Prije tri tjedna smo analizirali kako se letjelo u Europi i svijetu tijekom Covida-19. Tada sam obećao nastavak priče u kojoj ćemo analizirati regiju u Covidu-19. U međuvremenu su nam uletjela dva članka redovnih četveromjesečnih analiza, pa smo morali ovaj članak prolongirati.

Covid-19 je istinski poharao regiju. NonEU aerodromi su tijekom Covida-19 imali bitno bolje rezultate od EU aerodroma, dočim su i aerodromi Srbije, BiH, Kosova, Makedonije i Crna Gore imali bolje rezultate nego oni u Hrvatskoj i Sloveniji. Najveći šampion regije svakako je Priština koja je preskočila čak 3 aerodroma (Zagreb, Split i Dubrovnik), te izbila na 2. mjesto zabilježivši rekordne rezultate i bolje od 2019. Najveći gubitnik regije svakako je Ljubljana, a potom i Zagreb koji je 2021. pao na tragično 4. mjesto. U ljeto 2022. vrlo loše rezultate ima i Tivat.

Croatia je imala još jednu povijesnu šansu preuzeti promet u regiji. Air Serbia je u prva tri mjeseca po otvaranju prometa imala jako malo letova i loše rezultate, bitno lošije od Croatie. Uz to Crna Gora je sve do IX. mjeseca 2020. zabranila letove prema Srbiji. Da je u tih četiri mjeseca (od sredine V. do sredine IX. mjeseca) Croatia stisnula, napravila bitno više konekcija prema Sarajevu i Skopju, obnovila letove za Mostar, te pokrenula letove za Prištinu (koja je bila rekorder po broju putnika) i Podgoricu (nije imala letove za Beograd), kao i za Tiranu, Zagreb bi se lijepo profilirao, a Croatia bi u konačnici na tome profitirala. Ali svi znamo osnovnu miso vodilju Croatie “prerano je”, pa ne treba čuditi da kompanija još jednom nije iskoristila svoju povijesnu šansu. I potom se Air Serbia pribrala, te vrlo brzo, već u IX. mjesecu 2020. ponovo preskočila Croatiu. Samo godinu i pola kasnije, Air Serbia je doslovce ubila Croatiu, otvorivši brdo novih linija, te poharavši tržište.

Lockdown došao iznenadno i žestoko

Još 8.3. Covid-19 nije bio ništa posebno, nismo morali provoditi baš nikakve mjere. U utorak, 10.3. počelo se naveliko pričati o Covidu i kako će se morati uvesti mjere, u srijedu su mjere najavljene, u subotu 14.3, samo 6 dana kasnije uveden je lock-down. Dakle u samo 6 dana iz ničega, nismo morali ni ruke prati organizirano, do potpunog zatvaranja, zabrane putovanja, a u nekim državama regije čak i policijskog sata i dugih cijevi na ulicama.

Kosovo se zatvorilo za sav promet 16.3.2020, Slovenija dan kasnije. Beograd se zatvorio 19.3. Do 20.3. bili su zatvoreni svi aerodromi regije osim hrvatskih aerodroma, te aerodroma u BiH. No, aerodromi u BiH nisu imali letova pa su i oni zatvoreni 30.3. 23.3. samo 6 od 23 aerodroma regije imalo je promet (Zagreb, Split, Sarajevo, Pula, Rijeka, Osijek). Letove za Pulu, Rijeku i Osijek vršio je Trade Air kroz PSO sve do 27.3. To znači da je letove koji nisu PSO tada imao samo Zagreb, Split (samo prema Zagrebu i PSO za Rijeku i Pulu, te dalje za Osijek) i Sarajevo (Croatia svakodnevno i letovi flydubaia i Turkisha).

U Hrvatskoj se prvo zatvorio Dubrovnik, još 19.3. (imali su zaražene djelatnike), a do kraja III. mjeseca zatvorili su se svi aerodromi osim Zagreba. Istim je Zagreb ostao jedini aerodrom u regiji koji je bio otvoren krajem III. mjeseca.

