KLM je svakako jedna od najvećih i najvažnijih kompanija Europe. Kada KLM leti na neki aerodrom to je i te kako bitno. Amsterdam ima ogroman broj konekcija diljem svijeta, te aerodrom na koji leti KLM ima značajno poboljšanu konektiranost.
KLM na Split leti već dugi niz godina ljeti. No, ove godine odlučio je letjeti i zimi. To je izuzetno bitno za Split. Zašto otkrit će nam ova analiza.
KLM najstarija kompanija na svijetu
KLM je najstarija kompanija na svijetu koja operira pod istim imenom, osnovana 1919. godine. Kompaniju je osnovalo nekoliko businessmena 9.10.1919. kao jednu od prvih kompanija na svijetu, da bi prvi let imala već 17.5.1920. na liniji London-Amsterdam sa De Havilandom DH-16. Te prve godine kompanija je prevezla 440 putnika i 22 tone carga. 1924. KLM kreće sa interkontinentalnim letovima i to prema Jakarti.
Za vrijeme 2. svjetskog rata nekoliko aviona KLM-a je prebjeglo u Britaniju gdje su letjeli liniju London-Lisabon, a nekoliko aviona je pobjeglo u nizozemske karibe gdje su letjeli lokalne linije i prevozili izbjeglice. Nekoliko aviona je napadnuto od strane Nijemaca i Japanaca. Odmah nakon rata, već u VIII. mjesecu 1945. KLM je krenuo obnavljati letove iz Nizozemske. Već 1946. KLM je krenuo letjeti za New York sa DC-4.
Nizozemska je djelomično nacionalizirala kompaniju 1953. godine, preuzevši 2/3 dionica. No, 1966. broj dionica Nizozemske u kompaniji je pao na 49,5%. Nakon naftne krize 1973. Nizozemska ponovo preuzima većinski udio u kompaniji povećavši svoje vlasništvo na čak 78%.
Već 1971. KLM uvodi u flotu Boeing 747-200. 1989. KLM ulazi u 20% vlasništva Northwesta. 1993. kompanije dobivaju dozvolu SAD-a za joint venture. KLM i Nortwest su imali prvu alijansu na planetu. Već iduće godine KLM povećava svoje vlasništvo u Northwestu na 25%. Air France i KLM se spajaju 2003. godine, a postupak je dogotovljen i odobren već iduće godine. Te 2004. KLM ulazi u SkyTeam. Suradnja sa Deltom se nastavlja i nakon što je Delta involvirala Northwest, a KLM se spojio sa Air Franceom, pa je Delta sada i suvlasnik Air France-KLM-a sa 5,8% vlasništva. 2010. KLM involvira Martinair u svoj sustav.
U 2019. kompanija je imala 11,1 milijardu EUR prihoda, te 449 milijuna EUR profita. Kompanija je bila profitabilna svake godine od 2011. osim 2012. i 2017. Te 2019. imali su 36.549 zaposlenih, load faktor od nevjerojatnih 89,4% i 229 aviona u floti. KLM ima code-share ugovore sa čak 50 kompanija.
Nakon Covida-19, KLM je ozbiljno porezao flotu, pa u ovom momentu ima tek 110 aviona u floti, od čega 61 širokotrupaca i 4 cargo aviona (B747-400F koje operira Martinair). Kompanija u floti ima isključivo Boeinge, izuzev 6 A330-200 i 5 A330-300, koji će iz flote izaći do 2025. KLM, naime, planira unificirati flotu oko Boeinga, dok će Air France unificirat flotu oko Airbusa (uz izuzetak 777 i 787). KLM ima naručenih još 9 Boeinga 787-10 i iznenađujuće 100 Airbusa A320/321 koji će zamijeniti flotu 737 (46 sviona). Uz to KLM-ove kompanije imaju: Transavia 103 aviona, KLM Cityhopper 60 aviona i 12 naručenih, dočim KLM kao grupacija ima 273 aviona i 112 naručenih aviona.
