Kada je Wizz Air zatvorio bazu u Tuzli bio je to šok. Za sve. Pa i za upravu aerodroma koja je doslovce za isto saznala iz medija. Wizz Air se nenajavljeno povukao u samo par dana. Šok i nevjerica. Uprava Aerodroma Tuzla potom se opako trudila da zadrži promet na Tuzli koliko-toliko. Doveli su Lumiwings i doživjeli fijasko, potom su doveli Pegasus, AJet i Corendon. Uspjeli su i značajno povećati broj letova Wizz Aira. No, broj putnika je pao na 1/3 spram vremena Wizz Airove baze. I pao je na samo 200.000 putnika.

Aerodrom nije znao što bi sa ogromnom infrastrukturom koju je izgradio, sa puno previše zaposlenih. I od prvog dana je ponovo pregovarao sa Wizz Airom da se vrati. Konačno su u tome uspjeli. Pa pogledajmo što će se sada dešavati u Tuzli i kakve će to imati posljedice za Aerodrom.

Kako je Wizz Air otišao

Wizz Air je u Tuzlu došao 2013. godine i time je aerodrom oživio, a dotadašnja vojna baza dobila je i civilne putnike. Već 2015. Wizz Air je bazirao prvi avion na Tuzlu. Drugi avion je bazirao 2017. godine. No, kompanija je u Tuzli stagnirala od 2018. Ipak, 2023. Wizz Air je krenuo ponovo rasti, otvarati linije i povećavati frekvencije. Bilo je to vrijeme kada je u Tuzlu došao Ryanair (XI. mjesec 2022). Sve je bilo bajkovito. Dva najveća LCC se kolju, povećava se broj linija i frekvencija… I onda je prvo Ryanair otišao u V. mjesecu 2023. samo sedam mjeseci po pokretanju letova. Šok! I još se nismo od toga oporavili, a Wizz Air je najavio da odlazi za mjesec i pola, već 12.9.

Tuzla nije imala pojma da će Wizz Air otići. Čak štoviše aerodrom je pregovarao sa Wizz Airom oko baziranja trećeg aviona radi čega je i krenuo intenzivno raditi treći gate. I onda hladan tuš. Umjesto trećeg aviona Wizz Air je odlučio ukinuti bazu, povući oba aviona.

Zašto se to desilo? Danas je jasno da je tada Wizz Air porezao niz linija i frekvencija radi problema sa Pratt & Whitney motorima. Imali su prizemljeno i preko 50 aviona, skoro ¼ flote. I svašta se nešto porezali. Tada su zatvorili ¼ baza. U regiji Wizz Air je porezao niz linija, gotovo svi aerodrom su bili porezani, najviše Niš, Banja Luka, Dubrovnik i Podgorica. Skopje i Beograd su izgubili 50% baziranih aviona. No, ovdje se postavlja pitanje zašto je Wizz Air potpuno otišao iz Tuzle. Mogao je smanjiti bazu na jedan avion i imati 20-23 tjednih letova sa nekih desetak linija. Ali nije.

Zašto? Vrlo jednostavno, Wizz Airu je pukao film. Aerodrom je obećavao Wizz Airu svašta nešto. Tako je natječaj za 3. gate obećan još 2020, pa je raspisan krajem 2021, no eto nije napravljen još dan danas. I novi Atrij je trebao biti već odavno gotov (prije ljeta 2022), no ni od toga ništa. Opako su kasnili radovi i na parkiralištu. Jednako tako se četiri godine obećava osvjetljenje centralne linije. Ovo je posebno važno tijekom zime kada Tuzla ima problema sa maglom, snijegom i vjetrom. Wizz Air ovaj problem naglašava kao presudan. Zbog toga Wizz Air je tijekom zime imao i 3. aviona kao backup u Tuzli. I svejedno imao gomilu kašnjenja i otkazivanja. I lako je Wizz Air imao treći avion zimi u Tuzli kada je imao brdo aviona i manje letova zimi. Ali to si nije mogao priuštiti od zime 2023/24 jer je imao daleko manje aviona radi problema sa Pratt & Whitney motorima. I onda logično da je rezao zračnu luku gdje mu je yield bio slab i gdje je imao ogromnih operativnih problema. Logično. Ne treba čuditi da je Wizz Airu prekipjelo i da je rekao „dosta“.

