Nažalost 2020. je bila katastrofalna, tragična, smak svijeta. Covid-19 učinio je 2020. jednom od najtragičnijih godina u avioprometu, a sam promet vratila na onaj od prije 30 i više godina. 2021. nije bila toliko loša, dapače, bila je bitno bolja nego 2020. Ali još uvijek je bila godina koju što prije trebamo zaboraviti. Nedaj bože da se tako što ponovi u svjetskom zrakoplovstvu.

U 2019. u regiji je bilo čak 29,5 milijuna putnika, no 2020. regija je ostvarila tek 7,4 milijuna putnika. 2021. regija je ostvarila točno duplo više, 14.763.446 putnika. Daleko bolje nego 2020, ali još uvijek tek 50,2% broja putnika iz 2019. Na svjetskoj razini broj putnika je bio 49% u usporedbi sa 2019. dakle tu je regije neznatno bolja. Zadnji podaci ACI Europe za XI. mjesec pokazuju da je u Europi bilo 60% manje putnika u prvih 11. mjeseci 2021. u usporedbi sa 2019. Kako su brojke u XII. mjesecu izuzetno dobro, to znači da će Europa imati nekih 6-8% lošiji rezultat nego regija.

No, kao i u cijeloj Europi daleko bolje rezultate imaju zemlje izvan EU nego one unutar Europske Unije. Tako su i rezultati BiH, Srbije, Makedonije, Kosova i Crne Gore bolji nego oni Hrvatske i Slovenije.

Broj putnika je početkom godine bio istinski katastrofalan. Procjene su bile da bi od IV. mjeseca broj putnika mogao ozbiljno porasti. Nažalost novi val Covida-19 je napravio ogromna prolongiranja početka operacija sa IV. prvo na V, a potom i na VI. mjesec. Tek polovicom VI. mjeseca krenula je zavidna količina letova, da bi u VII. mjesecu regija (i Europa) doživjele istinski bum. Velika Britanija se posljednja otvorila i to tek 18.7. Upravo zatvorenost Velike Britanije je imalo velik utjecaj na broj putnika regije, posebno Jadrana, a tu je najviše stradao Dubrovnik i Pula koji se vrlo mnogo oslanjaju na turiste iz Velike Britanije.

Jesen i kraj godine su bili prilično dobri za regiju. Broj linija i frekvencija je bio daleko bolji nego prethodne godine. Nažalost od sredine I. mjeseca 2022. krenula su enormna rezanja u regiji prvenstveno radi novog vala zaraze Omikron sojem Covida-19. U XII. mjesecu Zagreb je imao čak 77,7% prometa iz 2019. što je 3,7 postotnih bodova bolje nego prosjek Europske Unije.

Ipak Zagreb koji je do 2019. bio na drugoj poziciji u regiji, a 2020. pao na treću poziciju, je 2021. pao na čak 4. mjesto. Ispred njega su bili Beograd, Priština i Split, koji je po prvi puta u povijesti prestigao Zagreb po broju putnika.

Split se popeo za dva mjesta i sa 5. mjesta popeo se na 3. mjesto, mjesto koje je imao i 2019. Skopje je na 5. mjestu, mjesto bolje od 2019. godine, no palo je za jedno mjesto spram 2020. kada je bilo 4. Sarajevo je imalo ogroman skok nabolje, prvenstveno zahvaljujući Wizz Airovoj bazi, ali i brojnim letovima iz Bliskog Istoka. Aerodrom je 2019. bio 10, prošle godine 9, a ove godine se popeo na čak 7. mjesto. Tivat je skočio sa 11. na 8. mjesto. Podgorica je pala as 6. na čak 9. mjesto u regiji. Zadar je zahvaljujući Ryanairovoj bazi skočio sa 13. na 10. mjesto. Ljubljana, koja je prije bila čak 5. u regiji, a 2019. je bila 7. sada je pala na čak 11. mjesto. I ovo je najveća tragedija regije. Aerodrom se doslovce urušio, ostao je ruina nekadašnje Ljubljane. Tuzla je sa 10. mjesta pala na 12. Pula se sa 14. mjesta popela na 13. Niš je sa 12. mjesta pao na 14. Banja Luka se sa 16. mjesta popela na 15. Ohrid je pao sa 15. na 16. mjesto.

Niš je jedini aerodrom u regiji koji je imao manje putnika u 2021. nego u 2020. Istinski čudno i tragično. Portorož je imao najmanji pad spram 2019. samo 4,7%, slijedi Banja Luka, samo 6,7% i Priština, samo 8,7% manje putnika spram 2019. Najveći pad spram 2019. je imao Mostar, nevjerojatnih 94,1%, pa Ljubljana, čak 75,5% i Osijek 75,2%.