Na dan zatvaranja Beograda (19.3.) Zagreb je imao 28 dnevnih letova, a uz Croatiu letjeli su još British, Turkish, Eurowings i Qatar. 23.3. Zagreb je imao 15 dnevnih letova (uz Croatiu letjeli su Turkish, Eurowings i Qatar). Croatia je svojom nevjerojatnom inercijom još danima po zatvaranju aerodroma regije imala 10 do 20 dnevnih letova. Krajnje neracionalno i glupo trošenje resursa i novaca. Još početkom IV. mjeseca Croatia je letjela za Amsterdam (svakodnevno), Frankfurt (2 leta dnevno), Brussels (6 puta tjedno) i London (4 puta tjedno), a za Zagreb su letjeli Qatar i Eurowings. No, već 4.4. su ukinuti London i Amsterdam. Od 6.4. letove je ukinuo i Qatar. Potom je Zagreb pao na svakodnevne letove za Frankfurt, letove za Bruxelles ponedjeljkom i petkom, te dva tjedna leta Eurowingsa za Cologne. U desetak dana druge polovine IV. mjeseca i Zagreb je ostao na samo jednom dnevnom letu za Frankfurt, ukinuvši Bruxelles, a i Eurowings je u tih desetak dana prekinuo letove za Zagreb. U IV. mjesecu Zagreb je imao tek 5.118 putnika, ostali ni toliko, nešto repatrijacijskih letova i to je to.

Na svu tragediju sa Covidom-19 Zagreb je još 22.3. pogodio razoran potres od 5,5 stupnjeva po Rihteru koji je prilično razrušio grad, te stvorio dodatne probleme evakuacije stanovnika u privremeni smještaj, evakuacije porušenih bolnica i drugih institucija.

Kompanija su imale niz repatrijacijskih letova (za povratak domaćeg stanovništva), te cargo letova (čak i prema Kini). Ovakvih letova je najviše imala Air Serbia, ali prilično letova je odradila Croatia, Montenegro Airlines, FylBosnia, Trade Air, a nešto letova je odradila čak i sloveniska Amelia.

U vrijeme lock-downa se jasno pokazalo koliko su nacionalne kompanije bitne. Air Serbia, Montenegro Airlines i Croatia Airlines su obavile desetke evakuacijskih i cargo letova za dovoz zdravstvene opreme, a Croatia je održavala i linije tijekom cijele krize. Tako što bitno manje je radio Wizz Air u Makedoniji, FlyBosnia u BiH, Trade Air u Hrvatskoj, te Amerlija i Trade Air u Sloveniji. Ove privatne kompanije lete samo na komercijalnim osnovama i kada ih netko plati, za razliku od tri gore navedena nacionalna prijevoznika koji su svoje flote i resurse stavili na raspolaganje svojim državama. Ovo se još više ogledalo u prvim mjesecima nakon lock-doena kada su strane kompanije gledale samo komercijalni interes i vratiti se na tržište tek i samo kada je to postalo isplativo. Za razliku od toga nacionalne kompanije su bezuvjetno podržale nastojanja svojih vlada za povezanost i podršku gospodarstvu, te što brži oporavak turizma u Hrvatskoj i Crnoj Gori.

Otvaranje prometa nakon dva mjeseca

Promet u regiji prvo se počeo otvarati u Hrvatskoj. Od 11.5 Croatia je uvela letove za Split i Dubrovnik i to dva leta dnevno (u prvo vrijeme spajala se linija Zagreb-Split-Dubrovnik-Zagreb). Istovremeno Croatia je povećala broj letova za Frankfurt na dva dnevno, a letove je još u IV. mjesecu obnovi i Eurowings, tako da je sredinom V. mjeseca Zagreb imao 4-7 letova dnevno.

