zamaaero@gmail.com

+385(0)1/3465886

zamaaero@gmail.com | +385(0)1/3465886

Analize

A originalnog gradonačelnika Bihaća!

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Aerodrom Bihać

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić je rekao da će se aerodrom u Bihaću graditi u fazama. Od 12,8 milijuna EUR koliko će dobiti od Federacije BiH 8,9 milijuna EUR će se utrošiti na uzletno-sletnu stazu dužine 1,2 km. I sad se postavljaju dva pitanja. Zar odgovorne osobe stvarno misle da mogu napraviti uzletno sletnu stazu za 8,9 milijuna EUR. Nema šanse. Drugo pitanje je što će sa tako kratkom stazom? Na istu može sletjeti samo turbopropni avion. Letove za Bihać mogu pokrenuti Austrian, Swiss, Lufthansa ili Turkish, ili pak LCC Wizz Air ili Ryanair. Ni jedna od ovih kompanija nema turboprope u floti. Jedina kompanija koja bi bila realna za letove je Air Serbia koja ima ATR-72. Zar Bihać gradi aerodrom za eventualno par tjednih letova na liniji Bihać-Beograd?

No, gradonačelnik je zapravo došao na originalnu ideju. Pista od 1,2 km će se napraviti da bi potencijalni investitori mogli sletjeti sa svojim avionima da vide kako je „projekt ozbiljan“. A onda će oni financirati produženje piste na 2,4 km. O bože moj, bože moj! Ovo je jedna od većih gluposti koje sam pročitao. Samo za zemljište za pistu potrebno je još 3,1 milijun EUR. A gdje je još stajanka (apron), terminalna zgrada, ostali infrastrukturalni projekti (garaže, vatrogasna stanica, cargo…), pa oprema aerodroma koja je ekstremno skupa (vozila, navigacijska oprema, IT oprema…). Gradonačelnik smatra da će projekt koštati 66,5 milijuna EUR. Teško samo toliko. Manje od 100 milijuna nema šanse da košta pista od 2400 metara, stajanka, rulnice, terminalna zgrada i ostale potrebe. No, ono što se sada dešava je da će se potrošiti već 20 milijuna EUR, a da zapravo neće još uvijek biti ničega, eventualno omanja uzletno-sletna staza koja bez ostale infrastrukture ne znači baš ništa. Zapravo to će nakon utrošenih 20 milijuna EUR biti tek vrlo skup sportski aerodrom.

Još uvijek ne mogu dokučiti koji je razlog da se aerodroma nije radio na samo petnaestak km udaljenoj Željavi. U Željavi postoji pista 2500 metara duga (2 piste su u Hrvatskoj, 3. većim dijelom u BiH) koju je samo trebalo obnoviti, postoje prostori za stajanku, kao i niz objekata.

Za preostali novac gradonačelnik planira potrošiti 1,1 milijun za rasvjetu, 2,7 milijuna za sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda, te 77.000 za most na Uni. Da nema Trebinja Bihać bi bila jedna od većih zrakoplovnih gluposti u regiji. U svakom slučaju u kategoriji zrakoplovnih gluparija par excellance koje su aktivne u regiji Bihać je uz bok Morave, Trebinja i Maribora. Konkurencija je opako jaka, vidjet ćemo tko će na kraju pobijediti. A svi zajedno će potrošiti sitnicu od oko 300 milijuna EUR. U presiromašnoj regiji koja vapi za elementarnim potrebama stanovništva. Nazdravlje.

86 Komentar/a
Najnoviji
Najstariji Najbolje ocijenjeni
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare

Osmislih još jednu ‘autobusku’ ATR liniju, iz 3 lega slične dužine: Beograd-Sarajevo-Bihać-Ljubljana.

Sve veze sem Beograd-Ljubljana imaju smisla. Ha!

Pa, ako dozvole Slovenci i Bosanci, valjda može (kad je JAT onomad dobio dozvolu za Rim-Portorož). Ili da leti u ime FlyBosne npr, ili SolinAira, može birokratija valjda nekako da se zaobiđe, ako nema niko protiv (a zašto bi). Evo, nek se osnuje kompanija People’s Bosnia Line samo za ovu liniju…

Da, napisah da sve sem Beograd-Ljubljana ima smisla, ali to ‘sve ostalo’ je ukupno 5 destinacija. Ovo bi bila veza po ‘sredini’ Ex Yu prostora, pravcem po kojem nema autoputa – na jednoj strani najveći vazdušni čvor, na drugoj najbogatija zemlja i gastarbajtersko područje za Bosnu.