Najviše novih putnika spram 2020. imao je Beograd njih skoro 1,4 milijuna, pa Priština njih 1,1 milijun. Slijedi Split sa 0,9 milijuna, Dubrovnik i Skopje sa 0,6 milijuna, te Sarajevo, Tivat i Zagreb sa 0,5 milijuna novih putnika. Iznenađujuće Banja Luka je imala bitno više novih putnika nego Tuzla.

Beograd još uvijek ima najveći pad broja putnika, izgubivši 2,9 milijuna putnika spram 2019. Slijedi Zagreb sa 2,1, Dubrovnik sa 2,0, Split sa 1,7, te Ljubljana sa 1,3 milijuna putnika manje nego 2019.

Beogradu je udio prometa pao sa 25,5% u 2020. na 22,3%. Prištini je udio neznatno pao sa 14,8% na 14,7%, Splitu je porastao sa 9,0% na 10,7%, Zagrebu je pao sa 12,4% na 9,5%, Skopju je pao sa 9,5% na 8,6%, Dubrovniku je porastao sa 4,4% na 6,3%, Sarajevu je porastao sa 3,3, na 5,2%, no Ljubljani je dodatno pao sa 3,9% na samo 2,9%.

U 2019. Hrvatska (11,6 milijuna) je imala daleko više putnika spram Srbije (6,6 milijuna). No, prošle godine razlika se bitno smanjila pa je Hrvatska imala 2,2 milijuna, a Srbija 2,1 milijun putnika. No, ove godine razlika se ponovo bitno povećala, pa je Hrvatska imala 4,8 milijuna putnika, a Srbija 3,4 milijuna putnika. Tragično je da je Slovenija koja je nekad bila 3. zemlja regije po broju putnika, sada pala na uvjerljivo posljednje mjesto i da ima tri puta manje putnika od BiH. Interesantna je činjenica da je razlika između Kosova i Srbije manja nego između Srbije i Hrvatske.

Udio putnika Hrvatske se povećao sa 29,1% na 32,4%. Udio putnika Srbije se smanjio sa 27,6% na 23,2%, Kosova se neznatno smanjio sa 14,8% na 14,7%, Makedonije se smanjio sa 10,5% na 9,4%, Crne Gore se povećao sa 7,1% na 9,0%, BiH se povećao sa 7,0% na 8,2%, te Slovenije dodano smanjio sa 3,9% na samo 3,1%.

U usporedbi sa brojem stanovnika najbolje stoji Crna Gora koja ima 2,13 putnika po stanovniku, pa Hrvatska (1,23) i Kosovo (1,12). Ispod pola putnika po stanovniku imaju Srbija (0,49), BiH (0,32) i Slovenija (0,22). Naravno Hrvatska i Crna Gora svoj broj putnika mogu zahvaliti brojnim turistima.

Beograd je imao 48.842 operacije (2020. 34.452), Zagreb 29.605 (2020. 21.510). Ljubljana je i ovdje desetkovana pa je imala samo 12.980 operacija (2020. 10.559).

Zagreb je 2019. imao 12,9 tisuća tona carga, prošle godine 9,9 tisuća tona, a ove godine 10,8 tisuća tona. Sarajevo je prošle godine imalo 2461 tonu carga, a ove godine 2800 tona. Dubrovnik je prošle godine imao samo 29 tona carga, a ove godine zahvaljujući Delti i Untiedu imao je čak 390 tona carga. Rijeka je 2018. imala 4700 tona carga, prošle godine imala 259 tona, no ove godine nije imala carga. Ljubljana još nije objavila svoje podatke, a Beograd podatke o cargu ne objavljuje.

Najbolji potezi zrakoplovstva regije u 2021.

Prošle godine sam se iskreno namučio da nađem najbolje poteze u regiji, no ove godine taj posao je bio bitno lakši. Stoga potezi i to od najboljeg do najlošijeg.

Najpotez godine: Zagreb je u VI. mjesecu dobio prve letove Ryanaira, a u VII. mjesecu i bazu sa prvim avionom ovog renomiranog prijevoznika. U IX. mjesecu u bazu je stigao i 2. avion, a u XII. mjesecu i 3. avion (svi Airbus A320). U XII. mjesecu je Ryanair stoga imao 24 linije iz Zagreba sa 67 tjednih polazaka (skoro 10 dnevno). U 2022. Ryanair je najavio dalju ekspanziju sa novim linijama i frekvencijama.

