zamaaero@zamaaero.com

+385(0)1/3465886

zamaaero@zamaaero.com | +385(0)1/3465886

Analize, Istaknuto

KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Kako hitno srediti aerodrome Tivat i Podgoricu

Da Tivat i Podgorica već godinama imaju enormnih problema sa infrastrukturom. I dok su okolni aerodromi koji odvlače putnike, Tirana, Dubrovnik, Sarajevo, Mostar i Priština, opako investirali u svoje terminale i infrastrukturu, dva crnogorska aerodroma zaostaju i trebali su bitne pomake napraviti još prije 10 godina, dok je stanje zadnjih 2-3 godine tragično.

U tom kontekstu nakon što je Incheon odustao od koncesije, Vlada Crne Gore u suradnji sa upravom Aerodroma Crne Gore je objavila plan hitnih mjera kojima bi 2027. stanje trebalo biti na granici podnošljivosti, a 2028. bi se trebalo ozbiljno investirati u Aerodrome Crne Gore. Pa pogledajmo što će se raditi i što bi se još trebalo napraviti.

 

 

 

Stanje je ove godine bilo neizdrživo

Aerodrom Podgorica je već u ljeto 2024. imao kapacitet od 600 putnika po satu, a vrlo često je imao i preko 1000 putnika, nemalo puta i preko 1300 putnika. To je duplo više od kapaciteta. No, ove godine, otvaranjem baze Wizz Aira i nizom novih linija, te povećanja frekvencija i kapaciteta na postojećim linijama, broj putnika je vrlo često preko 1400, a dolazi i do 1800 putnika u satu. Što je tri puta više od kapaciteta. Užas. Prošle godine Aerodromi Crne Gore su imali 3,1 milijun putnika, ove godine će imati bitno preko 3,5 milijuna putnika, a brojka bi mogla stići blizu 4 milijuna.

Ovog ljeta Aerodromi Crne Gore su bili totalni kaos. Doslovce. Puno previše ljudi, terminal prepun, nije se moglo prolaziti, čak ni okrenuti. Stotine ljudi su stajali izvan terminala. Nema dovoljno gateova, nema dovoljno check in šaltera, glavni foaje je puno premalen, čekaonice uz gateove su puno premale, premalo je linija za sigurnosnu kontrolu, nema dovoljno sadržaja, ugostiteljskih i trgovačkih objekata, business lože su skromne i puno premale…

Broj parkirališnih mjesta u Tivtu je puno premalen, na ulazu u parkiralište kaos i duga čekanja. Obije stajanke i u Tivtu i u Podgorici su puno premale. Tivat nema paralelnu rulnicu. Oba aerodroma nemaju VIP terminal (terminal generalne avijacije).

Aerodromi Crne Gore su čak i postavili šatore i tende da ljudi imaju bar malo sjenila i nisu na otvorenom suncu, te automate za besplatnu vodu da putnici ne kolabiraju na prevrućem suncu. No, sve to nije rješenje, nije normalno da stotine ljudi stoji izvan terminala jer unutar terminala nema dovoljno mjesta.

U VIII. mjesecu Aerodrom Podgorica je zabranio putnicima da dolaze bitno prije leta, te nisu puštali putnike u terminal više od dva sata prije lete. Zabranjen je i ulazak pratnje u terminal u bilo kojem vremenu. Ovo su kontrolirali radnici sigurnosti na ulazu. Istovremeno su napravili ulaze za prioritetan ulaz invalida, starijih osoba, trudnica i osoba sa posebnim potrebama kako oni ne bi ostali izvan aerodroma. Pohvalno. Da, Aerodromi Crne Gore su to trebali napraviti u VII. i VIII. mjesecu na oba aerodroma, a ne tek sredinom VIII. mjeseca. Time bi se bar malo smanjio broj osoba u terminalima.

Aerodromi Crne Gore već dvije godine naglašavaju da će se ovo desiti, upozoravaju, mole da im se dozvoli dogradnja i prenamjena terminala. Aerodromi Crne Gore su čak iznašli i privremeno rješenje izgradnje privremenog montažnog terminala, sjeverno od sadašnjeg terminala u Podgorici. Zamaaero je napravio sve kontakte i prve sastanke sa izvođačem, dogovoreni su svi detalji, poslane skice i planovi radova, ugovoren transport, trebalo se samo krenuti u realizaciju. Aerodromi su to napravili na vrijeme da privremeni terminal bude gotov do ljetne sezone 2026. No, vlast nije htjela investirati jer se nadala koncesionaru.

Kako je priča sa koncesijom evidentno propala ostaje da se nešto napravi. Direktor Aerodroma Crne Gore, Roko Tolić mi je rekao da nije realno da će se provesti neko trajno rješenje u roku godine-dvije. Kaže da se prvo treba napraviti Master plan aerodroma, što je ozbiljan i velik posao za koji treba vremena. Na inicijativu Aerodroma Crne Gore, premijer Crne Gore Milojko Spaić je odlučio da Aerodromi Crne Gore dobiju ozbiljan i maksimalno profesionalan Master plan, vrijedan 2 do 3 milijuna EUR. Nešto što Aerodromi nemaju već dugi niz godina. Ovaj Master plan dati će odgovore na sva pitanja širenja oba aerodroma, i to u fazama, pa do najsitnijih detalja. Intencija je da izvođač Master plana bude netko od etabliranih igrača na tržištu, jer planirani detalji Master plana sutra trebaju poslužiti kao jasan investicijski vodič i to bez obzira na cijenu ovog strateškog dokumenta, a ona neće biti mala. Crna Gora sebi doista ne bi smjela dopustiti da netko nereferentan određuje ovaj ključni dokumenta aerodromskog razvoja.

Roko Tolić mi je sam rekao da bilo kakva ozbiljna investicija nije moguća bez dobrog Master plana, te da nema baš nikakvog načina da se kvalitetno išta napravi bez Master plana. Sve ostalo bi bilo čista improvizacija, trošio bi se ogroman i nepotreban novac, radilo bi se pogrešno i izostao bi efekt investicije. Stoga se master plan neće raditi površno i hitno. Aerodromi i premijer Spajić su jasno naglasili da stanje nije dobro, ali da je bolje strpiti se još godinu-dvije, pa da se dobije odlično i trajno rješenje.

Potom se trebaju ishoditi sve dozvole, a znamo koliko je to težak i dugotrajan postupak u Crnoj Gori. A što sa iduća dva ljeta? Kako će oba aerodroma iste preživjeti. Dakle jasno je da se ozbiljna investicija neće desiti u idućih dvije do tri godine. A to znači da će sve kasniti više od deset godina. Aerodromi Crne Gore su nepotrebno izgubili vrijeme predugačkim postupkom izbora koncesionara koji se razdužio na 8 godina, da bi na kraju propao. I sada je panika. Koja će trajati još bar dvije, realnije tri godine.