Glede Željave, ovo o 3 piste koje su večinom u BiH nije točno. Samo je jedna večim dijelom u BiH, a i ta je zadnjih 20% dužine u Hrvatskoj. Sve se lijepo vidi na Google maps.

Je, “moj bed”. Ovo 3. sam uspio pročitati pod tri. I meni bi bilo logično da su obnovili tu “bosansku” pistu. Istine radi na Željavi je postojalo 5 pisti. Od toga su jedino dvije uporabljive za poljetanje/sljetanje, jedna potpuno u HR, a druga većim djelom u BiH. Ostale tri su bile namjenjene kao rulnice prema ove dvije uzletno/sletne i za poljetanja u ratnim/hitnim uvjetima jer su izlazile direktno iz tunela podzemnog objekta. Ova “bosanska” pista je uža od “hrvatske”, tj namjenjena za lovačku avijaciju i trebalo bi je proširivati do standarda za putničke zrakoplove, što je 45m (za regionalne, turboprop možda prolazi i 30m širine, nisam siguran). Koliko vidim s BiH strane nema stajanki niti objekata, a teren je prepun škrapa/vrtača što poskupljuje cijenu izgradnje. Treba uzeti u obzir i da su same piste na više mjesta minirane prilikom napuštanja baze od strane JNA. Al opet najvjerojatnije jeftinije nego ova nebuloza s novom lokacijom za aerodrom, pogotovo jer je zemljište u vlasništvu države BiH (nasljeđeno od bivše države/JNA).

Deminiranje kreče na jesen a uredjenje staze za sportsko letjeliste odmah iza toga. Sve u organizaciji Aero kluba Željava. A nakon toga i manji objekat, vjerojatno kontejner za prvu ruku a onda po potrebi i ostalo.

Dakle, Bihać će imati dva konkurentska aerodroma? Opa…

Ne. Imat će aerodrom u Golubicu i sportsko letjeliste na Željavi. Nešto kao Lučko i Pleso. Otprilike. Nikako konkurentne.

A, OK.

Inače, koliko traje put Bihać-Sarajevo, kolima ili autobusom? Pitam se da li bi npr. Air Serbia mogla da uvede let Beograd-Sarajevo-Bihać, ATR-om, sa pravom prijema putnika i na domaćem legu u BiH. Time bi ojačali i konektiranost Sarajeva.

Pa valjda može, ako odobri BiH? A zašto ne bi odobrila?

Alene, Kraljevo ima 2 aerodroma:)))

Mislim da i Osijek ima 2. Klisa i Čepin. Ali nije da je to neki primjer za sljediti 🙂

Ceo projekat liči na “verovali ili ne”! Širina piste 60m dužina 2400!?? Ako se i ostvari u šta sumnjam, biće to kamen oko vrata i gradu i kantonu. I u Trebinju će biti slično ako se išta desi do izbora. Od velikih obećanja biće možda neki mali aerodrom da Rođa Drašković može da spusti Cessnu i to je to.

Dobro, u Trebinju je tok novca malo drukčiji: preduzeće Aerodromi Srbije plaćaće troškove aerodroma Trebinje, tako da će se novac iz Srbije zapravo trošiti u Hercegovini. To je defakto pomoć predmetnom području.

To samo znaci da ce novca za vrtice, skole, bolnice, kulturu i sport biti manje u Srbiji. Dakle nije sija vec je vrat.

Stara, izlizana patetika

Razbacuje se novcima dok curi pipa od drugova iz Kine, međutim, polako se ta hrpica (neki su ugovori potpisani ali još nisu konzumirani) penje prema 10 milijardi EUR, pa kad im dragi Kinezi povuku ručnu i kažu da je došlo vrijeme za otplatu ima da leti perje na sve strane …

Ipak, iako ja uopšte nisam naklonjen ovoj vlasti, mora se reći da je spoljni dug Srbije ispod 60% BDP-a, i to posle stravičnog zaduživanja zbog ludačkih korona mera prošlog proleća. Takođe se mora priznati da se baš, ali baš mnogo para troši na javne objekte poput bolnica – npr. u Beogradu se gradi četvrta najveća bolnica na svetu po broju kreveta, Klinički centar Srbije – nije megalomanija, nego je to jednostavno glomazna ustanova – već je izgrađen novi KC Niš, dograđuje se Novi Sad, pa će i Kragujevac, a u svaku opštu bolnicu u zemlji ulaganja su reda veličine 20-30 mil EUR. Itd. I nisu samo bolnice. Drugim rečima, Srbija trenutno baš ima para u budžetu i nije prezadužena, ni blizu (dug Crne Gore je npr. prešao 100% BDP-a, italijanski je oduvek toliki). To su činjenice. Uzrok je uspela operacija uzimanja para od naroda – višegodišnje smanjenje plata u javnom sektoru i penzija koje bi teško negde još prošlo – ali, eto, država ima para i zadužuje se po sve povoljnijim kamatnim stopama.