Broj 2: Wizz Air je otvorio bazu u Sarajevu. Prvo je u VI. mjesecu bazirao 1. avion, potom je sredinom XII. mjeseca bazirao i drugi avion u Sarajevo. Istim je Sarajevo dobilo u VI. mjesecu 9, a potom je u XII. broj linija povećan na 16. Nažalost od I. do III. mjeseca Wizz Air ima ogromna rezanja u Sarajevu, ali je za iduće proljeće najavio dvije nove linije. Sarajevo je u 2021. dobilo i ogroman broj linija za Bliski Istok, pa su letove imali Flynas (Riyadh i Jeddah), Air Arabia (Sharjah i Abu Dhabi), flydubai (Dubai), Gulf (Bahrain), Jazzera i Kuwait (Kuwait), SalamAir (Muscat) i Wizz Air (Abu Dhabi).

Broj 3: I Zadar je dobio bazu Ryanaira sa dva bazirana aviona i 37 linija. Iako je kompanija najavila letove i ove zime isto se ipak nije desilo. No, iduće godine Ryanaira najavljuje ogromnu ekspanziju i čak 44 linije iz Zadra.

Broj 4: Ove godine Dubrovnik je tijekom ljeta imao čak dvije linije prema New Yorku/Newarku. Onu Delte i Uniteda. Obije kompanije su letjele od početka VII. mjeseca do X. mjeseca i to 4 leta tjedno.

Broj 5: Ljubljana je 1.7.2021. dobila novi terminal. Terminal ima 10.000 četvornih metara i kapacitet za 750 putnika po satu. Terminal ima 14 check-in šaltera, pet linija za provjeru putnika, dva karusela za prtljagu, novu sortirnicu prtljage, veliki duty free, četiri restorana i dvije trgovine, te novu premium ložu sa balkonom prema apronu. Treminal ima i novo parkiralište, te terminal za autobuse. Fraport je u terminal uložio 21 milijun EUR. Stari terminal od 13.000 četvornih metara sada se koristi za LCC.

Broj 6: Hrvatska je dobila i 3. prijevoznika, ETF. ETF je ACMI i charter kompanija sa sjedištem u Zagrebu. Kompanija u floti ima 2 Boeinga 737-800, a uskoro nabavlja i 3. avion. ETF je u prošloj godini dva aviona imao bazirana u Prištini, a odradio je i niz ad hoc chartera. Kompanija radi od VI. mjeseca. Osnivač i direktor kompanije je legenda hrvatskog zrakoplovstva Stjepan Bedić.

Broj 7: Nakon što je Crna Gora 25.12.2020. naprsno i potpuno nepotrebno zatvorila svoju nacionalnu kompaniju Montenegro Airlines, novu kompaniju je otvorila 10.6.2021. Kompanija je prvo letjela iz Tivta i Podgorice za Beograd, da bi potom pokrenula i dva tjedna leta iz Tivta za Banja Luku, Ljubljanu i Istanbul, te iz Podgorice za Frankfurt. Kasnije je linija za Ljubljanu prebačena na Podgoricu. Tijekom ljeta Air Montenegro je imao 35 tjednih letova. No, ove zime broj letova se naprsno smanjio na tek 22 tjedno, a osim letova za Beograd iz Tivta i Podgorice, kompanija leti još samo Istanbul iz Tivta i Ljubljanu iz Podgorice, dok je tijekom nogovodišnjih praznika letjela i za Frankfurt. Kompanija u floti ima dva Embraera E195, a uskoro dobiva i treći.

Broj 8: Hrvatska je u 18.8.2021. dobila i 4. kompaniju FlyAir 41. Kompanija je sestrinjska kompanija njemačke charter kompanije Sundaira. Kompanija je startala sa jednim Airbusom A319, a u idućim mjesecima je dobila još dva A320.

Broj 9: MyWings, kosovska kompanija koja prvenstveno leti letove iz Prištine za kosovsku dijasporu je prošle godine enormno povećao broj letova. Tako je u VIII. mjesecu 2020. kompanija imala tek 19 tjednih letova na 7 linija iz Prištine, no u istom mjesecu prošle godine imala je čak 83 tjedna polaska iz Prištine na 23 linije i 4 tjedna polaska iz Skopja na 3 linije. Kompanija je tako letjela čak 12,5 dnevnih letova. To je povećanje od čak 68 tjednih letova. Za MyWings leti Trade Air sa dva aviona (A319 i A320), te je ETF letio sa čak tri aviona (dva B737-800 i jedan A321 u wet leasu).