Beograd se otvorio za promet 18.5. i to prvo letovima Wizz Aira a par dana kasnije i Air Serbie. Potom su se otvarali i svi ostali aerodromi regije. Krajem V. mjeseca otvorila se i Ljubljana. Do sredine VI. mjeseca bili su otvoreni svi aerodromi regije. Croatia je početkom VI. mjeseca imala dva dnevna leta za Frankfurt, Split i Dubrovnik, te po jedan dnevni let za Amsterdam i Copenhagen. Iz Beograda najfrekventnije linije početkom VI. mjesca bila je ona za Zurich sa 5 tjednih polazaka Air Serbia i 3 Swissa, potom Frankfurt 4 tjedna polaska Air Serbie, dok su po tri tjedna polaska imale Wizz Airove linije za London Luton, Eindhoven, Dortmund, Gothenburg i Baden Baden, te Belavijina linija za Minsk. Sve ostale linije Air Serbie i Wizz Aira su imale manje od tri tjedne frekvencije. Air Serbia je u subotu 6.6. krenula i sa interkontinentalnom linijom za New York.

Croatia je 8.6. obnovila liniju za Zadar i Pulu, a do sredine VI. mjeseca iz Zagreb je letjela ja za Zurich, Sarajevo, Bruxelles, Dublin, Rim preko Splita, London i Beč. Uz to za Zagreb su letjele još 4 kompanije. Trade Air je PSO linije obnovio 15.6. Do kraja VI. mjeseca za Split je letjelo 15 kompanija na 25 linija. Dubrovnik je do kraja VI. mjeseca imao 8 linija 6 prijevoznika, Pula 4 linije 3 prijevoznika, Rijeka dvije linije Trade Aira, Osijek tri linije Trade Aira, a Zadar samo letove za Zagreb Croatie Airlines.

Air Serbia je do kraja VI. mjeseca obnovila 33 linije, ali sve sa malim brojem frekvencija. Wizz Air je u to vrijeme obnovio 10 linija, a za Beograd su letjele još 4 strane kompanije (Luthansa, Swiss, Belavia i Austrian). Iz Niša letove je do kraja VI. mjeseca obnovio Wizz Air (5 linija), te Air Serbia (1 linija).

Za Sarajevo je letjelo 5 kompanija (Wizz, Flynas, Austrian, Air Serbia i Croatia), dok je Wizz Air obnovio 13 linija za Tuzlu, a krajem VI. mjeseca letova je obnovio i Freebird za Antalyu. Iz Banja Luke letjela je samo Air Serbia za Beograd.

Za Podgoricu je Montenegro do kraja VI. mjeseca obnovio 7 linija, a još dvije linije je letio Wizz Air i jednu Air Serbia. Iz Tivta dvije linije imao je Montenegro Airlines, a jednu Air Serbia. Iz Prištine je letove obnovio Austrian i Edelweiss, iz Ljubljane Air Serbia, Montenegro, Lufthansa i Air France, iz Skopja Air Serbia, Austrian i Edelweiss, te iz Ohrida Edelweiss.

I dok su nacionalni prijevoznici otvorili brojne linije u VI. mjesecu, Ljubljana je sve do sredine VI. mjeseca imala samo dva tjedna leta Air Serbia, a tek par letova na 4 linije se otvorilo od sredine VI. mjeseca. Da je Adria ostala na životu situacija bi zasigurno bila bitno drugačija. I dok je Wizz Air obnovio dobar dio linija u regiji, Ryanair je svima pokazao srednji prst, Zadru, Banja Luci i Nišu, te nije obnovio letove.

Još u VIII. mjesecu Zagreb je imao više letova od Beograda iako je tada Split potpuno pomeo ostale aerodrome. I Dubrovnik je ozbiljno narastao, a tada je već bilo vidljivo da će Priština krenuti naglo gore. Tuzla je tada imala više putnika od Sarajeva. Ljubljana je doživjela totalni fijasko i tako je sve do danas. Tivat je imao ekstremno malo linija i putnika u prvom redu radi zabrane letova za Srbiju i Rusiju, dva daleko najveća turistička tržišta koji su akumulirali najviše putnika u Crnoj Gori do 2019.