Kompanija je 100% vlasnik Transavie, Martinaira, KLM Asie i KLM Cityhoppera, te 4% vlasnik Transavie France. U prošlosti KLM je bio vlasnik ili suvlasnik Air UK, Braathensa, Buzza (prodao Ryanairu), KLM Alps, KLM Exel, KLM Helicoptersa, KLM UK i NLM CityHooppera. Kompanija zajedno sa Air France ima ff program Flying Blue.
Od VI. mjeseca ove godine KLM ima ogromnih problema u Amsterdamu zbog manjka zaposlenika. Kompanija je ovog ljeta morala smanjiti 18% svojih letova, a ove zime smanjenje je čak 22% letova. KLM je najavio da mu se radi istog urušava hub, da ima enormnih gubitaka i da će tužiti Aerodrom Amsterdam.
Uz to nizozemska vlada je odlučila da radi zelene politike smanji broj letova sa 500.000 na samo 440.000 iako je prethodno postojao plan da se broj letova poveća na 540.000. To znači da će Amsterdam imati 12% manje letova nego 2019. i 18,5% manje od potrebnog broja letova. Naravno ovdje će najviše nastradati KLM. KLM i Aerodrom Amsterdam istime traži od vlade Nizozemske da im odobri da se Lelystad aerodrom, koji je također u vlasništvu Schiphola i najveći je aerodrom generalne avijacije u Nizozemskoj, za prilično velikim terminalom i uzletno-sletnom stazom od 2700 metara pretvori u LCC aerodrom. Ovime bi se Transavia preselila na Lelystad, a Schiphol bi imao mjesta za rast i razvoj KLM-a čak i sa limitom od 440.000 letova godišnje. No, Nizozemska vlada na ovo nije odgovorila.
KLM leti za Split već godinama
KLM za Split leti već dugi niz godina. Ovog ljeta KLM je letio za Split čak 19 tjednih letova (svaki dan tri, osim srijede i subote kada je letio dva leta). U VIII. mjesecu 2021. KLM je imao 18 tjednih letova prema Splitu, dok je u VIII. mjesecu 2020. imao čak 13 letova.
Velika ekspanzija KLM-a u regiji krenula je 2021. godine. Te godine KLM je najavio 2. dnevni let za Zagreb, pokrenuo je letove za Beograd, Split je povećao na 3 leta dnevno, a pokrenuo je i letove za Dubrovnik. KLM je istim imao čak 7 dnevnih letova za regiju. Te godine Air France-KLM (Air France, KLM, Transavia) je imala čak 120 tjednih letova u regiji.
Tijekom novogodišnjih praznika KLM je znao imati letova za Split. Tako je zime 2021 KLM imao 8 letova za Split, a godinu prije 5 letova.
KLM u regiji leti po dva dnevna leta za Zagreb i Beograd, 6 letova za Dubrovnik i 19 letova za Split. Ipak je prošlog ljeta radi redukcija na Amsterdamu kompanija letjela 13 letova za Zagreb i 11 za Beograd, tj. ukupno u regiju imala je 49 tjednih letova (7 dnevno).
Ove zime kompanija je trebala letjeti po dva dnevna leta za Zagreb i Beograd, no isto je porezano na po 7 tjednih letova (svakodnevno) radi već spomenutih problema sa zaposlenicima i rezanja od strane Amsterdama, za ova dva grada. Istim će KLM ove zime imati 21 tjedni let u regiju (3 leta dnevno) na tri linije.
Što Split dobiva zimskim letovima?
Kada sam 2021. pisao analizu o KLM-u u regiji rekao sam da se ne bih začudio da Transavia prebaci svoje operacije na KLM iz Ljubljane, te da KLM u budućnosti otvori letove za Skopje, Prištinu, Sarajevo i Podgoricu, kao i da „splitsku liniju produži na cjelogodišnju, naravno sa manje frekvencija“. I upravo se to desilo. Split je dobio svakodnevne letove KLM iz Amsterdama.
Zimi iz Splita Croatia leti po 7 letova za Frankfurt i Minhen u code-share sa Lufthansom, 2 leta za Zurich, 21 let za Zagreb i 7 tjednih letova za Rim.
