaju placati penale Vinciju. Ocigledno su tad, kad je ugovor sa Vincijem potpisan, pravilno procenili da bi vise novca mogli dobiti (a iznos koncesije je ogroman i premasuje sva predvidjanja autora u to vreme) ako uslovno receno “ogranice” Nis na milion putnika nego da dobiju mnogo manju koncesiju za Beograd. Vreme koje je doslo posle preuzimanja Beograda je pokazalo da se tad dobro postupilo jer je u vreme najvece pandemijske krize (a sad mozda i ekonomske koja nas ocekuje) Beograd znacajno renoviran i prosiren novcem koncesionara a ne gradjana Srbije uz jos ogromnu svotu novca koje se slila u budzet Republike Srbije i koja i dalje dolazi u vidu koncesione naknade. Naravno da ni Nis ne bi bio ni blizo milion putnika cak i da je nastavio da raste stopom sa kojom je rastao kad su tamo dosli W6 i FR prevashodno zbog pandemije.

– Letovi INI-BEG jesu nelogicnost, ali tu i ne treba traziti neku logiku jer su ovde uvedeni samo da bi se neki dinar mogao dobiti za letove koji bi u svakom slucaju bili obavljeni izmedju Beograda i Nisa radi poletanja iz INI.

1. Ne, nije. 100 mil EUR je dobila u junu 2021 kad je bila dokapitallizacija a Vas clanak o 700 mil EUR je napisan u novembru prosle godine.

2. U finansijskom izvestaju OU stoji 140 mil EUR a Croatia nije ta koja pise finansijski izvestaj svoje drzave i sta je ista planirala vec svoj odnosno navode iznos koji je namenjen i isplacen njima da li za pokrivanje dugova ili za nesto drugo potpuno je nebitno. A tu stoji crno na belo 140 mil EUR.

3. Ja govorim o sadasnjem clanku a ne o prethodnom. Tokom zime nema sanse da su linije iste duzine.

4. Kako to mislite Croatia dobija 13,5 mil EUR PSO-a kad je Vlada direktno njima namenila sa sledecim PSO 54 mil EUR?

5. Pa i povecanje Nisa sa 422.000 do 1 miliona je vise nego 100% pa ga Vi opet smartate realnijim iako je Beograd po svom kapacitetu mnogo realniji da izadje na 12 mil putnika nego Nis na milion.

Zamaaero je jedino mesto gde možemo pročitati o nekakvih milijardu evra državne pomoći Air Serbia. Takva informacija se ne može naći niti u jednom drugom izvoru. Ono što smo više puta ovde utvrdili da su neke cifre duplo računate, pa kad se radi o otpisu duga JAT-a koji je vremenski priznavan kao prihod Air Serbia tokom više godina, onda je autor sabirao prvobitno otpisanu sumu i njeno vremensko prinavanje tokom godina. Stvarna državna pomoć u Air Serbia je oko 50% sume na kojoj autor insistira. Otprilike ista suma figurira u svim drugim izveštajima (kako Fiskalnog saveta, Transparency international itd). Ne dovodim u sumnju mogućnost da da autor ima bolje informacije od Fiskalnog saveta.

Da, tacno.

I ja smatram da je realna cifra na oko 50% od onoga sto autor navodi.

Verujem da ste vi pobrojali sve. Ali je i očigledno je da ste pobrojali sve dva puta. To što ste vi ovde pisali jeste cenjena informacija/argument, ali svakako nije dokaz da nesto jeste tako kako tvrdite da jeste. Desetine drugih, relevantnijih izvora po pitanju finansija pokazuje da ste duplo precenili državnu pomoć. Svako od nas ima mogućnost proceniti kom izvoru verovati. Ja verujem relevantnim izvorima, što ne znači da ne primam k znanju rezultat vašeg rada.

Vaše brojke ste dokazali. Slažemo se. No, vaše brojke ne odražavaju nužno stvarnost. Zbrajali babe i žabe. Pa kad u jednom dokumentu piše da se Air Serbia oprašta dug od toliko i toliko (recimo za potrebe ove vežbe 100 evra), a onda se računovodstveno to opraštanje vodi 10 godina po 10 evra kao poslovni prihod to je onda još uvek samo 100, a vaša računica kaže 200.

Da ne bi bez potrebe trošili vreme. Nema drugog pominjanja milijarde evra državne pomoći do ovog portala, a logika kako ste došli do milijarde je svakako metodološki upitna za svakog ko se iole bavi finansijama i računovodstvom. Svakako imate pravo da nastavite da tvrdite i da verujete.