Istim je Spajić formirao Međuresorno koordinacijsko tijelo za razvoj i povećanje kapaciteta Aerodroma Crne Gore. Predsjednik tog tijela biće premijer Milojko Spajić, dok će članovi biti osobe iz Ministarstva javnih radova, Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Ministarstva financija, Ministarstva prometa, Ministarstva odbrane i Aerodroma Crne Gore. Aerodromi Crne Gore moraju svaka tri mjeseca Vladi dostavljati izvješće o realizaciji prioritetnih aktivnosti i projekata, sa rokovima, stupnjem realizacije, preprekama i rizicima, te prijedlogom mjera za njihovo rješavanje.

Ministarstvo javnih radova je zaduženo za pruža stručnu, tehničku i pravnu podršku realizaciji. To znači da će ministarstvo rješavati krucijalne probleme javne nabavke i administrativnih problema, a to pak znači da će Aerodromi vjerojatno dobiti neko izuzeće od vrlo kompliciranih i dugotrajnih javnih nabavki.

 

 

Privremene mjere na Tivtu

Spajić je osim dugoročnih prioriteta jasno pobrojao i koje sve hitne i privremene mjere treba napraviti da bi se bitno popravilo stanje na oba aerodroma Crne Gore. Ove mjere imaju smisla, no zamaaero je detektirao i niz drugih mjera koje se moraju napraviti.

Spajić je detektirao da se hitno mora adaptirati nadstrešnica na Terminalu 1 Aerodroma Tivat, izgraditi nadstrešnicu na Terminalu 2, prenamijeniti hangar za potrebe generalne i poslovne avijacije, te ustupiti Aerodromu prostor bivše magistrale i prostora neposredno uz zonu aerodroma, koji prostor je u vlasništvu države.

Ovo nikako nije dovoljno za Tivat. Ono što se mora hitno napraviti, a ima vremena do ljetne sezone 2027. je privremeno rješenje i koje bi smanjilo gužvetine i napravilo aerodrom podnošljivim do trajnog rješenja, ovo rješenje je brzo, efikasno i nije skupo. Prvo treba novi terminal 2 pretvoriti u samo dolazni terminal. To znači da bi svi putnici dolazili isključivo u ovaj terminal. Tamo treba staviti tri trake za prtljagu (beltove), rent’a’car poslovnice, mali bar, mjenjačnicu, turistički informativni centar, turističke agencije, manju trgovinu (najbolje trafiku) i lost and found poslovnicu.

Istim bi se sa starog terminala maknuo prostor dolaznog dijela, sortirnica i sve bi se pretvorilo u odlazne gateove, te bi se proširio glavni hol. Ovdje bi bilo više check in šaltera (koji su sada podijeljeni na oba terminala). Ovdje treba staviti i sve objekte poput bara, restorana, duty freea, trgovina, skladišta za čuvanje prtljage, šaltera avio kompanija, banke, mjenjačnice, info pulta i business lože.

Ova dva terminala spojio bih podzemnim hodnikom širokim tri metra koji se na Terminalu 2 spušta pokretnim stepenicama pod zemlju (cca 2,5 metara visine) prolazi ispred karga i time ne remeti putne pravce za kargo vozila, te se ponovo pokretnim stepenicama diže kod Terminala 1. Ovime se spajaju oba prostora i to suhom vezom.

Tivat svakako treba još parkirališnih prostora. To bih odmah napravio i to sjeverno od novog terminala 2 i sjeveroistočno od starog terminala 1 prema magistrali. Ovo se može brzo i efikasno asfaltirati i pretvoriti u parkirališta.

Treba srediti i zonu Kiss & Fly jer sada je stanje kaotično i uopće ne postoji. Prošli puta kada sam letio sa aerodroma (početak VI. mjeseca ove godine) iako sam išao u upravu trebalo mi je 20 minuta da se probijem jer je red koji jednostavno stoji i ne miče se, a tada još nije bila glavna sezona i na aerodromu je bilo tek 4 aviona. Sve je stihijski, neoznačeno, zone na postoje. Nepotrebno. Treba samo malo kreativnosti i da se zone urede.

Tivat sada ima samo jedan ulaz na aerodrom. Ja bih dodao još dva. Drugi novi ulaz bi stavio kod novog rotora iz kojeg bi se ulazilo kod Terminala 1 i služio bi za putnike. Treći novi ulaz bi stavio južnije na južnom rubu službenog parkirališta za zaposlenike koji ne bi služio za putnike nego samo za ulazak na službeno parkiralište. Ovime bi se ozbiljno smanjila gužva i pritisak na samo jedan ulazak iz kojeg se ide ispred terminala, na parkiralište i na rent’a’car deponij. I ovo se može napraviti brzo i jeftino, govorimo o tek pedesetak metara ceste i dvije dodatne rampe sveukupno.

Istim bi dio upravne zgrade koji je uz stajanku pretvorio u minijaturni terminalčić generalne avijacije, tj. VIP terminal za putnika visoke platežne moći. Oni ne mogu prolaziti gužvetine putničkog terminala, to se od njih ne može očekivati, to je potpuno neprimjereno i demotivirajuće. Ovdje treba napraviti jednu traku za sigurnosni pregled, minijaturni šalter za kontrolu putovnica i carinu, vrlo luksuzno uređenu sobu za čekanje leta, manji ured za pripremu posada i dva WC-a. Za sve ovo dostatno je tek 50-tak kvadratnih metara. A dobio bi se odvojen posvećen prostor za VIP osobe, daleko viša razina usluge, smanjila bi se gužva na glavnim terminalima i dobila bi se mogućnost naplate ekstremno visokih iznosa novaca od ovih putnika, koji ne pitaju koliko usluga košta. A takvih putnika u Tivtu ima svakodnevno i to jako puno njih. Jasno kada se sagradi bitno veći terminal generalne avijacije, a što je prioritet na Tivtu, ovaj prostor vratio bi se upravi.