Broj 10: Trade Air je u 2021. nabavio i 6. avion, A319. Tako kompanija sada ima tri Airbusa A320, jedan A319, jedan Fokker F100 i jedan Let 410 Turbolet koji je u wet leasu za potrebe PSO letova. A319 je u bojama MyWingsa za kojeg će iduće tri godine letjeti u Prištini uz još jedan A320. Kompanija je cijelo ljeto imala zaposlene avione (dva u Prištini, te po jedan u Ljubljani, Parizu, Innsbrucku i Osijeku), a sve kapacitete je uspjela zaposliti i tijekom zime (jedan u Ljubljani, dva u Prištini, jedan za Air Montenegro u Podgorici, jedan u Africi i jedan u Osijeku).

Najlošiji potezi u 2021.

Najgori potez godine: FlyBosnia je kao i svake godine najavljivala svašta nešto, bombastični planovi, brdo aviona, nove linije, ogroman broj letova. I unajmila je dva aviona. No, iste je i vratila prije prvog leta i zapravo nije ostvarila ni jedan let u 2021. Naravno, bombastične najave se rade i za 2022. Samo što nisu krenuli! Po tko zna koji već puta.

Broj 2: Logično bi bilo da u Crnoj Gori dvije kompanije, ona bivša u stečaju (Montenegro Airlines) i ova novoosnovana (Air Montenegro) surađuju na korist Crne Gore. Logično bi bilo da Montenegro Airlines bude suport Air Montenegru, da im ustupi svoj Fokker F100 kao backup, da im servisira avione za prihvatljivu cijenu, da im ustupi hangar, da im ustupi uniforme, ime i sve ostalo što može, a do konačnog zatvaranja kompanije. No, nije tako. Istina je upravo suprotna. Kompanije se maksimalno kolju, Montenegro Airlines tuži ne samo Air Montenegro za ime i uniforme, već i Aerodrome Crne Gore za naplatu zemljište gdje je hangar za održavanje aviona. Montenegro Airlines je odbio servisirati avione Air Montenegru, bilo je problema sa predajom aviona 40-AOB, te na svakom koraku možemo svjedočiti da je stanje katastrofalno. A obije kompanije su u vlasništvu države. OMG!

Broj 3: Dolazak Ryanaira u Zagreb i baziranje 3 aviona sa 24 linije svakako je jak udarac na slabašnu Croatiu Airlines. No, ono što još više brine je da Croatia nije maknula ni malim prstom da nešto napravi protiv Ryanaira. Još u IV. mjesecu sam napisao što kompanija može napraviti, koje hitne mjere mora poduzeti, no kompanija nije napravila apsolutno ništa. Samo cendra po medijima. Sada više ne može napraviti baš ništa. Može se samo koprcati u vlastitoj agoniji i dalje pokušati namoliti novac poreznih obveznika. Ako to i uspije ove godine za restrukturaciju, kompanija će imati novaca za najviše 5 godina. Istovremeno Croatia Airlines je, zbog svoje inercije i neobnavljanja linija, izgubila 5 svojih linija (Ryanair Milano i Oslo, TAP Lisabon, Finnair Helsinki i Rossiya St.Petersburg), te dvije linije koje je planirala pokrenuti (Ryanair za Sofiju i Podgoricu). Nesumnjivo će kompanija izgubiti i preostale linije koje nije obnovila (Prag, Bukurešt, Stockholm). Bravo genijalci iz Buzina.

Broj 4: Niš je jedini aerodrom u regiji koji je imao manje putnika 2021. nego 2020. Svi ostali su imali bitno više putnika ove godine, neki i preko milijun. Niš istinski stagnira. Air Serbia je obnovila tek dvije linije (Hahn i Tivat), Ryanair i Wizz Air u 2021. su više ne letjeli nego letjeli, Swiss je obavio tek par letova. Istinski tragično. Aerodrom stagnira sve od 2018. no prošla godina je bila istinska tragedija. I dok je Niš imao istinski značajan cargo 2017. godine kada je opslužio čak 2537,7 tona carga, u 2018. je imao samo 688,3 tone, u 2020. 522,7 tona, a 2021. tek 310,8 tona carga, tek 12,2% carga iz 2017. U vrijeme dok svima cargo ozbiljno raste.