Eurowings pak ove zime planira letjeti Dusseldorf 1 do 3 leta tjedno, a liniju neće operirati od 9.1. do 11.2. Za Stuttgart će letjeti 1 do 2 leta tjedno, no neće ga operirati od 27.11. do 20.12. i od 8.1. do 19.2. Za Cologne Eurowings će letjeti 2 do 3 leta tjedno, no neće liniju operirati od 10.1. do 17.2. To znači da od sredine I. do sredine II. mjeseca Eurowings neće imati letove za Split, a u ostalo vrijeme će imati 4 do 8 letova tjedno. Ne baš značajan broj letova, bitno manje od KLM-a.
Trade Air ove zime će letjeti po dva tjedna leta za Pulu-Osijek i Rijeku-Osijek, te dva leta za Dubrovnik. Ovo znači da će ove zime bez KLM-a ukupno biti 48 do 58 leta tjedno. KLM-ovih 7 tjednih letova svakako je značajno povećanje i ono će iznositi oko 12,9% ukupnog broja letova u lošijem dijelu zime ili 10,8% u najboljem dijelu zime. Vrlo značajno povećanje.
I ovdje jasno treba reći da je pokretanje 7 tjednih letova KLM-a prema Splitu udarac na Lufthansa grupu. Lufthansa grupa stagnira u regiji. Nema nekih značajnih povećanja, Lufthansa, Brussels i Eurowings u regiju lete bitno manje nego 2019, Austrian i Swiss na razini 2019. Jednako tako Lufthansa stagnira i u Splitu, poglavito zimi. Eurowings opako reže, Lufthansa je prepustila letove Croatiji koja za njene hubove leti 14-16 letova tjedno (na 3 linije). KLM u ovom momentu ima 50% letova koliko Croatia ima za Lufthansu u code-share. Ozbiljan napad.
I nije ovo prvi napad, KLM-Air France stalno raste u Zagrebu, ovog ljeta imali su čak 4 dnevna leta iz Zagreba, jednako tako imali su 2 dnevna leta iz Beograda. U Beogradu Lufthansa stagnira, u Zagrebu jedino povećanje su letovi prema Minehnu i povećanje Austriana. KLM je krenuo letjeti i za Dubrovnik gdje je sa Air France i Transaviom imao 28 tjednih letova. U Splitu ove tri kompanije su ovog ljeta imale 44 tjedna leta.
Split KLM-ovim letovima dobiva ozbiljnu konkurenciju Lufthansi/Croatiji, jer preko Amsterdama su konekcije i te kako značajne. Samim time KLM će i srušiti cijene karata jer do sada su Lufthansini puleni Croatia i Eurowings jedini letjeli iz Splita. KLM će svakako preuzeti velik broj konektiranih putnika od Zagreba, Frankfurta i Minhena, tj. od Croatie i Luftahanse. Naravno Croatia nije poduzela ništa da umanji efekt dolaska KLM-a, kao i uvijek ona se nada da će se situacija riješiti sama od sebe, a ako se i ne riješi, već će premijer Plenković pomoći novom financijskom injekcijom. Reakcije nama ni od strane Lufthanse i Eurowingsa.
Splitu i te kako trebaju ovi letovi KLM-a kako bi povećao tragične brojke zimskih putnika, a koje su oko 20.000 putnika mjesečno. To je čak 25 puta manje nego u udarnom VII. mjesecu. Takva sezonalnost je smrt za aerodrom, zbog ogromne logistike i infrastrukture koja zjapi prazna zimi, te radi potrebnog broja ljudi koji je ljeti višekratno veći.
Samim time iskrene i ogromne čestitke Splitu. Nadamo se da je ovo tek početak. Split bi, obzirom na broj letova ljeti mogao imati bar 2-3 linije easyJeta (obvezno prema Londonu), bar jednu liniju Wizz Aira, te letove Britisha, LOT-a, Austriana, Lufthanse, Aegeana, Air Francea i Turkisha ako se kompanija konačno odluči više za splitske letove. Kamo sreće da bar dio ovih kompanija krene sa letovima za Split.
No, smanjenje sezonalnosti nikako nije samo posao aerodroma. Da bi se to desilo potreban je zajednički ozbiljan rad turističkih zajednica, agencija, hotelijera, aerodroma, te ostalih turističkih segmenata grada. Svi oni trebaju uložiti ogromne napore, raditi sa nulom i time smanjiti zimske gubitke. To mora biti strateški interes svih struktura Splita i okolnih gradova (Šibenik, Primošten, Trogir, Kaštela, Omiš, Makarska, Bol, Supetar, Hvar, Starigrad, Korčula…).