Nacionalni prijevoznici su bili dominantni u Zagrebu, Beogradu i Podgorici. Naravno, tako nije bilo u jadranskim zračnim lukama.

Radi potpune slike strategije aerodroma i aviokompanija na njima treba staviti broj linija u korelaciju sa brojem tjednih polazaka da se dobije prosječan broj polazaka po liniji. I tu je Zagreb sa daleko najviše frekvencija, prosječno 6,9 tjednih letova po liniji (1 dnevno). Prvo slijedeće je Sarajevo (niti 4 leta tjedno po liniji), dok je na trećem mjestu Split sa 3,53 tjedna leta po liniji, četvrti je Beograd sa 3,48 tjednih letova po liniji, a peto Skopje sa 2,81 tjednih letom po liniji.

Početkom VIII. mjeseca daleko najveći broj tjednih polazaka u regiji ima Croatia Airlines (231), usprkos velikom trudu Wizz Aira da preuzme tržište, ipak je drugo mjesto zauzeo easyJet (161), treći je Wizz Air (159), tek četvrta je Air Serbia (144) i peti Austrian (57 letova tjedno). Ogromno razočaranje su Eurowings i Ryanair, poglavito Ryanair koji je istinski “izdao” pojedina tržišta koja su u njega uložila velik novac, a on je pokrenuo vrlo malen broj letova. Bitno više se očekivalo i od Lufthanse koja je spala na brojke poput LOT-a i Britisha.

U IX. mjesecu Crna Gora se konačno otvorila prema Srbiji, no rezanja kompanija bila su ogromna. Beograd se u IX. mjesecu vratio na 1. mjesto u regiji.

Zima 2020/21 je bila ogroman šok za kompanije. One su u prvom redu nisu prilagodile poglavito u sustavima valova kako bi omogućile 100% konektiranost preko svojih hubova. Broj linija i letova je enormno pao. Sve se svelo na osnove. Flybosnia je vratila svoj jedini avion lezoru i postala virtualna kompanija koja nakon toga više nikada nije poletjela. Air Serbia i Croatia Airlines su te zime prvenstveno koristile svoje turboprope za letove, a jetove bitno manje. Croatia je svoje jetove koristila na tek 3 dnevna leta i na tek par linija (London, Paris, Amsterdam, Frankfrut, Dubrovnik i Split). Tijekom zime država su ponovo uvele lockdown iako blaži nego u proljeće. Zabranjene su gotovo sve aktivnosti osim rada škola i poduzeća, no zatvoreni su restorani, kafići, kockarnice i prostorije za klađenje, teretane, fitness klubovi, rekreacijski centri, amaterski klubovi, igraonice, plesne škole, zabranjene su svadbe, sajmovi, privatna okupljanja više od 10 ljudi, mise i druga okupljanja više od 25 osoba idr. Iako putovanja nisu obustavljena sve ove mjere su utjecale na dodatno smanjenje broja putnika. Cjepivo je krenulo u distribuciju 10.12. pa su kompanije imale dodatni prihod od prijevoza milijuna doza cjepiva u idućih godinu dana.

U ovom periodu Priština je abnormalno odskočila, radi svoje dijaspore koja je izbjegavala putovanja automobilom (dugačak put, više država, problemi Covida, izbjegavanje Srbije) i preskočila je Zagreb. Ljubljana je još više potonula. Dubrovnik je imao samo domaće letove.

Boeing je konačno nakon 20 mjeseci uspio dobiti certifikat FAA za 737MAX i to 19.11. u idućih dva mjeseca većina agencija je certificirala ovaj avion i on se vratio u promet. No, istovremeno su krenuli problemi sa B787 koji je prizemljen u X. mjesecu.