Ne kvarite im iluzije Pantograf, nije fer!

Problem je u tome što je u taj vanjski dug ušla samo EUR 1 milijarda kineskih kredita, EUR 6 milijardi nije javno objavljeno, naime radi se o tajnim ugovorima za koje Kina ne daje dozvolu da se objave, pa kao ne postoje, s tim novcima se financira većina kineskih investicija po Srbiji (sve je dokumentirano i detaljno popisano u više publikacija). Još EUR 3 milijarde su odobrene ali još nisu konzumirane. Čak je i vašoj premijerki prije 10ak dana pobjeglo da su kineske investicije u Srbiju oko 10 milijardi EUR, naravno sve u kreditima s kamatama koje su bar 2x veće od tržišnih, te zabranjuju refinanciranje tih kredita od strane drugih (čitaj zapadnih) fin. institucija.
Krediti i investicije su dobre ako se koriste za stvari koje će generirati profit iz kojih će se ti krediti vraćati, problem je kad se ta sredstva koriste za investicije koju će generirati dodatne troškove. Kinezi će odobravati kredite sve dok ne postignu neku kritičnu masu nakon koje nema povratka, to nije samo slučaj s CG već i s još nekoliko azijskih država. Nema besplatnog ručka, na žalost.

Kinezi, ne žele da se zna kakve su sve uvjete dali.

Evo ako imate vremena i volje, cijela studija, na stranici 50 imate podatke za Srbiju, znači oni su uspjeli doći do nekih 10 ugovora (što je samo dio od ukupnog broja) i oni su u vrijednosti od USD 3,6 milijardi, a kao što sam ranije naveo u vanjski dug Srbije je ušla samo USD 1 milijarda.

https://www.ifw-kiel.de/fileadmin/Dateiverwaltung/IfW-Publications/-ifw/Journal_Article/2021/How_China_Lends.pdf

Da upravo to. Da nismo u EU i da nemamo pristup njihovim sredstvima i mi bi bili na tom putu.

Sad još sam fali Vučić da izjavi kako će “on” dati parsto milijuna eura samo ako to bude pod kontrolom SMATSA.
I onda se pitaju zašto ih svi mrze.

Kako ono bese izjava g.Scurica “ovo je zrakoplovni portal , ovde nema mesta politici”?

A da, to vaze samo za Srbe.

mislio sam na političare, gdje ste se vi našli?

Isto tamo gde se vi nadjete kad se pomene bilo koji hrvatski politicar (sadasnji ili bivsi) u negativnom kontekstu. Ili u bilo kom drugom. Zar nije Veliki Urednik ovog sajta rekao da ovde nema politike a jos manje mrznje? A vi povezali jedno sa drugim u istom postu i jos pitate ko se gde nasao…

Vucic nikad nije pominjao aerodrom Bihac i zasigurno nema nikakve veze sa istim.

Sto se mene tice mozete pominjati hrv. politicare u kakvom god kontekstu, ne podnosim ih.
A ovo uvjetovanje da Srbija kontrolira nebo nad drugom suverenom državom smatram otvorenom agresijom.

Ako ja ista napisem o hrv. politicarima vi to necete ni videti jer ce to Urednik brze-bolje obrisati.

Ako ste prespavali prethodnih bar 20 godina onda cu vas obavestiti da sve do skora (2019) BHANSA nije ni kontrolisala nebo iznad BIH iznad 32000 ft vec su to radile i Srbija ali i Hrvatska.

Agresija sa ovim zahtevom nema ama bas nista zajednicko, ovo je pre svega trgovina. Mi vama aerodrom vi nama vazdusni prostor i to ne da bi mi to prodali nekom trecem vec da bi zastitili svoju investiciju. Svima dobro.

To sto su Srbija i Hrvatska dijelile zračni prostor druge države je zapravo tužan rezultat politike koju imaju prema BiH. A ovo nadmetanje da tako bude u budućnosti me samo podsjeća na onu Slobinu i Tudjmanovu salvetu. Šta nismo već dosta zla nanijeli toj jadnoj državi?
Šta bi vi rekli da npr Madjarska pomogne izgraditi aerodrom u Novom Sadu ali samo pod uvjetom da oni vrše kontrolu neba nad Vojvodinom?