Što se sve još leti iz jadranskih aerodroma zimi?
Zimi se iz Pule, Zadra i Dubrovnika leti za Zagreb, prva dva po 6 tjednih letova, Dubrovnik njih 22 tjedno (Croatia Airlines). Ove godine Croatia iz Pule leti za Zurich dva puta tjedno do 14.1, te iz Rijeke za Minhen do 15.1. tri puta tjedno. Trade Air leti po 4 tjedna leta iz Pule (po 2 za Osijek i Split), isto toliko iz Rijeke, te dva leta iz Dubrovnika za Split. To znači da Pula ima 10-12 tjednih letova za 3-4 destinacije dvije kompanije, Rijeka 4-7 tjednih letova za 2-3 destinacije dvije kompanije i Zadar 6 tjednih letova jedne kompanija na jednoj destinaciji. Ukupno ova tri aerodroma imaju 20-25 tjednih letova.
Iz Dubrovnika ove zime lete Croatia (Zagreb 22 puta tjedno), Trade Air za Split-Rijeku-Osijek 2 puta tjedno, British za London (od 5.12.) dva puta tjedno, Turkish 2 puta tjedno za Istanbul, Vueling 2 puta tjedno za Barcelonu i za Rim, ali samo tijekom cijelog XII i III, prvog tjedna I. i od polovice II. mjeseca. To znači 8 tjednih letova za inozemstvo, a ukupno 32 tjedna leta za 6 destinacija 5 kompanija. U tom kontekstu je istinski tragično da Croatia nema ni jednu jedinu inozemnu liniju iz Dubrovnika, čak ni za Frankfurt. Charter letove za niz destinacija imat će ove zime i Freebird iz Dubrovnika.
Iz Tivta leti Air Serbia 13 tjednih letova za Beograd, te Air Montenegro 7 tjednih letova za Beograd i 4 tjednih letova za Istanbul, koji se od 26.11. povećavaju na 5 tjedno, što znači 24-25 tjednih letova za tri destinacije dvije kompanije.
Split je KLM-ovim linijama napravio ozbiljan iskorak u smanjenju sezonalnosti. Iskreno se nadamo da je ovo tek početak lijepih zimskih vijesti splitskog aerodroma. Također se nadamo da ćemo ovakve vijesti imati i iz drugih jadranskih aerodroma u budućnosti.
Pozdrav čitateljima iz Sarajeva gdje je ovaj članak pisan.
Tako hitna. Tako bitna.
?
Na Hvaru je Stari Grad, a ne Starigrad.
Odličan članak inače, pogotovo uvid u kompaniju na početku. Probajte više ovakvih.
Hvala.
Није покренуо, него обновио летове за Београд побогу, па прво је овде и летео..
Je prije milijardu godina.
Ako već ovoliko hvalite KLM kroz njegovu istoriju mogli ste napisati da je kompanija napravljena od jako jako prljavog novca. Takođe ste se mogli pozabaviti temom kako to da država “uleće” baš kad treba.
Ne mogu i da se otmem utisku da po Vama samo Zagreb ima potencijal. Ima ali nikako da ga iskoristi.
Stvarno me ne interesira kakvim kapitalom je osnovan KLM prije 102 godine.
Naravno da drzava uletava kad je panika, pa tako je i sa svim drugim kompanijama ukljucujuci Lufthansu, Croatiu, Air Serbiu.
Apsolutno ne smatram da jedino Zagreb ima potencijala.
KLM vas ne zanima, ali zato sve iz Rusije zanima.
KLM me i te kako zanima ali me apsolutno ne zanima što je bilo prije 102 godine. To me ne interesia ni kod KLM-a, a jednako tako ni kod Aeroflota ili drugih ruskih kompanija.
A Air Serbia kao nije stvorena prljavim novcem?
A je?