Ako će vam biti lakše,onda ste elaborilali dokazali i potkrijepili.
Kad nađete bilo koji drugi iole relevantni izvor koji navodi milijardu evra državne pomoći Air Serbia slobodno ga navedite. To su za sad “imaginarni izvori”.
Za sada je to 0 izvora (tj. ovaj portal to navodi ali nije relevantan za finansijsku analizu).

Slobodana Georgijeva koji u BIRNU piše o Air Serbia znam i lično te ako mi pokažete da je BIRN igde napisao 800 miliona ili milijarda onda imate ručak. 🙃
Ta milijarda je vaša fiksacija, i ok je da je tako…ne pokšavam vas odvratiti od toga.

Dogovoreno.

A šta o vama govori to što na blogu takvog čoveka provodite dragoceno vreme? 🙂

Dosta toga. 🙂

1. Kao sto i Gorkov rece Vase brojke su jako diskutabilne i problematicne tako da se u njih vrlo moze sumnjati.
Ako i jeste (a nije) bilo 800 mil EUR zasto pominjete odjednom milijardu? Kao sto rekoh u novembru prosle godine je bilo jos po Vasem tvrdjenju 700 mil a 100 mil Air Serbia nije dobila od tad.

2. Ne, nismo o tome raspravljali jer ste svaki put brisali komentare koji na to ukazuju. Ne znam zasto Vam je to toliko tesko da priznate kad je sama Croatia to navela kao iznos novca koji su dobili od svoje Vlade.
Evo jos jednom original podatka sa finansijskog izvestaja OU koji je dostupan na internetu

Dokapitalizacija od strane Vlade RH kroz pretvaranje duga u kapital l:
652 mln kuna
Dokapitalizacija od strane Vlade RH pretvarenje duga u kapital – kamate na protestirana jamstva 210 mln kuna
Dokapitalizacija od strane Vlade RH kroz pretvaranje duga u kapital 2 rate BLB kredita u 2013. l 150 mln kuna
Ukupan iznos dokapitalizacije (sa 47mln kuna ZLZ) l 1.060 mln kuna

1.060 mln HRK = 140 mil EUR

4. Ja sam govorio o ukupnoj svoti PSO-a a ne po godini jer je to zagarantovan iznos za sledece 4 godine. Nece oni to samo ove godine dobijati.

5. Nis nije mogao tolikom brzinom nastaviti rasti jer je njegov kapacitet tada dosao do blizo svog zenita a pogotovo to nije mogao sa starim terminalom. Nije Nis beskrajan izvor putnika vec ima svoje limite i zasigurno ne bi dosegao 1 milion toliko brzo pogotovo sto je baza za rast bila niska.

I da je bio gotov terminal ne bi bilo milion putnika pogotovo kad se uzme u obzir pandemija. Pustite vi planove – ne lete avioni na osnovu planova aerodroma vec na osnovu otvaranja linija od strane avio kompanija koje opet to rade tamo gde ima traznje. Da je bilo traznje otvorli bi ti isti LCC mnogo vise linija iz Nisa do sad ili bi proenili da se ista moze stvorti. Sta ih sprecava? Par linija Air Serbije i to uglavnom na tercijarne aerodrome? Kako da ne. Jednostavno nema traznje za vise. Jasno kao dan.

Zato sto potraznja ima svoje limite.

Nije lepo sto ste ostatak teksta obrisali.

Nema veze ovde Banjaluka sa prometom u Nisu.

Pogresili ste u prvoj recenici, napisali ste Nis-Zadar.

Posledica premalo sna.

“Opake” dokumente za sam Grad Zagreb? Prehuge! I još se ispričavate. Zaista nema potrebe; hvala Vama što i pored puno previše prevažnog posla kojeg radite, još uspjevate i voditi redakciju ovog portala.

Molim vas odmorite se i naspavajte se, nije dobro zs vase zdravlje da spavate samo 3-4 sata dnevno, zaista nije dobro.
Mislite malo i na sebe i Vase zdravlje, a ne samo na posao.
Srdacan pozdrav

Hoće li vlast u Gradu Zagrebu i neku rulnicu na Plesu da pretvori u biciklističku stazu, kad su već napravili haos u centru…?

Ne znam zasto stalno na ovom sajtu ljudi pisu za cartere ” air srbija je procijenila”. Air srbija nema nikakve veze sa carterom. Agencije su videle da ima trziste iz niša, dogovorile se, napravile plan i onda air srb kaže jel to operativno može ili ne. Njima idu zasluge. Air srb je svejedno jel tu ima 2 pax i 144. Agencije su u riziku.