Najveći šok kraja 2020. je bio prekid operacija Montenegro Airlinesa 26.12.2020. usred praznika. Velik broj putnika ostavljen je na cjedilu, što je izazvalo ogromne frustracije, a Crna Gora se pokazala krajnje diletantskom državom u domeni zrakoplovstva. Naime, bankrot se nije smio dozvoliti prije 8.1. kako bi se dijaspora, migranti i turisti uspjeli vratiti. Montenegro Airlines je nestao radi nonsensa nove i neiskusne vlasti koja se ponijela revanšistički. I umjesto da je kompanija restrukturirana, da je pritom zamijenjen management, ozbiljno smanjen broj djelatnika i stabilizirano poslovanje, ali da su pritom zadržani svi ugovori, slotovi, code-share sporazumi, putnici i image kompanije, Crna Gora je kompaniju likvidirala i 6 mjeseci kasnije osnovala novu kompaniju Air Montenegro. Upacala u nju 30 milijuna EUR, Air Montenegro leti sa 2 (umjesto 5 aviona), daleko je manja, izgubila je tržišni udio koji nije uspjela povratiti, gubi ogroman novac, te ima enormnih problema koje još godinama neće uspjeti riješiti. Jako glupo!

U I. i II. mjesecu 2021. nije bilo ni simboličnog letenja. Neki aerodromi koji su imali po više dnevnih letova tada su imali tek jedan do dva leta tjedno. Oni koji su imali desetak letova tada su imali dva dnevna leta. Potencijalni putnici su imali ekstremno težak posao da pronađu iole dobre konekcije, a cijene više nije stvar konkurentnosti, već se tražila bilo kakva iole prihvatljiva opcija, tj. cijena više nije bila presudna. Dužina putovanja se još više produžila, broj presjedanja povećao, a stanje kakvo je bilo početkom XI. mjeseca postalo je nostalgično, takva putovanja početkom 2021. nisu ni izblizu bila moguća. Kompanija su mijenjale redove letenja na tjednoj bazi, sve duže od 15 dana nije se moglo planirati. Stoga je većina putnika aviokarte kupovala samo par dana prije puta.

Najviše letova je porezao Wizz Air, čak 82 leta spram Božićnih blagdana. U isto vrijeme Air Serbia je izgubila 30 letova, a Croatia Airlines 24 tjedna leta. Beograd je imao čak 79 tjednih letova manje nego u XII. mjesecu, Zagreb je izgubio 45 letova, a Priština njih čak 101. Prvi puta se desilo da Zagreb nije dobro povezan sa hubovima obzirom da je Croatia imala samo 15 letova za Frankfurt, Croatia i KLM samo 12 za Amsterda, te Air France i Croatia tek 4 tjedna leta za Paris, dok je Turkish letio samo 4 tjedna leta za Istanbul. Te zima Ljubljana je imala tek 7 tjednih letova, a 3 dana u tjednu nije imala ni jedan jedini let. Istinski Ljubljana je tada dotakla dno.

Konačno dobri rezultati od proljeća 2022

U IV. mjesecu stanje se popravilo, ali sa 573 tjedna leta stanje je bilo gore nego u XI. mjesecu. Najave su bile više nego dobre, no onda su se linije počele prolongirati. Prvo na V, a potom i na VI. mjesec. Masovno. Beograd je imao manje letova nego početkom zime, a Zagreb više, pa se razlika ova dva aerodroma smanjila, Beograd je imao samo 40 tjednih letova više od Zagreba. Croatia je imala samo 3 leta manje od Air Serbie.

I desilo se ono što nitko nije mogao vjerovati da bi se ikad moglo desiti. Priština je postala najveći aerodrom regije po broju putnika. Preskočivši čak i Beograd. Priština je u I. kvartalu 2021. imala nevjerojatnih 330.787 putnika, što je skoro 50.000 više nego Beograd (283.000), te više od dva puta spram Zagreba (148.991).

Zime 2020/21 broj putnika Splita i Dubrovnika je bio katastrofalan, bitno ispod 10.000 putnika mjesečno. No, u IV. mjesecu stvari su se počele popravljati, broj linija i frekvencija, te putnika je počeo rasti. Ljubljana je i dalje imala tragičnih 2 dnevna leta.