Treba se postaviti i pitanje je li ovaj odlazak radi takse BHDCA od 1,50 EUR. Radi toga je iz Tuzle otišao Ryanair, a radi istog iznosa opako su smanjili broj letova Ryanair i Wizz Air u Podgorici ove zime. LCC tako reagiraju na povećane izdatke. Ako je Tuzla pala na koljena radi 1,50 EUR onda i te kako treba na odgovornost pozvati sve odgovorne. Ovaj puta Wizz se vraća a direktor Aerodroma Tuzla Halilčević mi je rekao da će grad Tuzla preuzeti plaćanje ove takse.

Odlaskom Wizz Aira Tuzla se našla u katastrofalnoj poziciji. Uložila je ogroman novac u povećanje terminala, treći gate i druge infrestrukture. Anex koji će zjapiti prazan jer će se broj rent’a’car  poslovnica značajno smanjiti, ima puno prevelik broj zaposlenih, što će joj prazno i skupo parkiralište za 320 automobila koje je izgradila za Wizz Air. Što sa svime time? Koliko samo košta hladan pogon i režije za puno prevelik terminal koji će zjapiti prazan. Što sa ogromnim viškom zaposlenika? Davati im otkaze ili ih držati na plaći za neka bolja vremena, a da igraju pasijans? Odakle novac za to?

Tuzla je izgubila preko 3800 letova godišnje i skoro 400.000 putnika. Pala je sa skoro 600.000 putnika (a da nije bilo rezanja Wizz Aira u IX. mjesecu 2023. približila bi se i na 700.000 putnika) na samo njih 207.551. Koma! Ovako malo putnika Tuzla nije imala ni u najgoroj Covid-19 2020. godini kada je bila zatvorena dva mjeseca, no te godine imala je 228.425 putnika. Ovako malo putnika Tuzla je imala daleke 2014. godine, prije otvaranja Wizz Air baze.

Najveća opasnost je bila da putnici steknu neke nove navike. Pa da umjesto preko Tuzle krenu putovati preko Sarajeva, Banja Luke, Beograda, Osijeka i Zagreba. Nažalost to se i desilo. Svi ovi aerodromi su povećali brojeve putnika nauštrp pada Tuzle. Danas se Tuzla mora ozbiljno potruditi da te putnike povrati.

Po zatvaranju baze Wizz Air je letio tek 8 do 10 tjednih letova. Tek u zimu 2024/25 Wizz Air je povećao broj letova na 13 tjedno, dok je u IV. mjesecu 2025. imao 12 tjednih letova.

Kako se aerodrom snalazio nakon odlaska Wizz Aira

Nakon prvotnog šoka aerodrom se pribrao i krenuo tražiti rješenje. Kanton j osigurao novac, čak 1,28 milijuna EUR, a aerodrom zasukao rukave i pregovarao sa više kompanija paralelno. Aerodrom se mogao ponašati inertno kao Ljubljana, Maribor, Niš, Mostar ili Rijeka kad su izgubili linije. Mogli su reći baš nas briga, otpustiti nešto ljudi, te živjeti na novcu Kantona, u ljeto dovesti Pegasus i moliti boga da im Wizz Air poveća nešto letova. Ali ne oni su intenzivno tražili rješenje. Najdalje su otišli pregovori sa Air Montenegrom i Trade Airom. No, obije ove kompanije su na kraju odbile Aerodrom, tj. tražili su puno preteške uvjete koje nije mogao aerodrom prihvatiti.

No, aerodrom je razmišljao out of box. Grčka minijaturna kompanijica Lumiwings, koja je tada letjela iz talijanske Foggie na pet cjelogodišnjih i jednoj sezonskoj liniji odlučila je letjeti i za Tuzlu. Sve je izgledalo super.

No, aerodrom i Lumiwings su napravili nekoliko pogrešaka. Prvo su najavili letove samo 20-tak dana od početka prvih letova. Prodaja je počela tek 17 dana prije prvih letova. A prvi letovi su bili netom prije Božića. Tada su ljudi već kupili avionske karte za Sarajevo, Beograd, Banja Luku ili za autobus. Dakle, ili su to trebali pokrenuti bitno prije, ili ne pokretati letove prije III. mjeseca sa prodajom bar dva mjeseca prije (od početka I. mjeseca). Letovi su bili sa Boeingom 737-700 koji je imao 149 sjedala. Nije loše. OK, možda bi Embraer bio bolje rješenje, ali ovo je OK avion, manji od Wizz Aira, što je i logično, ali još uvijek dovoljno velik za operacije.

