Zračna luka Dubrovnik je u 2024. imala 40 djelatnika koji nisu iz Dubrovnika. Od toga je 19 radnika bilo iz Slavonije, 10 iz BiH i 11 iz Makedonije. ZL Dubrovnik je u 2024. imala 442 stalna radnika, a u sezoni broj naraste na 715. Stoga su ovi radnici koji nisu iz Dubrovnika skoro 6% radne snage. Ove godine Dubrovnik će trebati više stranih radnika od te brojke. analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: ZL Dubrovnik

Zračna luka Dubrovnik je u I. mjesecu ostvarila 19.856 putnika (15.095 u I/2024). Dubrovnik je imao 324 operacija (264 u I/2024) i 0,6 tona carga (isto toliko u I/2024). dopisnik: Mladen Radić (Osijek), foto: ZL Dubrovnik

Zračna luka Dubrovnik nije zadovoljna činjenicom da putnik može otputovati Ryanariom za Beč za 18 EUR, a da se let do Zagreba naplaćuje preko 100 EUR. Udio aerodromske takse u tom letu je mizeran i nikako ne utječe na cijenu karte, pa odgovornost nije na ZL Dubrovnik. Viktor Šober direktor ZL Dubrovnik je u podcastu za DUlist rekao da Croatia plaća takse gotovo jednake kao i Ryanair. ZL Dubrovnik razumije sve probleme i strukturu troškova Croatie, no ipak smatra da bi cijena trebala biti bitno niža, što je ekstremno bitno za lokalno stanovništvo koje autobusom do Zagreba putuje preko 10 sati, a jako je vezano uz Zagreb. Zamaaero smatra da bi realna cijena povratne karte Croatie do Dubrovnika bila 99-130 EUR (ovisno o sezoni), odnosno 49 do 65 EUR u jednom smjeru. Ovdje je potrebno naglasiti da Croatia dobiva preko 4 milijuna EUR godišnje za PSO ove linije, pa je

Javna garaža na ZL Dubrovnik je trebala biti dio ljetnog terminala na zapadu luke. Naime, ZL Dubrovnik je htjela do 2025. otvoriti još jedan terminal koji bi se operirao samo ljeti, za LCC, ne bi imao grijanje i zatvarao bi se zimi. No, sada su od tog koncepta odustali, te se mora napraviti potpuno novi projekt, novi postupak javne nabave i nove dozvole za neovisno građenje javne garaže. Umjesto ljetnog terminala, master plan predviđa da se zgrada A, ona koja je operirala dok su se gradile zgrade B i C, pretvori u LCC terminal, tj. da ponovo postane putnička zgrada. Nije glupo. Sada se ova zgrada koristi za sortirnicu. Kapacitet aerodroma je pri kraju i ZL Dubrovnik će morati povećavati kapacitete u skorijoj budućnosti. Poseban problem je schengen i nonschengen koji nije bio predviđen dok se gradio aerodrom. ZL je trenutno negdje 50:50 prometa schengen i nonschengen. Takvu situaciju nema

ZL Dubrovnik u 2025. sav novac od zadržane dobiti će investirati u novi računalni sustav koji će biti srce aerodroma, te mu omogućiti daleko bolje poslovanje, manje praznog hoda, bolju ekonomičnost i veću profitabilnost. Istim će Dubrovnik još više odskočiti kod konkurencije u okolini koja ima stare sustave. analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: ZL Dubrovnik

Bura radi probleme ZL Dubrovnik dvadesetak dana godišnje, što je 5,5% dana operiranja. Naravno, prvenstveno zimi. To je velik problem, ZL Dubrovnik je napravila sve da se on umanji, no nažalost na isto ne mogu u konačnici utjecati. Najgore je što bura puše na refove (u mahovim). Tehnologija bi u budućnosti mogla pomoći da se taj broj dana smanji. Jedno od rješenja je da se pista produži za 800 metara na istok (na 4.100 metara). Ovo je Viktor Šober, direktor ZL Dubrovnik izjavio u podcastu za DUlist. analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: ZL Dubrovnik

Europski istražitelji istražuju korištenje fondova Europske Unije za izgradnju ZL Dubrovnik. Izuzet je čak i dio dokumentacije koji se sada istražuje. Viktor Šober direktor ZL Dubrovnik, na podcastu za DUlist, kaže da smatra da je propusta bilo i da posao nije dobro odrađen. Šober kaže da dio novca nije iskorišten, tj. da se morao vratit, a ZL Dubrovnik je sama morala plaćati te troškove. Opala! Od 11 nabava, ZL Dubrovnik je dobila korekcije na 10 i to na 4 od 25%, na 4 od 10% i 2 od 5%. ZL Dubrovnik je time izgubila 20 milijuna EUR, dio su morali vratiti, a dio nisu uspjeli povući. analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: ZL Dubrovnik

Viktor Šober, direktor ZL Dubrovnik nam je poslao vrlo laskavu poruku: Pratim Vas puno putem zamaaero. Moram priznati da sam dosta odluka donio čitajući Vaše članke i analize. One nam svima na ZL Dubrovnik puno znače. Stvorili ste regionalno jedan od najznačajnijih portala uopće. Čestitam Vam na tome. Puno Vas pozdravljam i nadam se da se uskoro vidimo. foto: ZL Dubrovnik

Viktor Šober, direktor ZL Dubrovnik na podcastu za DUlist je izjavio da su letovi Uniteda, Ryanaira i dugih kompanija za Dubrovnik produkt zajedničkog i mukotrpnog rada Ureda gradonačelnika Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanske županije, turističkih zajednica Dubrovnika i županije, te Zračne luke Dubrovnik. Svih ovih pet institucija su radili zajedno i rezultat je vidljiv. Bravo Dubrovnik, tako se radi posao! Zračna luka Dubrovnik očekuje 2025. imati oko 3,1 do 3,2 milijuna putnika. Iskreno, obzirom na najave novih linija, posebno povećanja Ryanaira, mislim da je ovo preskromna procjena. analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: ZL Dubrovnik

Zračna luka Dubrovnik je spremna na drugog hendlera i konkurenciju. Oni su sve pripremne radnje već obavili i to se po njima može desiti sutra. No, čeka se Agencija koja mora provesti natječaj. Taj hendler će sam ulagati u opremu, ljudstvo, plaće… Viktor Šober  direktor ZL Dubrovnik u podcastu za DUlist je rekao da je svjestan da će taj konkurent uzeti dio kolača, ali se nada da će ZL Dubrovnik i dalje imati većinu kompanija, poglavito što su kompanije vrlo zadovoljne uslugama ZL Dubrovnik. Očekuje se da dođe jedan konkurent i to netko od velikih igrača poput Swissporta, Avia Partnera, Menziesa ili čak Havaša koji je hendler na Zagrebu. Uz Dubrovnik drugog hendlera moraju dobiti i Zagreba i Split, koji su svi već odavno prešli 2 milijuna putnika. Nije jasno zašto Agencija toliko dugo čeka na provođenje natječaja. analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: ZL Dubrovnik