Ljeto 2021. konačno je donijelo oporavak tržišta. Kompanije su masovno krenula obnavljati linije, čak i pokretati nove tijekom VI. mjeseca. Jedino je tržište Velike Britanije oporavak prolongiralo do 18.7. jer je do tada Britanija ostala zatvorena. Stoga je u VIII. mjesecu 2021. broj letova skočio na 2683. duplo više nego u istom mjesecu godinu dana ranije.

Priština je u VII. mjesecu imala bolje rezultate nego 2019. i taj status će zadržati do danas. Tog mjeseca smo imali na liniji Tivat-Beograd čak 72 tjedna polaska Air Serbie (56) i Air Montenegra (16). To se ove godine ponovilo nije. I dok je u VIII. mjesecu 2020. Zagreb imao 18 letova više od Beograda, u VIII. mjesecu 2021. Beograd je preskočio Zagreb za čak 270 letova.

Ogromna vijest je bilo pokretanje baze Ryanaira u Zagrebu i Zadru sa po dva bazirana aviona. Zagreb je u XII. mjesecu dobio i 3. bazirani avion, a Zadar ga je dobio u VI. mjesecu 2022. I Sarajevo je tog proljeća dobilo bazu Wizz Aira sa jednim, kasnije i dva bazirana aviona, što je lansiralo aerodrom u nebesa. Od 10.6. sa letovima je krenuo i Air Montenegro.

Zima 2021/22 opet je sve svela na osnove. Prvo je broj letova pao na 1060, tek 30% više iz XII. mjeseca 2020. Najveći pomak nabolje je napravio Ryanair u Zagrebu koji je u XII. mjesecu imao čak 61 let na 22 linije. Zagreb je u XII. mjesecu došao na samo 3,6 dnevnih letova manje od Beograda. Zagreb je dobio čak 11 novih linija, Beograd njih 5. Ipak Zagreb je 2021. završio tek na 4. mjestu (iza Beograda, Prištine i Splita).

Nažalost nakon Božićnih praznika desio se ekstremno zarazni Omikron, broj putnika se smanjio, a letove su ekstremno porezali Wizz Air (letio je samo pola letova iz XII. mjeseca), Ryanair i Air Serbia. No, i niz drugih kompanija smanjio je letove u I. i II. mjesecu. Ryanair je broj svojih letova vratio u normalu u III. mjesecu, no Wizz Air to nije napravio sve do IV. mjeseca.

Nakon užasne zime i rezanja letova radi čega su brojke putnika bile bitno manje od prvotno predviđenih u IV. mjesecu sve je krenulo rapidno na bolje. U IV. mjesecu broj tjednih letova se popeo na 1657. Razlika između Beograda i Zagreba pala je na tek 97.720 putnika. Razlika je sa 57,3% (tijekom 2021) pala na samo 33,2% više putnika u korist Beograda.

No, onda se desio dvosjekli mač. Ukidanje svih mjera u V. mjesecu, ekstremna želja putnika za putovanjima, te naglo povećanje broja putnika, uz brojke za 15-20 postotnih bodova bolje od predviđanja napravile su to da su aviokompanije i aerodromi diljem Europe imali ogroman manjak zaposlenika. Stoga su se letovi masovno otkazivali, a kompanije su bile prisiljene smanjivati broj putnika i frekvencija. To se odrazilo i na našu regiju.

Tijekom proljeća, a ponajviše u VI. mjesecu Air Serbia je otvorila i obnovila gomilu linija. Najveća ekspanzija u povijesti tvrtke. I to se odrazilo na rezultate. Samim time Air Serbia je uvjerljivo bila prva u regiji po broju letova, daleko iz nje bio je Wizz Air, pa Croatia, Ryanair i easyJet. Radi toga je početkom VIII. mjeseca Beograd imao 688 tjednih letova, čak 284 letova više od Zagreba, 152 više od Splita i čak 390 letova više od Prištine. Beograd je imao enormnih 712.800 putnika u VII. mjesecu, Split njih 641.626, dok je Dubrovnik imao 425.536 putnika.