Drugi problem su bile linije. Sve destinacije su bile po dva leta tjedno. To je ok. Ali odabir destinacija je bio vrlo pogrešan. Saarbrucken u Njemačkoj, Halmstad u Švedskoj, Esbjerg u Danskoj i Maastricht u Nizozemskoj (utorak i četvrtak).

Maastricht nije alternativa Amsterdamu i Bruxellesu, to nije Eindhoven. On nikako nije dovoljno dobra alternativa. Maastricht je na samom jugoistoku Nizozemske. Od Eindhovena je udaljen 78 km, od Amsterdama 203 km za što treba 2:10 sati vožnje (iz Eindhovena do Amsterdama je 119 km ili 1:15 sati vožnje). Iz Maastrichta do Bruxellesa ima 120 km ili 1:35 sati vožnje, što je jednako kao i iz Eindhovena. Stoga ne treba čuditi da je 2022. Maastricht imao samo 266.000 putnika sa tek 2 prijevoznika na 3 cjelogodišnje i 9 sezonskih linija, a Eindhoven je imao čak 6,3 milijuna putnika na 74 cjelogodišnje i 28 sezonskih linija 8 prijevoznika. Zašto bi netko letio na 24 puta manji aerodroma umjesto na aerodrom na kojem ima više od 100 linija?

Saarbrucken je minijaturan aerodrom. Wizz Air je letio za Dortmund, Berlin, Hahn, Köln, Karlsruhe, Friedrichschafen i Memmingen. I dalje leti za Memmingen i Dortmund. Čak devet aerodroma u Njemačkoj. Stoga bi nešto od ostalih sedam aerodroma imalo smisla, a ne potpuno novi aerodroma i to minijaturan na koji nitko ne leti. Na ovaj aerodrom lete samo dvije kompanije sa tri linije cijele godine, te četiri kompanija sezonski. Saarbrucken je na samom jugozapadu Njemačke. Saarbrucken je svakako opcija za putnike iz Frankfurta (176 km, 1:45 sati vožnje), Luxemburga (148 km, 1:40 sati vožnje), sjeveroistočne Francuske i jugoistočne Belgije. Puno premalo potencijalnih putnika.

A danski Esbjerg? Pobogu! To nije čak ni minijaturan aerodromčić. Pa tamo lete svega dvije regionalne kompanije sa dvije linije (Stavanger i Aberdeen). Esbjerg je udaljen 290 km do Copenhagena, za što treba čak 3 sata vožnje, uz prijelaz vrlo skupog mosta koji košta 36 EUR po pravcu ili 72 EUR za povratni put. Krajnje demotivirajuće. Ako se već tražilo neki danski aerodrom moglo se uzeti neki aerodrom bitno bliže Copenhagenu. Ovo smisla nema. Je li Esbjerg alternativa Billundu. To svakako jest. Udaljen je samo 54 km, za što treba 40 minuta. No, postavlja se pitanje zašto se traži alternativa Billundu?

Halmstad je pak udaljen 148 km do Gothenburga i 144 km od Copenhagena. OK pokriva oba ova aerodroma, ali je ipak 2:30 sati udaljen od svakog. Za aerodromčić je letjela tek jedna linija BRA. Jedina logična linija bio je Stockholm u Švedskoj koju je letio i Wizz Air. Dakle 10 tjednih letova. I tu dolazimo do osnovnog problema. Lumiwings je trebao letjeti za aerodrome gdje je letio Wizz Air. Nije Wizz Air glup, oni znaju zašto ne lete za Esbjerg, Halmstad ili Saarbrucken. Konačno putnici su imali naviku letjeti sa Wizz Airom. Trebalo je samo tu naviku nastaviti.