 

 

Privremene mjere na Podgorici

Spajić je objavio da na Podgorici treba odmah početi koristiti dio vojne infrastrukture za civilne potrebe. I to je točno. Vojni dio zračne luke ima ogromnu stajanku, puno preveliku koja nepotrebno stoji neiskorištena. Zrakoplovstvo Crne Gore u ovom momentu ima 11 helikoptera (Bell 412, Bell 505 i Gazelle), a dobar dio njih nije u letnom stanju. Crna Gora planira nabaviti još četiri helikoptera Airbus H145, no isti će zamijeniti stare helikoptere. Istovremeno imaju samo dva aviona, jedan Air Tractor AT802F i jednu Cessnu 421. Vlada ima i jedan business jet. Policija Crne Gore uporablja četiri helikoptera. Za sve ovo dovoljna je i 1/3 postojeće vojne stajanke, a sve ostalo se može ustupiti Aerodromu Podgorica kako bi mogli brzo i efikasno proširiti stajanku.

Naime, Aerodrom Podgorica u ovom momentu ima 6 parkirnih pozicija za uskotrupne avione i 6 parkirnih pozicija za poslovne avione. Na južnoj strani stajanke gdje su sada pozicije za poslovne avione mogle bi se dobiti dvije pozicije za uskotrupe avione, tj. broj pozicije bi se mogao povećati na 8. U ovom momentu Air Montenegro ima 4 aviona od kojih su 2 do 3 bazirana u Podgorici, a Wizz Air ima 2 bazirana aviona, to je 4 do 5 parkirnih pozicija rezerviranih samo za njih. Uz to ovog ljeta Aerodrom je imao 31 do 41 let dnevno, što znači da je u vršnom opterećenju imao potreba za bar 8 pozicija. Stoga bi se na vojnom dijelu mogle staviti sve pozicije za generalnu avijaciju, a ako treba i još neka pozicije za uskotrupne avione. Mjesta i te kako ima.

Uz to Spajić traži da se dio vojne infrastrukture pretvori u terminal za VIP letove, tj. terminal generalne avijacije. I to je logično. Vojska više ne treba prostor koliki je trebala tijekom SFRJ, pa bi se jedan objekt uz stajanku mogao pretvoriti u dva prostora, VIP terminal za državne letove i za najviše VIP događaje (dočeci sportaša koji su osvojili neke medalje, najviše VIP osobe…) i VIP terminal generalne avijacije. Kako bi se svi business letovi prebacili na vojnu stajanku, te je tamo i avion Vlade Crne Gore ovo i te kako ima smisla. Istim bi se rasteretio glavni terminal, VIP osobe bi imale potpuno odvojen i diskretan prostor za operacije (prijelaz iz automobila u avion), dobila bi se vrhunska usluga i mogućnost naplate ogromnih iznosa novaca za ovu uslugu.

Spajić smatra da se mora kupiti postojeći objekt privatne kompanije Vektra Airways u stečaju i taj prostor staviti u funkciju aerodroma. Radi se o prostoru 1100 kvadratnih metara terminalne površine i 2100 kvadratnih metara hangarskog prostora, 400 metara od aerodroma. Iako je tržišna vrijednost ovog prostora 8 milijuna EUR, firma u stečaju traži samo 5,4 milijuna EUR. I te kako ima logike.

Spajić traži da se za  oba aerodroma kao jedna od prioritetnih mjera nabavka nova ili dodatna opreme za prihvat i otpremu aviona i putnika, ta se intenzivira održavanje operativnih površina, te poboljša i ubrza sigurnosni pregled i ostali aerodromski procesi. Logično.

Ja bi na Podgorici odmah dislocirao Duty free trgovinu i to odmah nakon sigurnosne kontrole i kontrole putovnica. Na ovom prostoru sada nema ništa, samo hodnik, što je gubitak prostora. Tu je potrebno staviti Duty free kroz koji putnici prolaze, a koji se završava na samom sjevernom rubu terminala. Ovime bi se dobio veći Duty free, on je prolazan tj. baš svi putnici prolaze kroz njega, dočim i daleko više troše, a time bi se oslobodio prostor sadašnjeg duty freea za produženje čekaonice što je i više nego potrebno. Nema gubitka prostora, veća je potrošnja u duty free, proširuje se prostor čekaonice. Više nego dobro.

Tolić je izjavio da će dodati još dva gatea na terminalu. I to je i te kako potrebno za sadašnji promet, a investicija nije velika. Poglavito što će se povećati broj pozicija za uskotrupne avione na stajanci.

Ja bi izmjestio sve rent’a’car poslovnice izvan terminala, na samo rent’a’car parkiralište, gdje bi im postavio privremene kontejnere. Takvo rješenje je imao Dubrovnik dugi niz godina, a i sada Dubrovnik, Split i Banja Luka imaju rješenje poslovnica uz parkiralište rent’a’cara. Ovime bi se oslobodio prostor za putnike u dolaznom holu.

Preselio bi i bar u prostor sadašnjih rent’a’car poslovnica i otvorio veliku terasu bara na otvorenom. Time bi prostor u terminalu bio minimalan (samo šank i par stolova), a zimi bi stolice prebacio iz terase u terminal što nije problem jer tada nema puno putnika. Na ovaj način bi se prostor bara ozbiljno proširio, ovdje bi mogli biti putnici koji dođu više od dva sata prije leta i njihova pratnja, a sadašnji prostor bara bi se prenamijenio za putnike i povećao bi se terminalni prostor.

Ja bi svakako hitno napravio natkrivenu vezu iz Terminala do željezničke stanica i sagradio novu željezničku stanicu. Pruga je na samo 800 metara od terminalne zgrade, dakle na desetak minuta hodanja. Vlakovi prema Sutomoru i Baru (od aerodroma do Bara vozi samo 50 minuta), kao i prema Podgorici danas imaju frekvenciju 10 polazaka, tj. svakih 40 minuta do 2 sata. Uz to prema Nikšiću vlak polazi pet puta na dan. Ja bi produžio liniju Nikšić-Podgorica do Aerodroma, 5 dnevnih polazaka je dovoljno da se pokriju sve kategorije putnika do Nikšića, a do Nikšića bi vožnja trajala tek 1:15 sati. Više nego prihvatljivo. Uz to stavio bi lokalnu liniju Podgorica-Aerodrom za vremena kada nema dovoljno polazaka, tj. da vlak ide svakih sat vremena prema Podgorici. Potrebno je tek nekih 4-5 takvih dnevnih polazaka. Kako vožnja traje tek 7 minuta nema nikakvih problema da se iskoriste postojeći vlakovi za isto i ne treba nikakvih dodatnih investicija. Dakle, malo kreativnosti, malo novaca i dobila bi se odlična veza za Podgoricu (svakih sat vremena), Nikšić (5 puta dnevno) i Sutomore-Bar (10 puta dnevno). Više nego odlično i potrebno.

