Bez obzira na sve priče o (ne)opravdanosti izgradnje aerodroma u Bihaću, politika ipak ide dalje. Prema riječima federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudina Dedića, na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija usvojena je Odluka o usvajanju programa utroška sredstava za Aerodrom Bihać u iznosu od 25 miliona KM. Podsjeća da je Vlada FBiH jedini investitor za izgradnju Aerodroma u Bihaću i dosad je osigurala oko 10 miliona KM. Usvajanjem današnje odluke o programu utroška sredstava u iznosu od 25 miliona KM plan je da se završi I faza izgradnje Aerodroma u Bihaću sa poletno-sletnom stazom u dužini od 1.200 metara, kontrolnim tornjem, rasvjetom i ostalom neophodnom infrastrukturom kako bi sam Aerodrom profunkcionirao za slijetanje aviona. Na ovom dijelu piste mogli bi slijetati manji avioni koji prevoze oko 70 putnika. autor: Dževad Mešić, suradnik (Bihać), foto: Aerodrom Bihać

Iako je i pored trećeg raspisanog natječaja za izbor i imenovanje direktora JP Aerodrom Bihać proces rastegao preko 3 i pol mjeseca, još se ne nazire kraj ovoj trakavici. Naime nakon dva raspisana i poništena natječaja još nije izabran nasljednik postojećeg v.d. direktora Aerodroma i pored toga što se prijavio određen broj kandidata. Naime, nakon svakog raspisanog natječaja utvrdi se da se “nešto pogriješilo” u traženoj dokumentaciji pa se konkurs poništava i istovremeno objavljivao novi, sa dodatnim uvjetima. Zadnji natječaj je istekao ovih dana, a da li će biti izabran novi direktor još se ne zna. U međuvremenu, v.d. direktora pokušava da pronađe investitore koji su voljni da ulože novac u izgradnju ovog aerodroma. Tako je Sporazum o razumijevanju  potpisan sa konzorcijem Chemie Tech DMCC (CTD) i Emirates Gates Investment (EDI), a potpise na dokument stavili su direktor CTD-a Mazarali Kamumiya Saiyed i H.H Sheikh Saeed bin Tahnoon bin Saqar

U Bihaću je održan sastanka premijera Vlade Federacije BiH Fadila Novalića sa gradonačelnikom Bihaća, Šuhretom Fazlićem. Tema razgovora je bila budućnost aerodroma Bihać, obzirom da je potrošeno već više od 8 milijuna EUR, no nije se uradilo gotovo ništa. Premijer je bio vrlo razočaran tempom radova, a posebno razočaranje je u činjenici da je Grad Bihać federalnim novcem otkupio vlastito gradsko zemljište za potrebe aerodroma, umjesto da je otkupljivao okolna privatna zemljišta. Odlučeno je da će izgradnja vršiti u fazama, te će se ove godine utrošiti 12,5 milijuna EUR u izgradnju poletno-sletne staze u dužini 1200 metara. I sada se postavlja pitanje, čemu će služiti ova staza bez terminala i sve ostale infrastrukture. Konačno, 1200 metara je dosta samo i isključivo za turbopropne avione kojih ima jako malo u zrakoplovstvu Europe, čime bi se i broj možebitnih prijevoznika osjetno smanjio, a u obzir ne bi došli najrealniji prijevoznici poput Austriana,