Za razliku od Republike Srpske Srbija moze sama da gradi svoje aerodrome i ne mora da ulazi u pricu sa susednim drzavama.
U maMdjarskoj i u Srbiji ne zivi isti narod, u Srbiji i Rep.Srpskoj zivi. Velika razlika.

Ima i Bunjevaca i Rusina.

Mađarska u Vojvodini, usled odličnih veza Vučić-Orban, ulaže u razne projekte, ima čak i svoj prvoligaški fudbalski klub u Bačkoj Topoli, i završava mu moderan stadion. Takođe, govori se da će Segedinski tramvaj voziti za Suboticu.

Iako Segedin već ima aerodrom – bez redovnog saobraćaja, pa nije jasno zašto bi Mađarska ulagala u letelište u blizini – u Subotici, ipak, postoji potreba za boljim aerodromom za poslovnu avijaciju od postojećeg, jer je već bilo slučajeva nemačkih poslovnih ljudi koji su insistirali da slete malim avionom baš u Suboticu (razvilo se tamo nešto solidne industrije poslednjih godina). I u to bi zapravo trebalo da uloži Srbija, a ne Mađarska.

Znaci nepotrebno i neprimenjivo na situaciju u Trebinju.

Situacija je neuporediva jer je dijametralno suprotna.

Inače, malo je off topic, ali i nije, primer Segedina i Subotice je meni omiljeni kada neko ustvrdi da smo mi ovde nekakvi “megalomani” – mi smo, u svojim neuspešnim državama, bukvalno zakržljali. I Subotica i Segedin su, naime, pre 100 godina imali jednak broj stanovnika (po 90.000) – do danas je Segedin narastao 50%, Subotica jedva 10%, Segedin je univerzitetski centar, osim aerodroma ima i tramvaj (u Subotici ukinuli 1974, jer nisu mogli da ga održavaju) i trolejbus. Nema Palićko jezero, ali je turistički grad, sa termama i vrhunskim hotelom čim se iz centra pređe Tisa. Razvijenost trgovine je neuporediva – iz siromašnije Subotice se dolazi u šoping u Segedin. Itd.

Kontraproduktivno je ponekad, Alene, pisati o megalomaniji u našim skučenim okvirima. Mislim, ja ne znam za veći grad u Evropi od Zagreba a da tako tiho i stidljivo govori o metrou (Solun je jednake veličine, i siromašniji je od Zagreba, dosta, a eno završava dve linije). Da stvar bude gora, i u Beogradu smo imali ljude, na vlasti, koji su govorili “to nama ne treba”… Onda, imate ljude u Hrvatskoj koji govore kako vam je autoput za Split neisplativ, a to je, u zemlji koja privlači automobilske turiste, bukvalno, primarni privredni objekat. Ovde su govorili isto za autoput za Čačak i eno, za praznike je bio dva dana u blokadi, kolika je bila gužva.

Nek se gradi, Alene. Nešto će od toga propasti, ali, tako je u svakom biznisu. A biznis, uz bankrote, dabome, napreduje – nekako su nam države u tome dosad bile sporije.

Finansijskog opravdanja nema gotovo nijedan metro – kapitalne troškove mogu da povrate oni u Nju Delhiju, Pekingu i Šangaju; ipak, grade se po svetu i u manjim gradovima od Zagreba, jer, kao i kod aerodroma, posredni efekti mogu da budu dramatični. Kako je u Zagrebu glavna osa pružanja naselja Istok-Zapad (zanimljivo, kao i u Solunu, osim što tamo gde je vama Novi Zagreb, njima je more), jedna linija bi već mnogo pomogla, a moglo bi se urediti da ispod centra saobraćaju tramvaji, koji bi dalje ka periferiji nastavljali svojim trasama. To bi bio neki laki metro iliti LRT, koji u Evropi imaju i gradovi veličine Splita. Jer, Alene, u Zagrebu su baš na toj osi istok-zapad tramvaji očajno spori i vuku se kroz Ilicu pored pešaka, pa i sa automobilima na jednom delu.

Da, ovo potvrđuje moju tezu: mi iz bivše SFRJ smo sve samo ne megalomani – u Nemačkoj bi, u gradu veličine Zagreba gradili metro još pre pola veka.