Nije sasvim točno. Ovdje se često pogrešno upotrebljava riječ “charter” koja sugerira uzimanje u najam cijele mašine od strane jednog kupca te je rizik kompletno kod njega. Ako kompanija pak uvede redovan let na neku leisure destinaciju te ponudi agencijama zakup sjedišta, onda je to sasvim druga priča i riziko je kompletno kod kompanije pogotovo što se ugovori o zakupu tako sklapaju da agencija do određenog broja dana prije leta kapacitete može besplatno vratiti. Iz teksta ne proizlazi o kojoj je vrsti leta riječ iako sam ja shvatio kako JU otvara letove na leisure destinacije pa je stoga i rizik kod njih.

Ovde su Čartere zakupile Agencije, za barcino turs znam sigurno.

OK – onda JU nema nikakav rizik.

Филип травел такође, они су продавали Египат колико знам

Jos kad agencije ne bi otkazivale u septembru i kukale kako ce propasti ako im JU naplati te letove.
A to sto JU mora Lumiwings i Air Mediterranean da plati, njih briga.
Svake godine je tako. I ove.
Zato JU treba vise da stremi leisure linijama a ne carterima kao sto i planira. Plus doda koji transfer, putnike koji putuju mimo agencija.

Ja pre mislim da moraju da uvode redovne linije zbog jednostavnog kopiranja na evropskim destinacijama pa vam tako za čas posla Wizz i A3 zasednu na Krit. Ne verujem da mogu da uzmu veće pare na redovnim linijama nego na charterima ali mogu (tj. moraju) da na vreme “zatvore” ključna charter tržišta za konkurente.

Slazem se. Zato treba sto pre Italiju da napadnu. Katanja sigurno da moze za pocetak 2x nedeljno. Mozda i Palermo.
Za Spaniju bi bilo idealno povecati Majorku i Valensiju na 3x te dodati Malagu.

Sto se tice Grcke mogli bi Krf i Skijatos.

radim u agenciji. dakle na carterima air srbije oznake letova 9xxx su zakupci agencije, air srb je bez ikakvog rizika i analize trzista na tim letovima. njihovo je da kazu jel moze ili ne moze. barselona i majorka su redovne linije na kojima su agencije zakupile odredjena mesta i to ce biti izgleda trend u buducnosti sa air srb. osim antalije, ona ce ostati klasicna carter destinacija. pre 3 dana je air montenegro odradio carter za srpske agencije za kalabriju (lamecija terme) i pokazalo se da je taj broj putnika (100) idealan za destinacije koje nisu toliko masovne. pozdrav

Nadam se da Antalya bude sezonska destinacija iz BEG i INI tako da svaki putnik moze sam da izabere kad i koliko dugo hoce da bude na letovanju!

Pa može i sad, lako se preko IST stigne u Antaliju, imate 5 dnevnih letova. Svakako je direktna linija komfornija ali nije kao da je bilo zabranjeno da se leti u Antaliju preko transfera u sopstvenoj režiji.

Pa sad kako to? Do pre tri dana je pisao predstavnik agencije kako je JU rekla da ce neke cartere prebaciti u redovne linije i kako ce favorizovati Kontiki i Big Blue.
I kako sada agencije ne znaju koliko sedista da bukiraju jer ne znaju ni koliki zakup po hotelima da uzmu.
Muke… jedni hoce cartere drugi sezonske-redovne…

Stvar je vrlo jednostavna: ko hoće čarter, nek uzme Air Montenegro, Trade Air ili bilo koga trećeg.
Antalija ne može da postane redovna linija bez saglasnosti JU, TK, Srbije i Turske, a verovatno bi se menjao i bilateral. Što nije neizvodivo, možda je JU-TK joint venture baš na tu temu.

Tu bi bilo super dodati i Izmir.

Definitivno, Izmir ima veliki potencijal.

osim zamaaera u klasteru su i:

(Slovenija)

(BiH)

(Srbija)

Pretplatite se na

DNEVNI BILTEN

– bitno više novosti (svaki dan >15)
– bitno svježije novosti nego na zamaaero
– stiže na vaš e-mail svaki radni dan

Na Dnevni bilten su pretplaćene najveće institucije i zračne luke

Pročitajte više>

POŠALJITE NOVOST

Budite i vi novinar zamaaero!
Ako pošaljete 10 novosti koje objavimo možete postati honorarni suradnik
i pisati za novac!