Sećam se da ste branili stav da Air Montenegro nema šta da traži na liniji za Istanbul i da ima puno boljih destinacija, a sad Istanbul ostade i preko zime. Hmmm…
Tog stava sam i dalje. Uvjeren sam da kompanija ovdje gubi ogroman novac.
Pa zar su toliko ludi da čak i povećavaju Istanbul?
Da
Iznimno bitno. Avioni nacionalnog prijevoznika će biti prazni iz Splita….
Oni su bili prazni i tjekom ljeta, zasto nebi bili prazni tijekom zime?
KLM je top i Split radi dobar posao. Ja iz Dubrovnika ću koristit te letove.
Da to je velika stvar
OT:
Prosle nedelje je bila diskusija da li bi JU trebalo da leti za region Kavkaza. Alen je tvrdio da to nema nikakve logike, medjutim JU tvrdi da ima, bas kao sto je tvrdilo i dosta citatelja.
“We will continue to work on expanding our destination network primarily to tourist destinations, which has proven to be a complete success this year. We are also looking at Central Asia, countries like Azerbaijan, Armenia and Georgia, for which Belgrade would be a good option for connecting to Europe. We also have the Middle East on our radar. In addition, we will work to further deepen and strengthen our regional network, to ensure good connectivity onto our long haul flights”
A naglaseno je i da se vode pregovori sa Portorozom i Ohridom, kao i da se ocekuje vracanje linije za Kairo.
JU je tvrdio da će pokrenuti Tianjin i Havanu pa će na kraju pokrenuti ćevap. Ne samo da nema pokretanja takvih ludosti, nego JFK zimi i dalje stagnira (čitaj krpa kraj s krajem) unatoč tome što linja postoji već godinama.
Da, većina linija iz Evrope zimi stagnira.
Tocno.
Tianjin ce pokrenuti, ne sumnjajte u to. Havanu su rekli da ce mozda i nikada je zvanicno nisu najavili. JU kad nesto najavi, to i uradi jer su ozbiljna kompanija.
Meni je ovo fascinantno, ja sam mjesec dana tvrdio da Havana nije objavljena nego je samo spomenuto da razmatraju liniju, no svi su ovdje govorili da pricam gluposti o da je to gotova stvar.
Neosporno ce Kinu pokrenuti samo je pitanje kada.
Na zalost niste u krivu.
“Kompaniju je osnovalo nekoliko businessmena 9.10.1919. kao jednu od prvih kompanija na svijetu, da bi prvi let imala već 17.5.2020.” Greska u datumu.
Da
Alene niste turistički stručnjak i ne znate kako turizam funkcionira. Molim Vas da prestanete sa tom mantrom o “radu na nuli”. Hvala.
To nije moja mantra. Bio sam na prezentaciji za struku gdje je takav projekt prije par godina prezentirala Turisticka zajednica Dubrovnika
A taj model se dokazao uspješnim? Naravno da ne.
Znam ja da vi volite generalizirati stvari (samo ne u slučaju Zagreba) i da vam je cijelogodišnji turizam problem koji se jednostavno može riješiti. Ali to jednostavno nije tako.
Tko kaze da se to jednostavno moze rjesiti? Gdje ste to procitali na ovom portalu?
Pitam vas je li se model “rada na nuli” pokazao uspješnim?
Da, pročitao sam to na vašem portalu.
Taj projekt je trebao biti dugorocan ali ga je prekinula Korona
O da, taj se model itekako pokazao uspješnim! Primjeri:
Mallorca u vrijeme prvog zaljevskog rata
Turska zimi
Tunis zimi
Taj model svakako je bitno bolja opcija nego stvaranje minusa zimi zbog zatvorenosti hotela, drzanje losih sezonskih radnika, troskovi pokretanja pogona i dr.
Imate li financijske podatke i izvore da Tunis i Turska ne profitiraju tijekom zime od turizma?
Ma naravno da nema. Tunis i Turska su ogromne destinacije, jeftine i sa suncem. Dubrovnik je prekrasan ali je skup i zimi pun kiše. I mali je. Ljudi zimi idu u resorte ako idu na more.