Spajić smatra i da treba razmotriti da se aerodrom Kapino Polje kod Nikšića stavi pod Aerodrome Crne Gore. Nije glupo. Ovaj aerodrom je danas mala sportska zračna luka u vlasništvu grada Nikšića, sa kojim ovaj gradić nema pojma što bi, a koja je infastrukturalno vrlo jaka. Dakle, Aerodromi Crne Gore bi odmah dobili gotovo aerodrom. Aerodrom ima asfaltnu uzletno-sletnu (15/33) od 1450 metara x 30 metara, čak ima i paralelnu rulnicu širine 12 metara po cijeloj dužini uzletno-sletne staze, ima stajanku veličine 109 x 88 do 108 metara koja je dostatna za 24-25 sportsko-poslovnih aviona ako nema redovnih letova. Aerodrom ima i omanju aerodromsku zgradu, kontrolni toranj koji treba urediti i postaviti opremu, te hangar za Aeroklub. Aerodrom ima još jednu manju udaljeniju stajanku veličine 36×20 metara. I da se razumijemo tu redovnih letova neće biti, Podgorica je na manje od sat vremena.

No, aerodromsku zgradu treba pretvoriti u terminal generalne avijacije sa salonom za putnika, manjim uredom za posadu, te prostorom za policijsku i carinsku kontrolu unutar salona za putnike. Policija i carina treba biti iz Nikšića i ne treba biti stalno na aerodromu, nego treba dolaziti po pozivu, kao što po pozivu dolaze i lokalni vatrogasci. Samim time treba aerodrom otvoriti za sportsko (već ima), ali i poslovno letenje. Aerodrom mora raditi ljeti od 6:00 do 20:00 sati, a zimi od 8:00 do 17:00 sati. Pritom, kao i u Varaždinu treba biti zaposlena samo jedna osoba na aerodromu koja radi po pozivu, tj. kada se najavi letenje. Tko bi bili poslovni korisnici uz sportsko letenje? Nešto bi poslovnih letova bilo za Nikšić i okolicu. Ovdje je velika prednost i turistički centar Žabljak koji je samo 73 km ili 1:05 sati vožnje od Nikšića (2:15 je od Aerodroma Podgorica). Ako Varaždin može imati 10-12 poslovna leta mjesečno, onda bi i Nikšić trebao imati bar 4-5 takvih letova mjesečno. Konačno u top sezoni u Nikšić bi dolazili i poslovni letovi iz Tivta (koji je udaljen 83 km ili 1:30 sati vožnje), a koji je pretrpan i gdje nema dovoljno mjesta za poslovne avione, a upitno je kako će se Aerodrom Tivat moći širiti i kada. Konačno aerodrom može organizirati auto utrke, natjecanje u trčanju (poput Dubrovnika), aero show, snimanje spotova i druge aktivnosti. Aerodrom bi mogao imati i pilotsku školu (kao npr. Maribor) ili maintenance (kao npr. Varaždin) što bi mu donosilo prihod i povećalo broj operacija. Stoga ovaj aerodrom ima budućnosti, ali ne ako će ostati pod sadašnjom općinskom upravom.

Svakako je potrebno do otvaranja novih terminala na Podgorici i Tivtu i ponovo zabraniti ulaz putnicima ranije od dva sata prije leta, te pratnji putnika. Ovo se mora zabraniti od 1.7. do 31.8, a vrlo vjerojatno i od 15.6. do 15.9. U ostale mjesece zabrana nije potrebna.

 

 

Dugoročne investicije na Tivtu

Spajić smatra da nakon Master plana treba krenuti u izgradnju novog terminala u Tivtu. Ne slažem se. Mislim da bi proširenje stare terminalne zgrade prema parkiralištu za odlazne letove i njena cjelokupna rekonstrukcija, kao i proširenje Terminala 2 koji bi bio samo za dolaske na sjeverozapad, uz natkrivenu vezu ispod zemlje uz kargo terminal, bilo dovoljno i odlično rješenje.

Konačno, ako se već ide u dogradnju terminala, onda treba maknuti i srušiti kargo terminal i prebaciti ga sjeverozapadno od sadašnjeg Terminala 2, a na njegovo mjestu napraviti novu terminalnu zgradu koja bi spojila sadašnje Terminale 1 i 2 u jedinstven prostor.

Spajić smatra da treba proširiti platformu i napraviti rulnu stazu. Potpuno se slažem. Ovo je prioritet. Nažalost genijalci koji su radili novu četverotračnu magistralu mogli su je pomaknuti 150 metara istočno, tamo je zemlja u vlasništvu države. No, eto nisu. Ipak preuzimanjem prostora bivše magistrale koja je sada zatvorena, može se produžiti stajanka, te napraviti rulnica. Tolić već radi na tome da dobije tu zemlju, a tome je sklon i Spajić. Rulnica je i te kako važna za ovako velik aerodrom koji danas ima 1,5 milijuna putnika prometa, a avioni se moraju okretati na uzletno-sletnoj stazi, čime smanjuju protočnost i broj mogućih operacija na najviše 7 u satu.

Stajanku bi prvo proširio na sjeverozapad gdje se može dobiti još jedna parkirana pozicija u sadašnjem prostoru aerodroma, a uz dislokaciju sadašnje ceste i tri parkirne pozicije. Nakon jedne parkirne pozicije na sjeverozapad unutar parametra aerodroma širio bi se na jugoistok gdje ima prostora za još sedam parkirnih pozicija (od čega su tri za ATR 72 ili Dash 8-400). Nakon toga bi napravio stajanku za generalnu avijaciju koja bi bila uža od sadašnje ali duža te bi primala više poslovnih aviona. Ova platforma bi imala rulnicu i istočno od nje parking pozicije za samo jedan poslovni avion, ali skroz bi se protezala po dužini bivše magistrale. Time bih dobio 8 dodatnih parkirnih pozicija za redovne avione (ukupno 15 pozicija umjesto sadašnjih 7), te ogroman broj parkirnih pozicija za generalnu avijaciju. Jasno sve ovo bi radio u fazama, ne treba toliko veliko širenje odjednom.

Stajanka bi se mogla proširiti za još dvije pozicije prema sjeverozapadu izvan granica sadašnjeg aerodroma uz prebacivanje aerodromske ceste sjevernije iza kanala i uz samo more, a prema Kukuljinoj ulici koja bi potom izlazila na Jadransku magistralu, te preuzimanjem te zemlje. Sve to bi u konačnici značilo ukupno 17 parkirnih pozicija, 10 više nego danas. To je dovoljno i za idućih 30 godina aerodroma Tivat.

Na kraju za puno godina kada se promet toliko poveća može se izmjestiti kargo i stajanka za poslovne aviona zapadno od uzletno-sletne staze, uz prometnicu za vozila na rubovima uzletno-sletnih staza.