Broj 5: Ljubljana je nekada bila 5. aerodrom regije, 2019. je bila na 7. mjesecu, a sada je pala na 11. mjestu. U samo dvije godine preskočili su je Sarajevo, Tivat, Podgorica i Zadar. Ljubljana je pala na nivo Tuzle i Pule. Istinski tragično. Aerodrom je u 2021. imao samo 421.934 putnika, te tek 133.699 novih putnika spram 2020, što ga je bacilo na tek 12 mjesto po broju novih putnika. Aerodrom je ostvario tek 2,9% udjela na tržištu regije. Iako je Slovenija još nedavno bila 3. tržište regije, sada je uvjerljivo pala na posljednje, 7. mjesto, pri čemu 6. BiH ima skoro tri puta više putnika od nje. Bravo slovenski političari! Tako se radi posao!

Broj 6: Najveći broj putnika iz Crne Gore je u 2019. bio za Rusiju. Brojne aviokompanije su letjele za Rusiju. No, ove godine nije bilo ni jednog jedinog leta iz Crne Gore za Rusiju, radi ruskih sankcija Crnoj Gori. Istinski tragično po Crnu Goru. Stoga su ruski putnici u Crnu Goru gdje imaju brdo nekretnina, dolazili Air Serbiom preko Beograda, Turkishem preko Istanbula, Austrianom preko Beča i Aeroflotom preko Dubrovnika. Crna Gora je uspjela djelomično pokriti nedostatak putnika onima iz Ukrajine, ali se i te kako osjeti smanjen broj ruskih turista.

Broj 7: Mostar i Maribor su istinski mrtvi aerodromi. Ni jedan od njih nema ni jednog redovnog leta. Mostar je u prošloj godini ostvario tek 1940 putnika, a Maribor tek 4956 putnika. Ispred ova dva aerodroma su čak i minijaturni Brač, te Lošinj i Portorož koji nemaju ni jedan redovan let.

Broj 8: Iako smo svi ulagali ogromne nade u Air Montenegro, kompanija je zapravo krenula ekstremno loše. Abnormalno puno grešaka, vrlo malo letova, ogromno rasipanje novaca, gubitak tržišta, nedostatak kreativnosti i nekorištenje potencijala Crne Gore. Kompanija je potpuno inferiorna spram Air Serbie na linijama iz Tivta i Podgorice za Beograd (sjetimo se da je Montenegro Airlines imao više letova i putnika nego Air Serbia). Kompanija ljeti leti tek na 6 linija, zimi na njih tek 4. Kompanija je imala ljeti tek 35 tjednih letova (2019. Montenegro Airlines 106), zimi njih tek 22 (2019. Montenegro Airlines 46).

Broj 9: Morava i dalje zjapi prazna, a 50-tak radnika i dalje dobiva plaču da ne radi ništa. Aerodrom sve do VII. mjeseca nije imao prometa, a onda je ostvario tek 9 letova za Solun u VII. i VIII. mjesecu. Nakon toga aerodrom ponovo nije imao letova do 12.10. kada je krenula linija za Beč, dva puta tjedno do 30.12. U ovom momentu Morava ima dva tjedna leta za Istanbul sa ATR 72, a od 15.6. će imati sezonske linije za Tivat i Solun. Dakle, toliki deseci milijuna EUR i toliki milijuni svake godine za plaće djelatnika, komunalije, infrastrukturu i logistiku za tek 2 cjelogodišnja leta i 6 letova u sezoni? Ajme majko.

Broj 10: Ryanair je ispao krajnje nekorektan u prvom redu prema Nišu i Banja Luci za koje nije letio cijeli prvi dio godine (sve do V. mjeseca). U to vrijeme i za Podgoricu, Split i Dubrovnik je letio tek simbolično. Ni u Zadru sve do VI. mjeseca se nije nešto posebno iskazao. U drugom dijelu godine situacije je bila bitno bolja, iako se u Nišu nisu pretjerano proslavili. Kompanija nije pokrenula ni letove iz Zadra ove zime iako je isto najavila. Nažalost ova rezanja su ponovo prisutna u I. i II. mjesecu 2022. i to u cijeloj mreži u regiji.

Najbolji potezi za 2022.

Najbolja najava za 2022: Air Serbia nabavlja 5 najsuvremenijih ATR 72-600. Obzirom da će jedan ATR 72-500 ostati u floti kompanija će imati šest ovih turbopropa za 2022. Avioni su rabljeni, no imaju istinski malo godina i operacija. Prema nekim informacijama dva od tih aviona kompanija bi mogla i kupiti, a ostale će uzeti na lizing. Ozbirom na ogromne najave novih linija, za očekivati je da će Air Serbia nabaviti još bar dva ili tri A319/320 na postojeću flotu. Govori se i o drugom A330-200 iako je isto već trebalo biti objavljeno pošto je već kraj I. mjeseca, a avion bi trebao doći na proljeće, pa se to vjerojatno ove godine neće desiti.

