Prošli tjedan sam razgovarao sa jednim od direktora Zračne luke Dubrovnik. I rekao mi je da ne vidi da će stanje ići na bolje. Prvi problem je što nema suradnje sa turističkim zajednicama županije, Dubrovnika, te ostalih gradova i općina županije, koja je prije postajala i bila izuzetno intenzivna, a zbog čega je bilo i više linija i frekvencija. Jednako tako aerodrom ne može biti zadovoljan odnosom Croatie Airlines. Dok je prije Dubrovnik uz Split i Zagreb bio prioritet, Croatia sada podržava samo Split dok u Dubrovniku, kao i u Zagrebu, nije obnovila niz linija, te se odnosi prema Dubrovniku kao da je tercijalna zračna luka Hrvatske. Tako ljeti Croatia Airlines ima iz Splita ima 33 linije, iz Dubrovnika samo 9 linija. Zimi Croatia leti 25 tjednih inozemnih letova na 6 linija iz Dubrovnika samo tri leta na jednoj liniji. To se najbolje ogleda u letovima za Frankfurt. I dok

Zračna luka Dubrovnika je u X. mjesecu ostvarila 242.762 putnika (217.751 u X/2022). Ovo je 81,1% putnika iz istog mjeseca 2019. (299.532). Dubrovnik je u X. mjesecu ostvario 2086 operacija (2036 u X/2022 i 2606 u X/2019). Aerodrom je u X. mjesecu imao 1,5 tona carga (1,8 tona u X/2022, 11,4 u X/2019). Od početka godine Dubrovnik je ostvario 2.358.683 putnika, čak preko 200.000 putnik više nego cijele prošle godine (2.149.181), a aerodrom će neupitno ove godine prestići 2,4 milijuna putnika. Aerodrom je od početka godine ostvario 20.666 operacija (više nego cijele prošle godine), te 55,4 tone carga. autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: ZL Dubrovnik

Zračna luka Dubrovnik od danas (četvrtka) se zove Zračna luka Ruđer Bošković. ZL Dubrovnik je istim promijenila i svoj logo, a što je već objavljeno na web stranici aerodroma. Ruđer Josip Bošković rođen je Dubrovniku 18.5.1711. Boškovićeva obitelj s očeve strane je porijeklom iz Hercegovine, iz katoličke župe Ravno u Popovu polju, točnije katoličkog sela Orahov Do. Dobar dio života proveo je u Dubrovniku, a bio je diplomata Dubrovačke Republike. Bošković je zaređen kao katolički svećenik, isusovac, kojem redu je pripadao do smrti. Bošković je bio matematičar, astronom, geodet, optičar, fizičar, pjesnik i filozof. 1757. je proglašen plemićem. Od 1761. je bio član britanskog Kraljevskog društva, a bio je član i Ruske akademije znanosti. Bošković je studirao retoriku, filozofiju i teologiju. Bavio se statikom objekata, pa je riješio problem statike bazilike Sv. Petra u Rimu, Milanske katedrale i Carske knjižnice u Beču, kao i niza drugih najvećih objekata diljem planete.

Uobičajena je praksa da kompanije prekidaju sezonske letove krajem ljetnog reda letenja, što je ove godine 28.10. No, ZL Dubrovnik ove godine ima velik broj letova koji že se operirati još prvi tjedan XI. mjeseca: Aer Lingus za Dublin – 1 let 4.11. Austrian za Beč – 2 leta do 4.11. easyJet za Bristol – 1 let 29.10. Je2 za Birmingham – 2 leta do 4.11. Jet2 za Edinburgh – 1 let 29.10. Jet2 za Leeds – 2 leta do 2.11. Jet2 za London Stansted – 2 leta do 4.11. Jet2 za Manchester – 3 leta do 4.11. Jet2 za Newcastle – 1 let 29.10. Jet2 za Nottingham – 1 leta 29.10. Lufthansa za Minhen – 1 let 4.11. TUI za Birmingham – 1 let 29.10. TUI za London Gatwick – 1 let 29.10. TUI za Manchester – 1 let do 29.10. Transavia za Paris Orly – 2 leta do

Kao i Split i Dubrovnik ima vrlo značajan broj linija, iako manji od Splita. Zimi bi Dubrovnik svakako trebao imati bitno više letova prema Europi, jel je jedino zagrebačka linija sa dovoljno frekvencija. Za Dubrovnik dva tjedna leta ima Turkish, a zimi brojne chartere ima i Freebird. Dubrovnik bi svakako trebao vratiti London (British, easyJet cijelu zimu ili Croatia), te uvesti Paris (Air France ili Croatia), dok bi Frankfurt (Croatia) koji leti tri tjedna leta do sredine I. mjeseca i od početka III. mjeseca u ostalo vrijeme trebao imati bar dva tjedna leta. Od ljetnih linija Dubrovnik bi trebao imati još i: autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: ZL Dubrovnik