Napravio bi i VIP terminal jugoistočno od zadnjeg objekta aerodroma kod platforme za poslovne avione. Ovaj VIP terminal ne treba biti velik, tek superluksuzna čekaonica, mali ured za pripremu posada, jedna sigurnosna linija i jedna linija za kontrolu putovnica.

Nakon proširenja parkirališta ne sve sada neiskorištene prostore, bih planirao napraviti javnu garažu uz sam terminala koja bi ozbiljno povećala kapacitete.

Tivat je napravio mol za prijevoz brodovima to grada Tivta, te niza mjestašca u okolici Tivta i bokokotarskom zaljevu (Bezdanj, Krašići, Portonovo, Perast i Gospa od Škrapjela). I to je dobro poglavito radi gužvetina na cestama radi čega se do centra Tivta koji je udaljen tek 3,5 km vozi i do sat vremena. No, ova brodska veza mora imati polaske svakih pola sata prema Tivtu, te bar četiri polaska za okolne gradove. Mora se uvesti i brodska veza do Bijele-Herceg Novog gdje se u sezoni vozi i po dva sata automobilom ili autobusom uz obavezu korištenja trajekta koji je skup i koji je usko grlo.

Tivat prije ili kasnije mora poraditi i na opremi za noćno slijetanje. Sada se na aerodromu može operirati tek od zore do sumraka, što znači da zimi operacije mogu biti tek od 7 do 17 sati. Neprihvatljivo za aerodrom ovakve veličine. Konačno to nije samo smanjeni potencijalni kapacitet, već to demotivira avio kompanije, poglavito ULCC na letove. Ova oprema je za Tivat, radi konfiguracije terena, ekstremno skupa i trenutno nije isplativa (zimi ima jako malo letova i potreba za noćnim slijetanjima i polijetanjima). Od Danila Orlandića direktori radi intenzivno na elaboratima i ispitivanjima uvođenja ove opreme. No, isto će se u srednjoročnom periodu morati uvesti, bez obzira na cijenu.

 

 

Dugoročne investicije na Podgorici

Spajić smatra da hitno treba proširiti terminal na Podgorici na sjevernu stranu. I tu je potpuno u pravu. Ovdje ima doslovce neograničeno prostora i proširenje se može raditi u fazama, poput lego kockica. Spajić smatra da terminalnu zgradu treba širiti i na zapad. Ne smatram da je to potrebno u skorije vrijeme, tj. isto je potrebno tek kada se terminalna zgrada ozbiljno proširi na sjever, da to nije u idućih 20-30 godina.

Spajić smatra da stajanku treba širiti. I to je apsolutno točno. Stajanku treba širiti pretvaranjem sadašnje stajanke generalne avijacije u dvije pozicije za uskotrupne avione (što smo gore opisali), a potom prema sjeveru paralelno sa širenjem terminalne zgrade.

Spajić smatra da treba unaprijediti elektroenergetsko napajanje aerodroma. Obzirom na količinu sunčanih dana u Podgorici i Tivtu svakako mislim da bi oba aerodroma hitno morala dobiti solarne elektrane.

Spajić smatra da treba rekonstruirati uzletno-sletne staze oba aerodroma. One jesu u lošem stanju, neosporno, i tom poslu se u dogledno vrijeme svakako treba posvetiti. I dio stajanke i rulnica je u lošem stanju, te treba i njih rekonstruirati.

Spajić smatra da je Podgorici potrebno hitno širenje uzletno-sletne staze za širokotrupce, a što smatra i Tolić. Sadašnja staza je 2500 metara duga. Ne vidim da u skorije vrijeme Podgorica ima potencijala za long-haul letove, pa ne mislim da je ovo prioritet. Neosporno jedan aerodrom u Crnoj Gori mora imati stazu od bar 3200 metara da prima širokotrupce, i da to je potrebna investicija, ali nije hitna i prioritetna. Sve ovo ostalo gore je daleko važnije i hitnije.

Do nedavno je procjena potrebnih investicija u Aerodrome Crne Gore bila 150 milijuna EUR. Tolić kaže da je sada potrebna investicija od 200 do 300 milijuna EUR, te da je isto moguće financirati vlastitim sredstvima kroz kredite koje bi Aerodromi vraćali iz budućih profita. U 2025. Aerodromi su imali profit od 12,33 milijuna EUR, a 2026. planiraju imati profit od 15,6 milijuna EUR. Dakle, jasno je da time mogu dići kredite za infrastrukturu.

Prije četiri dana je izašla vijest da Europska komisija razmatra mogućnost financiranja razvoja Aerodroma Crne Gore. Navodno se razmatra davanje 150 milijuna EUR bespovratnih sredstava, uz 200 milijuna EUR povoljnih kredita. Nemojmo zaboraviti da je upravo Roko Tolić bio taj koji je u Dubrovniku prikupio 225 milijuna EUR za dogradnju aerodroma od čega je 158 milijuna EUR bilo bespovratnih sredstava Europske Unije. Dubrovnik se ovim novce sagradio za idućih 15 godina, uz daleko veća ulaganja u stajanku, terminal i druge infrastrukturalne objekte nego je to bilo potrebno u tom momentu. Konačno prije par dana su se javili i privatni investitori Crne Gore koji su voljni ulagati u aerodrome, o čemu je zamaaero pisao.

Kako god, Crna Gora već debelo kasni, kasni već 10 godina. Opako zaostaje za konkurencijom u Tirani, Dubrovniku, Sarajevu, Mostaru i Prištini koji im odvlače putnike. Zadnjih 3 godine stanje je neodrživo. Potrebno je investirati ODMAH. Mjere koje je predvidio Spajić do idućeg ljeta su gašenje požara i jako privremene, one neće riješiti stanje, ali će bar malo pomoći i olakšati radnicima i putnicima stanje na Aerodromima. A dugoročne mjere su dobre, samo ih treba provesti što prije. Napraviti Master plan i bar 2028. ili 2029. imati neke rezultate.

Tolić mi je rekao da on sada više ne može prihvaćati nove linije i povećanje frekvencija, te širenje Air Montenegra ili Wizz Aira, jer doslovce nema kuda sa njima. A to je za Aerodrome Crne Gore tragedija. Stoga treba investirati hitno, odmah, uspješno i efikasno. Da se Aerodromi mogu dalje razvijati.

103 Komentar/a
Najnoviji
Najstariji
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare

Alen odlicna analiza. Bravo.