OK, nadasve je logično da Lumiwings rezonira da treba operirati što jeftinije aerodrome. Dijaspora je osjetljiva na cijene. Treba uštedjeti svaki Euro da se dobije što niža cijena. Pa je stoga odlučio letjeti na najjeftinije aerodrome. Wizz Air leti na drugoklasne i trećeklasne aerodrome, no Lumiwings je istinski letio na četveroklasne aerodrome, na dno dna. Lumiwings nije mogao postići cijene koje je imao Wizz Air, pa mora letjeti na još jeftinije aerodrome kako bi se približio cijenama Wizz Aira. Cijene su cijele zime od 60 do  69 EUR po smjeru (120 do 138 EUR povratna karta). Wizz Air za vrijeme Nove godine ima cijene za povratnu kartu od 263 do 289 EUR, no u ostatku zime ima povratne karte su od 34 do 89 EUR. Logično Lumiwings je imao niske cijene za Novu godinu jer je prodaja krenula kasno, no cijene u ostatku zime su bile 2 do 4 puta skuplje od Wizz Aira. Kao što rekoh Lumiwings ne može postaviti cijene karta Wizz Aira čak i sa ovim četveroklasnim aerodromima. No, ipak, budimo realni, cijene od 120 do 138 EUR su više nego prihvatljive i dovoljno su jeftine da ih dijaspora koristi. Pa je ipak load faktor bio katastrofalno nizak.

Svi ti aerodromi imaju katastrofalnu povezanost sa gradovima u okolici. Znači očekuje se od dijaspore da putuju automobilima na aerodrome. Demotivirajuće.

Treći problem je bilo što su mijenjali dane operiranja u zadnji čas. Pa su letovi sa ponedjeljak-petak prebačeni na utorak-četvrtak, pa na srijeda-nedjelja. To se jednostavno ne radi. Zašto zbunjivati putnika? Ovo pokazuje da se sve radilo u zadnji čas.

Četvrti problem je bio prodaja preko stranice Lumiwingsa koja je bila nelogična. Ako je putnik nakon prvog odabira htio odabrati neki drugi datum ili destinaciju mora refreshati stranicu jer mu izbacuje pogrešku i nije moguće ostvariti kupnju. Običan manje kompjuterski pismen kupac neće napraviti refresh nego će jednostavno odustati od kupnje i tražiti alternativu. Uz to ako ponovo stisnete ne Lumiwings stranica će vas sa engleske automatski prebaciti na talijansku stranicu, pa morate ponovo odabirati engleski izbornik. Na koncu zašto nema izbornika za bosanski jezik, ako Lumiwings ima više letova za BiH nego za Italiju? Jako čudno i nadasve diletantski.

Wizz je još letio za Beč, koju liniju Lumiwings nije obnovio. Šteta tu istinski ima puno putnika, a Tuzla je udaljena od Beča 635 km ili 7 sati vožnje. Jednako tako Berlin je ogromna šteta što se nije letio. Cijeli dio sjeverne i istočne Njemačke više nije bio pokriven letovima.

Tuzla se morala opako potruditi putnike naviknuti sa putuju sa noname kompanijom Lumiwings umjesto profiliranog, jakog i velikog Wizz Aira. Putnik se boji nepoznate kompanije i da ne izgube novac za karte. Odabir ovih četveroklasnih aerodroma umjesto aerodroma na koje je letio Wizz Air dodatno komplicira život putnicima i otežava posao Tuzli. I zato nisam bio optimista za ove letove, što sam i napisao u članku prije prvih letova. Da je Lumiwings letio na aerodrome na kojima je letio Wizz Air Tuzla bi imala jako težak posao, ovako… I bio sam u pravu, Lumiwings je bio teški fijasko. Aerodrom gotovo da nije povećao broj putnika kao prije Lumiwingsa.

Kompanija je planirala tijekom zime pokrenuti i tri tjedna leta za Istanbul. Logično. Na ljeto je trebalo biti više letova i linija, njih dvadesetak tjedno. Taman za jedan aviona. OK, logično je da su zimi imali manje letova.

Napisao sam u članu u XII. mjesecu 2023. da mislim da kompanija sa ovim sustavom letenja neće biti dovoljno uspješna da će potroši sav novac subvencije prije ljetnog reda letenja, te da neće uspjeti preživjeti do VI. mjeseca kada će broj putnika biti dovoljno velik da donosi novac. I nije bila. Potrošila je sav novac do sredine II. mjeseca, dakle samo dva mjeseca od početka operiranja. I onda se postavlja pitanje zašto Tuzla nije reagirala ranije. Vidjela je da je load faktor tragičan. Trebali su 7.1. neke linije ukinuti i ostale svesti na jedan tjedni let. Najviše 5-6 letova tjedno. Tako bi preživjeli do III. mjeseca i daleko više putnika.