Split ima brutalan potencijal za year round letove ali ništa ne radi po pitanju zimskih letova, jako malo se radi po pitanju podizanja infrastrukture. Da imaju terminal i rulnicu kao Dubrovnik bez problema bi mogli imati Qatar, Emirates, Turkish i letove za Seoul i USA. Ali njima to očito ne treba…
Ma sta letove za Seoul, daj SpaceX liniju za Mars odma’!
Ma naravno da se ništa ne radi po pitanju zimskih letova. “Rad” je isključivo izbacivanje svih legacy prijevoznika i dovođenje Ryana koji će letjeti cijele godine po cijeni gubitka ZL.
Ryanair ili drugi LCC bi i te kako bili dobrodosli. Naravno KLM je potpuni druga kvalitativna klasa
Ništa ne radi? Croatia je povećala broj letova, KLM je došao sa 7 letova tjedno, letove ima Eurowings.
Turkish, Qatari Emirates mogu imati i bez produžavanja piste i rulnice.
Što je konkretno uprava SPU imala sa dolaskom KLMa i novih letova Croatie?
Znači uprave aerodrome nemaju ulogu?
Naravno da imaju. Krucijalnu. Bez ogromnog truda aerodroma nema novih linija
Stvarno ste to pitali. Vidim ne znate kako se dogovaraju i lobiraju linije
A vi mislite da je uprava lobirala te linije? Dajte molim vas nemojte nasmijavati.
KLM je imao dobre rezultate u SPU već par godina, te je odlučio probati zimske letove baš zbog toga što su ostali letovi na minumumu minimuma.. i sami ste to naveli u članku.
Croatia Airlines je zbog “inata” prema ZAG i Ryanaira prebacila dio linija u SPU, to znaju i ptice na grani.
Ok, onda ovaj menadžment ima puno sreće. Ja koliko vidim Split je počistio Dubrovnik i kreće na Zagreb.
S obzirom na 1 puta veću gravitacijsku zonu Splita nego Dubrovnika, vrlo je diskutabilno tko je koga “počistio”. Da ne govorim da Dubrovnik već godinama ima direkt vezu prema US, dogodine vjerojatno opet sa 2 prijevoznika, o čemu Split može samo sanjati – jer uopće za to nema ni infrastrukturu.
* 10 puta veću gravitacijsku zonu
*1000 puta veću.
Ma milijun.
Hoćete reći da nije 10 puta veća? Pa samo SDŽ ima 450000 stanovnika, a gdje je još Šibenik, dobar dio Bosne koji gravitira Splitu, pa i Dolina Neretve koja je spojena autocestom. Dakle gravitacijska zona Splita je veća 10 puta nego Dubrovnika, htjeli vi to ili ne.
Zar sam ja nešto rekao za 10 puta? Ja se isprdavam sa 1000 puta.
Ne, nije 10 puta veća. Imate 450.000 stanovnika SDŽ, pola ŠKŽ sa oko 50.000 (druga polovica ide Zadru), Kanton 10 sa oko 85.000 i ZH kanton sa oko 95.000.
Gravitacijsko područje DBV uključuje DNŽ sa oko 120.000, južnu polovicu Herecgovačko-neretvanskog kantona sa oko 160.000, dio RS sa 70.000.
To nije 10 puta više.
Nije
Cinjenica je da je razlika izmedu Splita i Fubrovnika bila u 400 000 putnika, a sada je ta razlika bitno veca.
Dobro vidite.
Da, to je posao uprave. Razgovarala je sa KLMom i došlo je do uspostavljanja te linije. Tako to u zrakoplovstvu funkcionira.
O čemu su razgovarali? Kako je tekao taj razgovor?
Pretpostavljam o cijeni kave na Stradunu.
I o rezultatima Hajduka ove sezone. Direktore KLM-a je samo to interesiralo i zato su i došli u Split.
Upravo tako. Nije KLM došao na Split samo tako. Tu i te kako ima presudan utjecaj sama uprava.
Sto vam je to bitno, ja svako jutro kad sjednem na zahod pogledam portal, uzivam u vijestima i komentarima od jucer
odlican potez, a Pula spava li spava
Svakako lepa vest. Pozdravljam svaki potez ka barem delimicnom budjenju jadranske obale u off sezoni. Inače potkrao vam se lapsus na pocetku teksta – prvi let je imala 1920., ne 2020.