Kao što smo pisali na zamaaero Aerodrom Banja Luka planira reaktivirati svoj cargo centar te poraditi na prijevozu robe. Zbog toga je organizirana prezentacija cargo potencijala Aerodroma Banja Luka privrednicima Republike Srpske. Na sastanku je bilo pedesetak predstavnika poduzeća i institucija Republike Srpske. autor: Alen Šćuric, analtičar (Zagreb), foto: Aerodrom Banja Luka

Banja Luka je prije par godina izgradila veliki i novi cargo centar koji, nažalost, sada stoji neiskorišten. Stoga nova direktorica aerodroma Natalija Trivić želi intenzivirati pregovore oko cargo potencijala te povećati cargo promet na aerodromu. Gospođa Trivić najveće nade polaže na farmaceutsku industriju, obzirom da Banja Luka ima hladnjače u kojima može čuvati farmaceutske pripravke. Stoga je intenzivno krenula pregovarati sa farmaceutskom industrijom BiH i okolnih država koje bi svoje proizvode mogli transportirati preko Banja Luke. Gospođa Trivić je svjesna činjenice da za cargo letove treba napuniti jedan avion koji ima priličnu tonažu i da je to vrlo izazovan cilj, no smatra da je on dostižan. ATR 72F ima cargo od 8,5 tona i 75 m3 prostora, a A320 ima cargo od 23-27 tona. Gospođa Trivić želi povećati i cargo na redovnim linijama Air Montenegra i Air Serbie, a u slučaju dolaska Turkisha na liniji za Istanbul, cargo bi bio

Aerodrom Banja Luka se ozbiljno trudi pokrenuti letove za Istanbul, te intenzivno pregovara sa Turkishem i Pegasusom. Istovremeno Wizz Air je izrazio želju pokrenuti letove za Abu Dhabi i Rim. Prvo je i te kako logično, a i druga linija će sigurno biti uspješna, ako se realiziraju. Aerodrom se nada i još jednoj liniji Ryanaira. Aerodrom radi na povećanju leisure i charter linija koje su se ove godine značajno povećale i pokazale su vrlo dobar rezultat. Air Cairo planira svoju liniju produžiti na cjelogodišnju, tj. imati operacije i zimi. autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Alen Šćuric

Aerodrom Banja Luka ima tužbu od strane BHDCA jel nije dostavio podatke o broju putnika zbog čega BHDCA nije mogao naplatiti 1,50 EUR takse prema prijevoznicima. Banja Luka smatra da nije u redu da BHDCA prebacuje ovu obvezu na aerodrome, pošto je to njihova taksa i mogli su je naplaćivati direktno od aviokompanija. Čak štoviše BHDCA ima modalitete da ospori aviokompanijama pravo slijetanja u BiH ako ne plate ovu taksu dočim ih može i ucijeniti, što aerodromi nemaju. Banja Luka je trenutno u sudskom sporu koji će BHDCA vrlo vjerojatno dobiti i nisu sigurni tko će platiti ovaj značajan iznos novaca. Banja Luka tih novaca nema. Stoga je aerodrom obavijestio prijevoznike da je vrlo realno da će morati platiti ovaj iznos. A to može samo značiti reakciju LCC, smanjenje linija ili čak odlazak prijevoznika iz BiH. To nikako ne može biti dobro. Gđa. Natalia Trivić direktorica aerodroma Banja Luka je

Banja Luka je u V. mjesecu ostvarila 44.274 putnika (31.774 u V/2022). Ovo je više nego fascinantnih 140,0% putnika iz istog mjeseca 2019. (31.036). U prvih pet mjeseci Banja Luka je ostvarila 184.701 putnika. autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Alen Šćuric

Vinci radi studiju izvodljivosti i isplatljivosti kojom će ispitati isplativost uzimanja pod koncesiju Aerodrom Banja Luka. Kompanija je bila u Banja Luci sa vrlo visokim predstavnicima i to kod Premijera Republike Srpske Radovana Viškovića. Vinci će nastaviti pregovore sa Banja Lukom po izvedbi studije. Vinci će Vladi Republike Srpske poslati i pismo namjere. Vlada Republike Srpske je iskazala veliku zainteresiranost za ovaj projekt. Vinsi upravlja sa 65 aerodroma u 12 zemalja Europe, Azije i Amerike. Kompanija u svom portfelju ima i brojne aerodrome velike kao Banja Luka, ali i one bitno manje od Banja Luke. autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Alen Šćuric

U prošloj godini su Aerodromi Republike Srpske ostvarili financijski minus od 298.454 EUR. Aerodrom Banja Luka je ostvario 3,1 milijun EUR prihoda. U prihode je uračunata i subvencija Vlade Republike Srpske od 1,1 milijun EUR. Aerodrom je zaradio od prodaje robe u trgovini, ugostiteljskim objektima, goriva i tečnosti za odleđivanje 1,2 milijuna EUR, a od aerodromskih taksi samo 284.770 EUR. Putnički i cargo promet još uvijek ni izblizu ne pokrivaju osnovne troškove aerodroma i isti ne može funkcionirati bez subvencija. Najveći trošak aerodroma su plaće koje iznose 1,3 milijuna EUR. Broj zaposlenih je bio 106, što je 32 zaposlena više nego 2021. kada ih je bilo 74. Aerodrom naglašava da ima manjak potrebnih radnika. Manjak radnika je u opsluzi putnika i zrakoplova, te u osiguranju. Stoga aerodrom ima velik broj prekovremenih sati, a i administrativne radnike je koristio za poslove prometa. Banja Luka je 2022. prevezla 343.009 putnika na 3992