Zračna luka Dubrovnik je u II. mjesecu ostvarila 22.314 putnika (17.618 u II/2024). Dubrovnik je imao 336 operacija (278 u II/2024), te 0,1 tonu carga (0,6 tona u II/2024). Od početka godine Dubrovnik je ostvario 42.170 putnika, 660 operacija i 0,7 tona carga. dopisnik: Mladen Radić (Osijek), foto: ZL Dubrovnik

Danas (7.3.) je održan šesti po redu Runway Run Dubrovnik. Utrka je na uzletno-sletnoj stazi Zračne luke Dubrovnik, dužine 5 kilometara. Ove godine sudjelovalo je 200 učesnika i to iz Hrvatske, BiH, Crne Gore, Velike Britanije, SAD-a i Kolumbije. Najbrži muškarac je bio Željko Cota, a najbrža žena je bila britanka Olivia Bailey. analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: ZL Dubrovnik

Viktor Šober, direktor ZL Dubrovnik je izjavio u podcastu za DU list da ne vidi nikakve ekonomske opravdanosti izgradnje aerodroma Trebinje. On smatra da se ovdje radi o populističkom potezu. Kaže da od kako je krenuo Rusko-Ukrajinski rat da je to zamrlo. Šober naglašava da ZL Dubrovnik postoji 60 godina, da još uvijek imaju problema, rade greške i uče. I tu je izgradnja terminala, stajanke i piste najmanja stvar, već je sve oko zračne luke poput djelatnika, školovanja, operacija, procedura, infrastrukture, konstantnih promjena u globalnom zrakoplovstvu toliko jako komplicirano da nije siguran da Trebnje tako nešto može napraviti. Stoga Šober smatra da oni ne mogu doći na razinu konkurentnosti ZL Dubrovnik. ZL Dubrovnik je dominantna i spram Tivta, Podgorice i Mostara, koji ipak rade dugi niz godina i više nemaju probleme sa kojima će se hrvati Trebinje. analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: ZL Dubrovnik  

SMANJENJA: Luxair je prvotno planirao početak operacija iz Luxemburga za Dubrovnik 19.4. No, sada je prvi let pomaknuti mjesec za mjesec dana kasnije na 10.5. i odmah će imati dva tjedna leta. Ovako će letjeti do 4.10. Kompanije je prošlog ljeta letjela dva tjedna leta na liniji.   STATISTIKA NIŠ I DRUGO analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Luxair

ZL Dubrovnik ima terminal generalne avijacije gdje visokoplatežni putnici koji dolaze privatnim avionima imamu poseban VIP tretman, uključujući i poseban VIP salon visoke klase. Taj terminal je odvojena zgrada, dočim se putnicima osigurava i diskrecija. Ovaj promet je procvjetao tijekom Covida-19 kada su putnici daleko jednostavnije mogli putovati privatnim avionom. No, on je ozbiljno pao Rusko-ukrajinskim ratom kada VIP putnici prvenstveno iz Rusije, bitno manjim brojem iz Ukrajine, nisu mogli više putovati privatnim avionima u Dubrovnik. Brojke su i dalje zadovoljavajuće, ali to više nije ona razina kao prije rata. analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: ZL Dubrovnik

Zračna luka Dubrovnik je u 2024. imala 40 djelatnika koji nisu iz Dubrovnika. Od toga je 19 radnika bilo iz Slavonije, 10 iz BiH i 11 iz Makedonije. ZL Dubrovnik je u 2024. imala 442 stalna radnika, a u sezoni broj naraste na 715. Stoga su ovi radnici koji nisu iz Dubrovnika skoro 6% radne snage. Ove godine Dubrovnik će trebati više stranih radnika od te brojke. analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: ZL Dubrovnik

Zračna luka Dubrovnik je u I. mjesecu ostvarila 19.856 putnika (15.095 u I/2024). Dubrovnik je imao 324 operacija (264 u I/2024) i 0,6 tona carga (isto toliko u I/2024). dopisnik: Mladen Radić (Osijek), foto: ZL Dubrovnik

Zračna luka Dubrovnik nije zadovoljna činjenicom da putnik može otputovati Ryanariom za Beč za 18 EUR, a da se let do Zagreba naplaćuje preko 100 EUR. Udio aerodromske takse u tom letu je mizeran i nikako ne utječe na cijenu karte, pa odgovornost nije na ZL Dubrovnik. Viktor Šober direktor ZL Dubrovnik je u podcastu za DUlist rekao da Croatia plaća takse gotovo jednake kao i Ryanair. ZL Dubrovnik razumije sve probleme i strukturu troškova Croatie, no ipak smatra da bi cijena trebala biti bitno niža, što je ekstremno bitno za lokalno stanovništvo koje autobusom do Zagreba putuje preko 10 sati, a jako je vezano uz Zagreb. Zamaaero smatra da bi realna cijena povratne karte Croatie do Dubrovnika bila 99-130 EUR (ovisno o sezoni), odnosno 49 do 65 EUR u jednom smjeru. Ovdje je potrebno naglasiti da Croatia dobiva preko 4 milijuna EUR godišnje za PSO ove linije, pa je

Javna garaža na ZL Dubrovnik je trebala biti dio ljetnog terminala na zapadu luke. Naime, ZL Dubrovnik je htjela do 2025. otvoriti još jedan terminal koji bi se operirao samo ljeti, za LCC, ne bi imao grijanje i zatvarao bi se zimi. No, sada su od tog koncepta odustali, te se mora napraviti potpuno novi projekt, novi postupak javne nabave i nove dozvole za neovisno građenje javne garaže. Umjesto ljetnog terminala, master plan predviđa da se zgrada A, ona koja je operirala dok su se gradile zgrade B i C, pretvori u LCC terminal, tj. da ponovo postane putnička zgrada. Nije glupo. Sada se ova zgrada koristi za sortirnicu. Kapacitet aerodroma je pri kraju i ZL Dubrovnik će morati povećavati kapacitete u skorijoj budućnosti. Poseban problem je schengen i nonschengen koji nije bio predviđen dok se gradio aerodrom. ZL je trenutno negdje 50:50 prometa schengen i nonschengen. Takvu situaciju nema

ZL Dubrovnik u 2025. sav novac od zadržane dobiti će investirati u novi računalni sustav koji će biti srce aerodroma, te mu omogućiti daleko bolje poslovanje, manje praznog hoda, bolju ekonomičnost i veću profitabilnost. Istim će Dubrovnik još više odskočiti kod konkurencije u okolini koja ima stare sustave. analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: ZL Dubrovnik