Iza Lumiwingsa su ostali nezadovoljni putnici, oni kojima je uzet novac za neobavljene letove i kojima se novac nikada vratio nije. A direktor Aerodroma Tuzla Dževad Halilčević mi je rekao da nikada više ovakav pokus raditi neće. Jasno da neće, pa nitko im više ne vjeruje. Stoga je aerodromu ostalo jedino da dovede poznate i pouzdane kompanije.

I to je napravio. U jesen 2024. doveo je prvo Pegasus, pa vrlo skoro i AJet sa po jednim tjednim letom za Istanbul Sabihu, ukupno dva leta. Pegasus je čak i povećao broj letova pri kraju zime na dva tjedno, no od toga odustao u ljetnom redu letenja.

Kompanije je dovezla i dodatnog čarteraša na letove za Antalyu, turski Tailwind. Freebird je istim povećao broj letova na tri tjedno. Ovog ljeta umjesto Tailwinda leti Corendon. Istim je Tuzla prošlog ljeta imala 14 tjednih letova, prošle zime 15 letova i ovog proljeća 14 tjednih letova. 5 do 6 više nego kada je Wizz ukinuo bazu.

Nakon fijaska sa Lumiwingsom Aerodrom je odlučio svu energiju utrošiti na povratak Wizz Aira i na dovršavanje infrastrukture koja je kasnila godinama. Tako je aerodrom upravo dovršio parkiralište za 320 mjesta, te Kiss & Fly zonu, cijelo je asfaltirano, sređene su bankine, postavljene dvije ulazne i tri izlazne rampe. Uređena je i interne prometnica između terminala i parkirališta (ispred terminala). Aerodrom je konačno i potpuno izradio atrij od 800 kvadratnih metara u koji će biti premještene sve rent’a’car poslovnice. Pitanje je dana kada će se atrij otvoriti. Aerodrom je pri dovršetku i trećeg gatea koji će se vrlo skoro otvoriti, čime je povećao kapacitet na milijun putnika. No, i ovdje ostaje pitanje za koga? Naime treći gate se počeo raditi kada je Wizz Air isto uvjetovao baziranjem trećeg aviona na aerodrom. Stoga će treći gate za sada stajati potpuno napotreban. Prisjetimo se da je treći gate bio najavljen za otvaranje još 2020. Aerodrom je uspio iskrčiti šumu na oba praga. Uz to je dovršio instalaciju pristupnih svjetala u dužini 900 metara. Od 2021. Aerodrom je uložio 2,8 milijuna EUR u infrastrukturu.

Aerodrom je osigurao i sredstva Tuzlanskog kantona u visini od 766.936 EUR za instaliranje svjetala središnje linije uzletno-sletne staze što će se dovršiti ove godine. Mirnes Vejzović, izvršni direktor za marketing i razvoj Aerodroma Tuzla, tvrdi da će time avioni moći polijetati i kada će vidljivost biti samo 120 metara. No, aerodrom još uvijek ne planira raditi CAT III što je presudno za operacije tijekom ekstremno lošeg vremena i magle, a što je, nažalost, prilično česta pojava na Tuzli.

I kako će izgledati Wizz Airova baza

Iskreno Tuzla se opako trudila vratiti Wizz Airovu bazu. I više puta najavila da je to realno i da će se skoro desiti, čak su objavili i da Wizz Air radi anketu među bivšim pilotima tuzlanske baze da se vrate u Tuzlu. I to se konačno desilo. Wizz Air je konačno smanjio broj prizemljenih aviona radi Pratt and Whitney motora i iduće godine će ih biti pola manje prizemljenih nekih 25-30. No, u međuvremenu je Wizz Air dobio velik broj novih aviona. Kompanija bi u idućih godinu dana trebala dobiti 35-36 novih aviona. Zbog čega je Wizz Air počeo vračati avione u bazu. Beograd će primjerice ove godine dobiti svih 4 aviona u bazu, 2 više nego kod rezanja. I tu je Tuzla ulovila prvi vlak i među prvima je kojima će se vratiti avioni.