VIII. mjesec je konačno donio toliko željeni oporavak. Niz aerodroma je imao preko 100% putnika iz 2019, još njih prilično je imao preko 90%. Ukupno je bilo 3293 tjedna leta početkom VIII. mjeseca.

Koje greške su rađene u Covidu-19

Covid-19 je stvorio krizu u zrakoplovstvu kakvu povijest ne pamti. Brojke putnika vraćene su na 60. godine prošlog stoljeća. Kompanija se u prvi mah nisu snašle, a potom su krenule ozbiljno reagirati. I pritom radile značajne greške. Kompanije regije su tu bile daleko inertnije. Naravno, države su pokrile gubitke, pa nije bilo nužno činiti ozbiljne rezove.

U prvom redu kompanije regije su tek neznatno snizile plaće u Covidu-19 i otpustile istinski mali broj djelatnika. Isto je bilo ogromno financijsko breme tijekom Covida-19, ali su zato kompanije i aerodromi regije imali daleko bolju situaciju u ljeto 2022. Kada su svi bugarili sa zaposlenicima i nisu mogli naknaditi manjak djelatnika, kompanija i zračne luke regije tih problema imale nisu.

Ni jedna kompanija regije nije ni jedan svoj avion pretvorila u preighter (izbacivanje sjedala i pretvaranje putničkog aviona u cargo). A to je svakako mogla Croatia i Air Serbia sa jednim nezaposlenim A320, te Montenegro Airlines sa jedim Embraerom E195. Mogao je to napraviti i Trade Air sa jednim od svojih aviona. Šteta. Cargo se tražio kao suho zlato, cijene prijevoza carga su bile enormno visoke, svi kapaciteti prepuni. Preightere su imali svi uključujući i Aegean, Lufthansu, Air France… Te avione kompanije su mogle letjeti od IV. mjeseca 2020. bar do VI. mjeseca 2021. kada su ih mogle vratiti u prvobitno stanje. Em bi kompanije letjele, em bi im posade na jetovima bile zaposlene (a to je bio velik problem), em bi imale ozbiljne prihode. Neshvatljiva inercija kompanija.

Kompanije regije se nisu baš najbolje snašle nakon lock-downa. Morali su sustav letova, reducirane linije i konektiranost neusporedivo bolje napraviti. Daleko bolje.

Croatia Airlines je, kao što sam već rekao, imala povijesnu priliku preuzeti tržište sve do IX. mjeseca 2020. no, još jednom je nije iskoristila. I zbog toga kasnije bila kažnjena. Inercija Croatie Airlines omogućila je enormnu ekspanziju Air Serbie tijekom proljeća 2022. koja je pokopala svu konkurenciju u regiji. Doslovce. I tu je Air Serbia još jednom pokazala koliko je agilna, koliko dobro zna procijeniti situaciju i promptno reagirati. U jeku Omikrona dok su svi rezali i šokirali se manjim brojem putnika od planiranih, Air Serbia je najavila ogromnu ekspanziju za IV. do VI. mjeseca. Kompanija je odlično procijenila i iskoristila prve sekunde oporavka od Covida-19. Te na tome opako profitirala. A Croatia Airlines i dalje po svom starom “još je prerano”. Kako nije prerano Air Serbiji stručnjaci iz Buzina? Ali nema veze pa dati će Plenković. Nova restrukturacija već je najavljena, a to znači 150-200 milijuna EUR novaca poreznih obveznika. Croatia je istinski dobra samo u jednom: žicanju novaca od Vlade. A za putnike koga briga.

Ljeto 2022. je konačno stvorilo optimizam među zrakoplovnim djelatnicima regije. Zima 2022/23 neće biti briljantna, vjerojatno će ponovo buknuti Covid-19, no brojke će se ipak značajno približiti brojkama iz zime 2019/20. A u ljeto 2023. brojke će biti bitno bolje nego što su bile 2019. Konačno!