Broj 2: Air Transat se vraća u Zagreb na liniji iz Toronta (Kanada). Kompanija će od 2.5.2022. operirati jednom tjedno (nedjeljom), a od 7.6. kreće sa dvije operacije tjedno (dodaje četvrtak). Tako će operirati do 29.10. Kompanija će liniju operirati sa Airbusom A330-200 koji prima 345 putnika.

Broj 3: Air Serbia je za 2022. najavila niz novih, te obnovu nekih linija iz 2019. Tako će kompanija otvoriti nove letove za Valenciju (21.4.), Trst (2.6.), Bolognu (6.6.), te sezonske linije za Bari (5.6.) i Palma de Mallorcu (11.6.). Kompanija će obnoviti letove za Veneciju (10.4.), Nicu (14.4.), Madrid (30.4.) i sezonsku liniju za Rijeku (15.6.). Istovremeno kompanija je pokrenula nove PSO letove iz Niša za Beograd, Cologne i Istanbul, te iz Kraljeva za Istanbul, a obnovila je i letove iz Niša za Ljubljanu. Kompanija pokreće i nove sezonske linije iz Niša za Atenu, te iz Kraljeva za Tivat (obje 15.6.). Ovo je čak 11 novih linija, te 5 obnovljenih linija. Ogromno. U kuloarima se priča da će kompanija otvoriti još 5 ili 6 novih linija. Istinski respect za Air Serbiu.

Broj 4: Končano kreće novi hrvatski PSO. Sa dvije godine i dva mjeseca zaostatka. Nikako nije jasno zašto je Ministarstvo prolongiralo PSO pošto za isti iskreno treba doslovce jedan radni dan da se raspiše. Naravno, ministarstvo je samo copy-paste kronično loš prethodni PSO, a na isti je samo dodalo dva tjedna leta na liniji Zadar-Osijek što je vrlo pohvalno, ali i dva leta na liniji Rijeka-Zadar što je notrona glupost. Navodno će za sve linije iz Osijeka, Splita i Rijeke novi PSO imati obvezu aviona sa najmanje 30 sjedala, a ne 15 kao do sada, što je izuzetno dobra stvar. U kuloarima se priča da će novi PSO vrijediti 15 milijuna umjesto dosadašnjih 12,6 milijuna EUR.

Broj 5: Zadar je istinski šampion regije po broju novih linija u 2022. Zadar otvara čak 16 novih linija, od čega 12 novih linija Ryanaira, te nove linije Vuelinga, Lubecka, Flyra i TUI-a. Ostale zračne luke nemaju ni izblizu toliku ekspanziju.

Broj 6:
Finnair otvara novu liniju Helsinki-Zagreb. Ova linija je izuzetno važna jer ovima Zagreb dobiva još jednu veliku kompaniju koja ima brojne konekcije diljem Skandinavije, Europe, a posebno Azije i Sjeverne Amerike. Finnair će biti 5. oneworld kompanija u Zagrebu (uz British, Iberiu, Vueling i Qatar). Uz to Zagreb ove godine dobiva 3 nove linije Ryanaira (Bratislava, Lavov i Krf), te nove linije Norwegiana (Copenhagen) i Rossiye (St.Petersburg).

Broj 7: Ryaniar se iduće godine planira ozbiljno proširiti u regiji. Kompanija planira otvoriti čak 21 novu liniju. Od toga će otvoriti 12 novih linija iz Zadra, 3 iz Zagreba, 1 iz Pule, 3 iz Rijeke, 1 iz Podgorice i 1 iz Niša. Ryanair je najavio realnu mogućnost baziranja i 4. aviona u Zagreb, što bi značilo otvaranje i novih linija.

Broj 8: Sarajevo će u ovoj godini dobiti novi terminal. Terminal će imati 10.000 četvornih metara, 4 kata, 12 check-in šaltera, 5 gateova od čega 1 zračni most. Oba terminala će tvoriti jednu cjelinu i imati će kapacitet od 2 milijuna putnika. Terminal će koštati 10,2 milijuna EUR. Uz to aerodrom gradi i dodatak stajanci za još četiri parkirne pozicije, novu solarnu elektranu jačine 800 kW, rent’a’car City Park, a prema aerodromu se gradi i 12. transverzala, nova i moderna prometnica.