Ako uzmemo u obzir da ima sedam faza planiranja i gradnje na prostoru ex yu (u njemackoj radimo sa devet). Po Vasoj procjeni u kojoj su trenutno fazi Aerodromi CG?
Lijep pozdrav

1. Priprema projekta
* utvrđivanje potreba investitora
* provjera zemljišta i prostornog plana
* geodetska podloga
* posebni uvjeti i uvjeti priključenja
* odabir projektanta

2. Projektiranje
Ovisno o vrsti i namjeni građevine, izrađuju se različite vrste projekata:
* idejno rješenje – početno definiranje građevine i provjera mogućnosti gradnje
* idejni projekt – razrada osnovnog koncepta
* glavni projekt – detaljna projektna dokumentacija potrebna za određene postupke građenja
* izvedbeni projekt – detalji potrebni za samo izvođenje radova
* projekt uklanjanja – kada se postojeća građevina uklanja

3. Dozvole / prijava građenja
Ovisno o vrsti građevine i zahvatu, slijedi odgovarajući postupak prema nadležnom tijelu, primjerice građevinska dozvola.

4. Priprema gradnje
* odabir izvođača
* ugovaranje radova
* troškovnik i ponude
* prijava početka građenja
* organizacija gradilišta

5. Izvođenje radova
* pripremni i zemljani radovi
* temeljenje i konstrukcija
* krov
* instalacije
* fasada i stolarija
* završni građevinski i obrtnički radovi

6. Stručni nadzor
Tijekom gradnje stručni nadzorni inženjer prati izvođenje radova, usklađenost s projektom, propisima i ugovorenim uvjetima.

7. Završetak i uporabljivost
* završetak radova
* potrebna dokumentacija
* tehnički pregled, kada je propisan
* uporabna dozvola, kada je potrebna
* upis građevine u katastar i zemljišne knjige

Ako se ne varam pre 30-ak godina su bili ostatci neke svetlosne rasvete za Tivat na prilazu za 32 preko Jaza. Nisam prolazio tom cestom godinama. Ne znam da li je ikada bila operativna ili se pocelo raditi na tome jer su postojali stubovi.
Prilaz Tivtu zahteva zaokret na kratkom finalu, imaju displaced localizer da se mozete provuci izmedju dva brda/planine, tako da je instrumentalni prilaz nocu moguc, samo je potrebno investirati u opremu. Mostar je u slicnoj situaciji gde ovde radite jos manje precizan prilaz prilaz ka VOR/DME-u umesto localizeru i radite levi zaokret

Košta, ali dolazite u fazu da je neophodna. Da li je tivat ikada imao noćni prilaz?

Jel to stvarno toliko puno da je baš neisplativo iako je potrebno?

Godinama stoji prazan i ne koristi se terminal 2 u Tivtu.

Letio sam 4 puta i tamo se ide u toalet

Kao prvo zračna luka Tivat (TIV / LYTV) klasificirana je prema ICAO referentnom kodu 4D (iako pretežito prihvaća zrakoplove kodnog slova C, kao što je obitelj zrakoplova Airbus A320 B737.
Minimalna udaljenost između osi uzletno-sletne staze i osi rulne staze za instrumentalni prilaz (Cat. I, II, III) je 168 metara. Standard za Tivat u uvjetima instrumentalnog letenja.
Neinstrumentalni prilaz (Vizualni) minimalna udaljenost između osi je 93 metra Smanjenje dopušteno samo za isključivo vizualne operacije.
Minimalna udaljenost od osi rulne staze do paralelne ceste ( novog bulevara)je 26 mt.
Iz sigurnosnih razloga, javna vanjska cesta trebala bi biti na dovoljnoj udaljenosti kako bi se omogućilo postavljanje perimetarske sigurnosne ograde, uz održavanje zaštitnog pojasa (koji je na nacionalnoj razini često reguliran na 3 do 5 metara od ograde) radi sprječavanja upada i zaštite od udara ispušnih plinova motora (jet blast)….I gdje bi ste vi tu onda napravili pararelnu rulnu stazu?
Kao drugo povezati dva terminala podzemnim prolazom sa pokretnim stepenicama….koje bi lako napravili i malo bi koštalo….
Niste vodili računa da bi se taj prolaz gradio na 200 metara od mora i obližnjeg potoka Gradiošnica. To znači da može vrlo lako doći ispod nivoa mora. Tada konstrukcija mora biti projektovana kao vodonepropusna „kada“, uz:
kontinuiranu hidroizolaciju,
zaštitu od bočnog pritiska podzemne vode,
drenažu gdje je hidrogeologija dopušta,
sump/pumpnu stanicu,
rezervno napajanje pumpi,
zaštitu od prodora vode kroz dilatacije i prodore instalacija,
proračun uz visoku podzemnu vodu i olujni nivo mora….itd…

U Torontu imate podzemni prolaz do aerodroma Billy Bishop, i to malo duži, nisam siguran da li je tu nasip ili granitna podloga, i ispod jezera Ontario jer ne daju da se napravi most.

Tivat ne može imati puni ILS prilaz zbog konfiguracije terena. Imaju localizer koji je iz prilaza Jaza ( NDB) i onda se radi zaokret na kratkom finalu i vizuelno sletanje. To je i dalje dovoljno za noćni prilaz, samo je potrebna rasveta, certifikacija, kalibracija, verovatno novi localizer, dakle neko treba da odresi kesu

Agencija za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore je 2021 suspendovala upotrebu ALS na aerodromu Tivat jer ne zadovoljava standarde.Otprilike je to bacilo u zaborav pricu o nocnim letovima.

Po pitanju dugoročnih investicija u Podgorici ipak smatram da aerodom treba osposobiti i uvesti ILS opremu koja bi spustila granicu u uslovima smanjene vidljivosti na barem CAT II, ako ne i CAT IIIa, naravno uz prethodnu statstičku analizu prosečnog godišnjeg broja dana i sati sa umanjenom RVR. I, drugo (znam da će nekom izgledati nepotrebno) ne bi bilo zgorega da aerodrom nabavi barem najjednostavniju opremu za De-icing, eventualno jedno vozilo i uz to mali spoljni aerodromski rezervoar za tečnost za razleđivanje, a možda i bez toga, ali uz vozilo sa dovoljnim kapacitetom rezervoara i za tečnost i za vodu.

Ne znam na šta se odnosi vaš odgovor. Po pitanju Low Visibility Range LYPG je CAT I što je bezmalo ništa, a bilo je, koliko znam, pokušaja (tendera) za nabavku specijalizovanog vozila za de-icing ali to nije realizovano. Mislim da bi za taj aerodrom značilo da imaju barem opremu da koriste vruću vodu za odleđivanje, tj. da ne kupuju tečnost ili da imaju u rezervi malu količinu u svrhu mešanja sa vodom.