Očito je sve dogovoreno brzo, pa je Turistička zajednica Tuzlanskog kantona u ponedjeljak 26.5. objavila Javni poziv za izbor najboljeg ponuđača za uspostavu redovnih linija na Aerodromu Tuzla. Za tu nakanu su odobrili iznos od 613.550 EUR u prvoj godini, no navodno milijun EUR za ostale tri godine po godini. Subvencioniranje je u iznosu 6 EUR po dolazećem putniku. Cilj subvencija su nove avio linije i uspostavljanje baze, a navedene su željene linije za Austriju, Njemačku, Francusku, Nizozemsku, Belgiju, Luksemburg, Švedsku i druge države za koje se procjeni da postoji opravdani interes. Prijevoznik mora imati bar po jednu liniju u svakoj od država koje su navedene kao strateške, te jednu u Beneluxu, to znači da mora otvoriti bar 5 linija.

Ovo znači da cilj subvencije nije motivirati dolazak različitih kompanija da otvore po liniju-dvije. Nego jedne kompanije koja bi otvorila bazu ili bar pet linija, a to je danas jedinio Wizz Air. Evidentno je bilo da Aerodrom Tuzla ima neki dogovor sa Wizz Airom, pa je subvencija dizajnirana za poticanje ovog prijevoznika da vrati bazu. OK, jesno je da je Tuzli prioritet da vrati bazu Wizz Aira, ali i ponovo radi istu grešku i stavlja sva jaja u istu košaru. Aerodromu bi daleko bitnije bilo da ima bar još 2-3 prijevoznika sa 1-2 linije svaki (Eurowings, Norwegian, Transavia, flydubai, flynas, Austrian, Swiss…). Postigao bi se isti efekt, ali bi se izbjegla mogućnost ucjenjivanja i ponovnog kaosa ako Wizz Air ponovo odluči zatvoriti bazu. I na kraju najveći nonsens koji je jasno pokazao da je natječaj dogovoren sa Wizz Airom. Rok za predaju prijava je samo pet dana. Pobogu!!!!! Pa tko može reagirati u samo pet dana. Tako brzo može reagirati samo ona kompanija koja je unaprijed dogovorila deal sa Aerodromom Tuzla, gdje je sve već dogovoreno i pripremljeno, pa će se sada samo provesti.

I vidi čuda, baš se to desilo. Nakon ultraekspresnog natječaja u Tuzli javio se samo Wizz Air. Kako zgodno da su oni uspjeli pročitati natječaj, pripremiti ga, prikupiti sve dokumente, pronaći kapacitete i javiti se u samo pet dana. Ma ne daj bože da su to znali prije pokretanja natječaja.

Po dodijeljenim bodovima jasno je da je dogovorena baza. Prema nekim izvorima radi se o dva aviona koje bi Wizz Air trebao bazirati od IX. mjeseca. Također se radi o bar pet novih linija, iako Turistička zajednica Kantona Tuzla tvrdi da će tih novih linija biti 9. Na bi čudilo. Dva aviona svakako znače 25-30 dodatnih letova na sadašnji broj letova, a to je svakako bar 9 novih linija.

U ovaj program je ušla linija za Beč, koja je već prije dogovorena i najavljena. Beč će već leti četiri puta tjedno (ponedjeljak, srijeda, petak, nedjelja), no nakon 7.7. ukidaju se letovi ponedjeljkom i letjet će se tri puta tjedno, a nakon 14.9. linija se smanjuje na dva leta tjedno (srijeda i subota) kako će se letjeti i tijekom zime.

Wizz Air ima obvezu zadržavanja postojećih letova tijekom idućih godinu dana. Linija za Basel se trenutno leti tri puta tjedno (ponedjeljak, srijeda i petak), od 19.7. se povećava na pet tjednih letova (svaki dan osim četvrtak i nedjelje). Iduće zime će se linija letjeti četiri tjedna leta. Linija za Memmingen leti se šest letova tjedno, od 30.9. povećava se na svakodnevno kako će se letjeti iduće zime. Linija za Dortmund će se letjeti svakodnevno. Ove zime linija će se letjeti 4 puta tjedno. To znači da od postojećih linija Wizz Air ima u top sezoni 21 leta tjedno. Već to je dovoljno za jedan bazirani avion. Iduće zime Wizz Air planira 17 tjednih letova na ove četiri linije.