Broj 9: I Wizz Air se planira širiti u regiji. Ni blizu toliko kao Ryanair, no ipak planira otvoriti 7 novih linija. Kompanija planira otvoriti 2 linije za Beograd (Nica i Rim), 2 linije za Podgoricu (Rim i London LGW), 1 liniju za Skopje (Torino), 1 liniju za Sarajevo (Treviso) i 1 liniju za Dubrovnik (Rim).

Broj 10: TUI u idućoj godini planira otvoriti 6 novih sezonskih leisure linija. Kompanija planira otvoriti 2 nove linije za Ohrid (Bruxelles i Eindhoven), 1 novu liniju za Pulu (Gothenburg), 1 za Zadar (Bruxelles), 1 za Split (Gothenburg), 1 za Dubrovnik (Newcastle).

Najlošiji potezi za 2022.

Najgori potez 2022: Kada je srpska državna vlast preuzela Aerodrom od Grada Niša svašta je nešto obećavala. I brdo novih linija, to se desilo nije. I novih putnika, više carga. Ništa se od toga desilo nije. Niš doslovce stagnira. No, Srpska vlada je obećala novi terminal, nadogradnje parkirnih pozicija, novi kontrolni toranj, proširenje parkirališta. I što je Niš od toga dobio? Ništa. Novi kontrolni toranj gradi se od 2016. godine. No, od tornja još uvijek nema ništa. Proširenje aprona i parkirališta se bombastično najavljivalo, još ni prva lopata nije zakopana. Jednako tako je terminal već trebao odavno biti gotov. Prolongirani rok za izgradnju terminala je bio 2022. godine. Ali u 2022. je tek raspisana javna nabavka, pa terminal sigurno neće biti gotov 2023, a pitanje je hoće li i 2024. Nišu istinski treba novi terminal, a ovako veliko prolongiranje istinski je problem za aerodrom. Zgrada novog terminala bi trebala imati 7160 četvornih metara i trebala bi koštati 12 milijuna EUR, duplo skuplje od Sarajevske zgrade. Čudna neka cijena. Eto, brdo obećanja srpska vlasti i apsolutno nikakva realizacija u Nišu. A glavno da se aerodrom uzeo od Grada.

Broj 2: Wizz Air je ozbiljno porezao linije i frekvencija od I. do III. mjeseca ove godine. Kompanija je privremeno ukinula čak 55 linija, te trajno 1 liniju. Tako je kompanija privremeno ukinula letove na čak 8 linija iz Sarajeva (Oslo, Paris, Gothenburg, Stockholm, Bauvais, Billund, Charleroi, Treviso). I iz Tuzle Wizz Air je privremeno suspendirao 8 linija (Billund, Gothenburg, Stockholm, Beč, Friedrichshafen, Baden Baden, Nuremberg, Milano). Iz Banja Luke Wizz Air je privremeno prekinuo 4 linije (Malmo, Stockholm, Basel, Hamburg), ali je jednu liniju i trajno ukinuo (Eindhoven). Iz Beograda Wizz je privremeno ukinuo 5 linija (Bercelona, Gothenburg, Billund, Hamburg i Vaxjo). Iz Niša Wizz je privremeno ukinuo 2 linije (Malmo i Beč). Iz Skopja Wizz je privremeno ukinuo čak 14 linija (Venecija, Treviso, Barcelona, Billund, Bologna, Bratislava, Malmo, Nuremberg, Oslo, Rim, Stockholm, Turku, Vaxjo, Torino). Iz Ohrida kompanija je privremeno prekinula čak 7 linija (Beč, Dortumund, Friedrichshafen, Malmo, Memmingen, London, Milano), a nastavila je operirati samo 1 liniju. Iz Prištine Wizz će privremeno prekinuti operacije na 3 linije (Baden Baden, Rim i Milano). Iz Podgorice kompanije privremeno ne leti za 2 linije (Beč i Memmingen). I iz Ljubljane kompanija privremeno ne leti za obije linije (Charleroi i London). Većina ovih linija suspendirana je do kraja III. mjeseca, neke do početka III. mjeseca, a neka do sredine II. Wizz Air je smanjio i nekoliko desetaka letova na linijama koje je nastavio operirati u regiji. Enormno rezanje, kakvo nikada u regiji vidjeli nismo.