Projekat za dugoročnu i temeljnu rekonstrukciju oba aerodroma mora obaviti visoko referentna inostrana kuća, tu ne treba štedeti, osmišljavanje tu svega mora uraditi visoko profesionalan i iskusan inženjerski kadar po predmetnom pitanju, koji će uzeti u obzir mnoge stvari koje entuzijasti, a laici, ne mogu sagledati.

Da rekli su da ce biti ozbljan Master plan i da ce ga radtii ozbiljna kuca, te da ce puno kostati.

Ne znam jesam li nešto propustio u prilično dugom tekstu, ali nedostatak na odlascima u Tivtu je i što postoji jako mali prostor namenjen KDK gde postoje svega dve linije, KDK procedura je još jedno ozbiljno usko grlo u Tivtu tokom špica letnje sezone.

Svasta je usko grlo na Tivtu.

Ovo se mora krenuti raditi odmah. Ove privremene, vecina mora biti gotova do IV, a sve do VI. mjeseca.

Alen odlična analiza. Bravo.

Bas dobra analiza,velika steta sto bulevar u Tivtu nisu pomjerili jos sjevernije.
Ne znam koliko bi bilo pametno u Tivtu postaviti montaznu garazu na vec postojeci parking time bi se dok traje rekonstrukcija moglo privremeno prosirio parking a ona bi se kasnije mogla iskoristiti za neke druge lokacije

To je stvarno glupost da bulevar nisu pomakli više lijevo.

Zašto da se pravi podzemni prolaz između T1 i T2 ? Preskupo i nepotreno skroz.

Je baš je prolaz visok 2,5 metra, dug 10-tak metara sa dvije stepenice enorman trošak.

Ta dva terminala se mora povezati i to obavezno. I Alen je u pravu jedina opcija je ispod zemlje.

Najjeftinija opcija bi bila otic u Zadar (ili Split) i otkupit gotovu dokumentaciju za izgradnju terminalne zgrade, zemljiste je de facto isto. Ti se terminali nisu gradili godinama, tako da su i po brzini ok.

Posto je premijer Spajic poznati prevarant, od ovoga nazalost nema nista. Cekace izbore 2027, pa ce se tek onda vidjeti sto ce sa aerodromima i ciji ce kumovi dobiti dogovorni biznis. Do sad nam je Spajic obecavao, ali slovom i brojem, 10 autoputeva i mnogo drugih bajki i to u ovoj godini. Inace ja sam davno pricao da u Tivtu staru magistralu treba pretvoriti u taxiway. Ocigledan nedostatak znanja i planiranja je doveo da su opet primakli novi bulevar aerodromu bespotrebno, kao sto ste rekli. Sve je nazalost na Balkanu kumovsko-mafijaski biznis, a mi placamo.

Dragi Alene, moram da ti kazem da ovaj plan za TIV ne valja jer nemas iskustvo, i takvi planovi ne mogu da se crtaju sa google mapsa i u microsoft paintu. Onaj prostor sa druge strane piste je zasticen park prirode bisve solane Tivat itd. To ti a google mapsu ne pise. Jeste, ne mozemo ostaviti ovim nesposobnim idiotima iz vlade da rade stvari, i bravo, lijep pokusaj, ali to neko mora ko je zapravo iz CG da radi. Nadam se da ce se to napravit. Takodje, u TIV mogu mjesta da se promjene u ona za koja su potrebni TUG-ovi ( vozila koja guraju avione ), a ne ove gdje avion moze sam da izadje. Tako bi ustedjeli prostora. Isto, ne zelim da pretvorimo TIV i TGD u Tiranu. Da bude sve natrpanu u prsli low cost model. TIV treba da bude premium aerodrom, sa bording bridgevima i full service prevoznicima ( ima ih vec ). Tako da, nadam se da shvatas zasto ti djelimicno ne radi onaj plan za TIV. Imam i ja neke sjajne ideje, ali jednostavno nisu realisticne, i previse napredne za ovu rupu od drzave.

Srdacno,

Crngorac koji je podjednako nezadovoljan

Za vase zelje i ideje apsolutno navijam. U orvom redu mora se rijesiti pitanje ceste uz pistu. Ako se to izmesti za 300-400m prema istoku, evo prostora.
Inace CG je mala i nema prostora za masu masovnog turizma, u pravu ste da mora ciljati na premium sektor.
Uzgred budi receno, sa low costom ne lete nuzno sirotinja. Prosjecni englez, norvezanin il svedo kad idu na odmor nose poprilicne pare, to nije potrosnja od 100 eura na dan.

Al bi trebalo.

Takodje sam zaboravio dodati, kod TGD-a ne oze se skroz sa te strane produziti pisa, jer je tu rijeka cijevna, nego se pista mora produzavati sa obje strane. Takodje nisi uzeo u obzir da CG ulazi u EU i sengen, pa to znaci da se moraju odvojiti putnici, i to dodaje dodatne komplikacije.

Problem ovog teksta je što se aerodrom tretira kao prazan plac na kome je dovoljno pogledati satelitski snimak i zaključiti „ovde staje još sedam aviona“, „ovde napravimo rulnicu“, „vojnoj platformi uzmemo dve trećine“ ili „iskopamo podzemni hodnik“. Broj parking pozicija se ne određuje iz ukupnog broja dnevnih letova, već iz vršnog sata, zauzeća stajanki, turnaround vremena i strukture flote; vojni i civilni airside se ne dele prostim premeravanjem površine; a nova rulnica, platforma ili podzemni objekat zahtevaju ozbiljne geometrijske, bezbednosne, geotehničke i regulatorne analize. Posebno je proizvoljna tvrdnja da je 17 pozicija dovoljno za narednih 30 godina bez prognoze saobraćaja i analize kapaciteta, kao i ideja da je „3200 m piste“ neka univerzalna mera za širokotrupne avione. Najveća ironija je što autor sam kaže da se bez Master plana ne sme improvizovati, a zatim ostatak teksta upravo predstavlja improvizovani Master plan napravljen „od oka“. Aerodromsko planiranje je inženjerska disciplina, a ne slaganje Lego kockica po ortofoto snimku od strane novinara i političara.

Alene kada vam neko ko ocito poznaje materiju odrzi besplatnu lekciju treba da kazete hvala!Sve sto ste nacrtali za Tivat manje vise nije izvodljivo tako kako vi mislite.Za Podgoricu takodje,a posebno je degutantno stalno pozivanje na misljenje Spajica,koji nema pojma o aerodromima ,a bogami ni o mnogim drugim stvarima koje su u opisu posla za koji ga placamo mi gradjani Crne Gore.