Turistička zajednica kantona Tuzle je objavila da će se uvesti letovi sukladno njihovim zahtjevima. Pa se tako već uveo let za Beč (Austrija), dok će linije prema Njemačkoj po informaciji Turističke zajednice Tuzle biti za Hamburg, Köln, Berlin i Hahn. Linija za Francusku će biti za Beauvais, za Švedsku će se letjeti prema Gothenburgu i Malmou, a u Beneluxu će se letjeti za Charleroi. I OK sve linije su logične, osim upitnosti letova za Beauvais i Charleroi. Iskreno mislim da je tu manje potencijala i interesa putnika, te da je Wizz Air mogao izabrati neke druge destinacija koje bi imale daleko više putnika. Wizz Air je prije ukidanja baze letio za Billund, Eindhoven, Friedrichshafen, Nuremberg, Karlsruhe i Stockholm. Iskreno, sve ove linije su bolje od Beauvaisa i Charleroia. Najveće iznenađenje je da kompanije neće letjeti za Stockholm gdje je ogromna dijaspora iz BiH. Neki izvori tvrde da će se obnoviti linija za Eindhoven.

Posebno je iznenađujuća linije za Köln. Wizz Air nema ni jedan jedini leti za Köln, čak ni iz Budimpešte, Beograda, Bukurešta, Beča, Londona, Rima i drugih svoje najvećih baza. Zašto bi onda jedina linije Wizz Aira iz Kölna bila upravo za Tuzlu? Jako, jako, jako čudno. Uz to Wizz Air leti za obližnji Dortmund koji je na samo 95 km od Kölna ili sat vremena vožnje. Wizz će navodno letjeti i za Hahn koji je na samo 174 km od Kölna ili 1:45 sati vožnje. Kojeg to onda ima smisla? Stoga ostaje pitanje jesu li ove linije stvarno dogovorene i jesu li točne. Neosporno će uz Austriju biti letova za Njemačku, Francusku (stoga je Beauvais siguran za pokretanje), za Benelux i Švedsku, no nisam siguran da će se ove sve linije stvarno pokrenuti, ili će se možda neke druge linije pokretati. Konačno kantonalni ministar Žilić koji je i objavio ove linije je već provalio toliko nonsensa, o čemu je zamaaero nedavno pisao da mu nije baš previše za vjerovati.

Dakle super vijesti za Tuzlu. Tijekom ovih dvije godine bez baze Tuzla je uspjela otvoriti dvije linije za Istanbul, Pegasusa i AJeta što je i te kako važno za Tuzlu. Iskreno aerodrom bi se trebao opako potruditi da svaki od ovih prijevoznika poveća broj letova sa jednog na dva. Isto tako povećali su broj prijevoznika za Antalyu na dva sa duplo više letova (četiri) što je jako dobro. No, ovdje bi se aerodrom trebao potruditi dobiti i letove za neki grčki otok te za Egipat (Hurghada).

Aerodrom bi se trebao potruditi dobiti i letove drugih LCC, prvenstveno Norwegiana za Skandinaviju i Eurowingsa za Njemačku. Jasno bilo bi odlično da se vrati i Ryanair, a nije nevjerojatno da na aerodrom dođu i Transavia i flydubai. U kasnijoj fazi aerodrom može pregovarati sa Austrianom (iako je to manje vjerojatno nakon što je Wizz Air pokrenuo Beč), Swissom (Zurich), Lufthansom (Minhen ili Frankfurt) ili Croatiom (Zagreb). Ovime bi se smanjila ovisnost o Wizz Airu i opasnost da se ponovo u budućnosti desi ukidanje baze. Poglavito bi odlična stvar za Tuzlu bio povratak Ryanaira pošto bi isto značilo rat dva ogromna LCC, bitno više linija, niže cijene i daleko više putnika. To smo svjedočili u Sofiji, Bukureštu, Budimpešti, Beču, Veneciji, Milanu, Rimu i nizu drugih aerodroma, a u regiji u Nišu, Banja Luci i Podgorici.

Kako god za Tuzlu je odlično da se vratio Wizz Air, bolju vijest dobiti nisu mogli. OK, to košta lokalnu zajednicu milijun EUR, nije  ni puno za benefit koji se dobiva. U međuvremenu aerodrom je dobio tri nova prijevoznika. Tako da će situacija biti bitno bolja nego 2024. No, kao što sam jasno naglasio, aerodrom ovdje ne smije stati, mora dovesti još prijevoznika i prestati biti ovisan o Wizz Airu. Kako god najgore vrijeme je iza Tuzle, sada dolaze bitno bolji dani.

Pozdrav čitateljima iz Posedarja gdje je ovaj članak napisan.