Broj 3: Iako Air Serbia ove godine abnormalno raste i otvara brdo novih linija (11 otvorenih i 5 obnovljenih linija u 2022) Croatia, naravno, i dalje spava zimski san. Konkurencija joj je već preotela 7 linija koje nije obnovila, a kako sada stvari stoje hrvatski nacionalni prijevoznik neće ni ove godine obnoviti linija ili otvoriti neke nove. Jedinu liniju koju je Croatia Airlines najavila za obnovu je iz Zagreba za Barcelonu. Prestrašno! Ovoj kompaniji istinski nema pomoći. Koji diletantizam u vođenju kompanije.

Broj 4: Ryanair nije ni izblizu porezao letove kao Wizz Air, no ipak ima ozbiljnih rezanja ove zime. Kompanija je na tri tjedna u I. mjesecu porezala 12 linija iz Zagreba,a 5 linija će imati suspendiranih i tijekom II. mjeseca. U I. mjesecu Ryanair nema ni jednog jedinog leta za Niš i za Banja Luku. Kompanija će porezati i tri linije za Podgoricu. Za razliku od Wizz Aira koji većinu svojih linija neće operirati do kraja III. mjeseca, Ryanair će veliku većinu letova obnoviti početkom II. mjeseca. Kompanija je odlučila prolongirati i 14 linija iz Zadra koje će umjesto od kraja III. krenuti sa letovima od početka VI. mjeseca.

Broj 5: Delta ove godine neće letjeti za Dubrovnik. Kompanija je u 2021. imala čak četiri tjedna leta iz New Yorka za Dubrovnik, no ove godine je od linije odustala. American je također objavio da neće ove godine obnavljati letove iz Philadelphie za Dubrovnik koje je operirao 2019. godine. United će nastaviti operirati letove za Dubrovnik, iako još nije objavljeno kojim brojem frekvencija.

Broj 6: Kosovski MyWings je pokrenuo letove iz Prištine za Zagreb 15.12. frekvencijom od tri tjedna leta. Liniju je za MyWings operirala Croatia Airlines sa Dash 8-400. Kompanija je ovu liniju otvorila navrat-nanos samo par dana prije prvog leta. Uz to kompanija nije prihvatila sugestiju Croatie Airlines da linija noći u Prištini čime bi se dobila mogućnost konekcija na sve letove iz Zagreba, već je linija išla usred dana sa tek 2-3 moguće konekcije na odlaznom letu i 2 moguće konekcije na dolaznom letu. Odmah nakon Nove godine linija je smanjena na 2 tjedna leta, a od 2.2. letovi na liniji se ukidaju. MyWings planira liniju obnoviti krajem III. mjeseca i operirati je sa Trade Airovim A319.

Broj 7: Air Canada je prvo najavila da će 2022. letjeti na liniji Toronto-Zagreb od 2.5. do X. mjeseca i to tri leta tjedno. No, u XI. mjesecu je prekinula sa prodajom karata i ove godine se neće vračati u Zagreb. Za razliku od toga Air Transat planira operirati liniju od 2.5. i to većinu sezone dva puta tjedno. Nažalost, ove godine linije za Zagreb neće obnoviti ni Korean i Emirates.

Broj 8: Aerodromi Crne Gore još uvijek nisu certificirali svoje aerodrome. Agencija je pronašla 118 ozbiljnih primjedbi koje se moraju otkloniti da bi aerodromi bili certificirani. Pri tome je Tivat u daleko gorem stanju nego Podgorica. Direktor Aerodroma Crne Gore Goran Jandreoski se izuzetno trudi i siguran je da će do ljeta uspjeti otkloniti dobar dio problema i time dobiti tzv. privremeno certificiranje.

Broj 9: Mostar je i dalje aerodrom duhova. Aerodrom u cijeloj 2021. nije uspio postići ni 2000 putnika. Od najava za 2022. imamo samo letove Eurowingsa za Dusseldorf i to kraće od dva mjeseca. Linija će se operirati od 30.6. do 28.8. dva puta tjedno (srijedom i nedjeljom).

Broj 10: Croatia Airlines je pokrenula liniju Minhen-Osijek 15.11.2021. frekvencijom od dva leta tjedno (ponedjeljak i petak) sa Dash 8-400. No, već 17.1. linija je ukinuta. Treba biti pošten i reći da je linija i planirana sa operacijama tek do sredine I. mjeseca nakon čega se analizirala sama linija i donijela odluka da se prekine. Šteta. Croatia Airlines je od 3.2. odlučila ukinuti i liniju Zagreb-Dublin.

Kao god, 2022. će biti daleko bolja od 2021. Planira se 80 do 90% prometa iz 2019. Samim time tek nas očekuju još neke uzbudljive najave, a ovog ljeta ćemo imati bitno više letova i frekvencija.