Da se nadovežem na ovaj off topic u vezi Zagreba, metro bi bio iznimno skup a u stvari nije ni potreban jer je Zagreb tramvajima jako dobro pokriven, a tramvaji većinom imaju svoju zasebnu traku i relativno su brzi. Uz tramvaje (i naravno autobuse) postoji i laka prigradska žljeznica. Recimo tu željeznicu koristi dosta ljudi na mom poslu (širi centar grada) kad dolaze iz Zaprešića (ili okolnih mjesta) ili recimo iz Podsuseda ili Vrapća (zapadni dio Zagreba), radi se o novim modernim električnim vlakovima, tako da metro Zagrebu stvarno nije potreban. Iako bi ga bilo relativno moguće napraviti jer bi se moglo povući i do 85% sredstava iz EU fondova, ako smo mogli utući EUR 100 milijuna u žičaru na Sljeme …

Bas dobro pitanje. Kao sto vidimo iz danasnjeg primera Vucica nije pomenuo niko od tih zlih Srba vec neko sa one strane “civilizirane” granice. A sto se pominju to morate pitati doticnu gospodu.

Ma Max, on i njemu slični se nadju u svemu…. Počni dvije rečenice sa slovom “U” i eto ti već teme o ugroženosti i povijesnoj nepravdi! Ne znam koliko ste stari ali možda znate tko je Calimero? Ono crno pile sa ljuskom od jaja na glavi koji je uvijek urlao: “To je nepravda!”… E tako si ja sve ove razne anonimuse i razne druge nikove zamišljam…

Pa zar je Bihać srpski?

Kratak komentar: sirotinja se uvijek razbacivala novcima koje niti nema

Evo upper karte zone odgovornosti (AoR) BHANSA (provajdera u BIH) sa koje se vide granice i visina do koje BHANSA kontrolira svoj zračni prostor od novembra 2029.
Ovo je upper karta za visine od 6250m (nivo leta 205) do 20100m (nivo 660). Može se vidjeti da u AoR nema provajdera osim BHANSA ali je činjenica da AoR ne pokriva cijelu državu i njen FIR (područje letnih informacija). To je pitanje međudržavnih sporazuma ali i tehničkih mogućnosti.

https://eaip.bhansa.gov.ba/2021-02-25-AIRAC/graphics/eAIP/LQ_ENR_6_2_ENROUTE_CHART_ICAO_UPPER_AIRSPACE.pdf

Što se tiče Trebinja, južni dio je delegiran HKZP-u zbog Dubrovnika. Kad se “vrati”, ne vidim smisao da se delegira SMATSA-i ako BHANSA može nadzirati taj prostor (a može).

Znate li kad ce se podrucje koje danas kontrolise Hrvatska vratiti u potpunosti BiH?

Ovo deluje kao ogroman prostor koji danas kontrolise HKZP.

Pa, nešto je zbog postojećih sporazuma koji su nastali dosta prije. Problem pravi i oblik obje države-BiH jer “ulazi” duboko u RH pa je i zbog pojednostavljenja radio komunikacije kontrola-piloti tako urađeno (da ne bude komunikacija tipa “Dobar dan-Doviđenja”) na rutama koje su sjever-jug i sjeverozapad-jugoistok. A i Hrvatska je dosta uska isto kao i Slovenija pa bi za letove preko Balkana trebalo vratiti radiotelegrafistu kao člana posade koji bi samo komunicirao sa kontrolom letenja.
Evo karte donjeg zračnog prostora pa pogledajte rute preko zapada BiH.

https://eaip.bhansa.gov.ba/2021-02-25-AIRAC/graphics/eAIP/LQ_ENR_6_1_ENROUTE_CHART_ICAO_LOWER_AIRSPACE.pdf

Puno vam hvala na odgovoru.

Kakvo osvezenje procitati ovde korisne informacije bez ikakvih insinuacija!

2019 a ne 2029.

osim zamaaera u klasteru su i:

(Slovenija)

(BiH)

(Srbija)

Pretplatite se na

DNEVNI BILTEN

– bitno više novosti (svaki dan >15)
– bitno svježije novosti nego na zamaaero
– stiže na vaš e-mail svaki radni dan

Na Dnevni bilten su pretplaćene najveće institucije i zračne luke

Pročitajte više>

NAGRADNA IGRA

Osvojite 9 starih razglednica (50+ godina) InexAdrije, Lufthanse, Balaira, Air Lloyda i Ju52
tako da nam pošaljite fotke za foto-spotterski kutak

Pročitajte više>

POŠALJITE NOVOST

Budite i vi novinar zamaaero!
Ako pošaljete 10 novosti koje objavimo možete postati honorarni suradnik
i pisati za novac!