Dugogodišnje menadžersko iskustvo gospodina Tolića u avijaciji je nesporno. Ali, uz svo dužno poštovanje, gospodin Tolić je po obrazovanju ekonomista, a ne inženjer koji se bavi projektovanjem aerodromske infrastrukture. Njegova saglasnost sa tekstom zato ne predstavlja tehničku verifikaciju rešenja, bilo planerskog ili projektantskog. Ako je argument za tehničku ispravnost predloženog rešenja to što ga je ekonomista, direktor aerodroma, pročitao i podržao, onda smo stručne proračune, projektante i plansku dokumentaciju zaista učinili prilično suvišnim.

Gospodine Šćuriću, samo da ne mešamo funkcije. Naša regija je, nažalost, prilično sklona tome da se stručne granice lako brišu i da ljudi vrlo samouvereno ulaze u oblast drugih profesija, ali infrastruktura ipak nije mesto gde bi takav pristup trebalo normalizovati. Na primer, Josip Škorić, dipl. građ. inž., je kao predsednik Uprave Hrvatskih cesta vodio investitora na projektu Pelješkog mosta i potpisao ugovor vredan oko 276 miliona EUR, dok je ceo projekat povezivanja vredeo oko 430 miliona EUR u građevinskim radovima. Pa ipak, niko to ne navodi kao Škorićevu referencu da zna da projektuje mostove, jer ih nije projektovao. Upravo se u vašem odgovoru mešaju menadžerska i investitorska odgovornost sa stručnim projektantskim kompetencijama. Zato je prilično neodgovorno predstavljati činjenicu da je neko vodio veliki infrastrukturni sistem kao dokaz da time automatski može stručno da potvrđuje projektantska rešenja. Voditi preduzeće i investiciju jeste ozbiljna menadžerska referenca, ali nije isto što i izraditi ili stručno verifikovati projektno i plansko rešenje.

Ma upravo tako. Neki ljudi su stvarno iskompleksirani i nedo bog da itko ima kakvu ideju ili prijedlog. Ako to nije od inzenjera onda je smece i fuj to.

Naravno da svako iz avijacije može i treba da iznese predlog. Upravo je taj „kamen temeljac“ koji spominjete najveći problem. Kako je prof. Maletin slikovito govorio: ako na početku uđete u pogrešan voz, svaka naredna stanica je pogrešna. Ako se na početku bez odgovarajuće analize usvoje pogrešne pretpostavke pravci planiranja i razvoja, kasniji projekti mogu samo veoma stručno razraditi pogrešan koncept. Ovaj problem je karakterističan za većinu infrastrukturnih projekata u regionu.
Zato nije sporno da premijer, ministar, direktor aerodroma, novinar ili bilo ko iz avijacije predloži da se nešto analizira. Problem je kada se od „treba analizirati“ dođe do „treba napraviti baš ovo“, a onda se, kada se zatraži stručna osnova, odgovori da tekst ionako nije imao nameru da bude stručan. Čini mi se da gospodin autor upravo tu još ne uspeva da razume suštinu kritike: nije problem što iznosi ideje, već što konkretne tehničke zaključke predstavlja sa velikom sigurnošću, a njihovu stručnu težinu relativizuje tek kada budu dovedeni u pitanje.

On je radio projekte,izvodio radove i vrsio nadzor nad radovima?Naravno da nije ,to su radili drugi lljudi,cijeli timovi ,koji su za to skolovani i obuceni.

Aha aerodrom u Dubrovniku nijeimao nikakav nadzorni odbor,hrvatska Vlada je bila potpuno iskljucena iz svega.Tolic ne moze da uradi nista sto mu ne odobro Upravni odbor JP Aerodromi Crne Gore.Ni jedan CEO u CG nema ovlascenja da bilo sta radi mimo odluke UO.

Kako je potrebna duza staza u Podgorici, ako A330 slece normalno

Zar vi niste rekli ovde da postoji plan za Aerodrome Crne gore. Pre neki dan ste napisali.

Jel moguće da oni nemaju ni ozbiljan plan. Oni još uvijek ne znaju ni kud ni kako. Pa za dobar plan im treba barem godinu dana. Za javnu raspravu barem još pola. pa za projektovanje, revizije projekta, javni tender….oni za pet godina ne mogu stati na noge.

U textu su objasnjene namjere u kom smjeru treba da se ide i ok, jeli realno ocekivati da mogu rijesiti u ovih 9 mjeseci…. Plan postoji u Vasem textu ali zvanican master plan ne postoji, mozda ce sada da ga rade, pa onda kasnije usvajanje istog, pa izbor izvodjaca odredjenih radova (pretpostavljam na tenderu izbor…) mislim da je nerealno ocekivati do sledece sezone napraviti veliki pomak

ja shvatam da oni nemaju ozbiljan projekat koji uključuje sve. nego da oni imaju namjeru da nešto rade, a kako to se još ne zna. pa za bilo kakvo projektovanje treba vam najmanje godina dana. da se nešto samo premjeri ucrta provjeri… idejni projekat, geološka istražćivanja, glavni projekat, revizija projekta, Izvedbeni projekat, tenderi za sve , izbor nadzora… izvođača,
e pa žalbe tužbe, obaranje tendera kako to već ide…
a onda i uvođenje u posao, pa onda dogovori sa smatsa da se dogovori šta i kako može, šta neće ometati redovne aktivnosti… i opet radovi se mogu raditi od oktobra do maja kad je manja gužva. sreća pa dole nije nešto mnogo hladno pa se može raditi
pa na sve drugi infrastrukturni radovi tipa dal ima dovoljno struje šta i kako sa otpadnim vodama

Oni mogu malo skratiti administratzivne poslove. ali samo projektovanje, projekti revizije… ne moze se skratiti. ne moze se nešto uraditi brže nego što može.

Da uradio je zagreb. Uradiće i oni ali treba vrijeme da se to isplanira šta i kako. šta mislite u sred ljeta u sred sezone neki bager potrga kablove.

Za koliko?
Nemojte moiještai babe i žabe. Sama gradnja u Zagrebu je trajala nešto više od 3 godine. Ali recimo 3 godine.
S tim da su prvi pripremni radovi počeki 2013 a sama gradnja 2014-2016

Što ovde nije sporno ali nije ni ono što ja vama ukazujem. Za gradnju je lako. Pokušavam vam reći da je sporno projektovanje i planiranje.
Zagreb je idejno rješenje imao 2008 ako me sjećanje služi. Znači 9 godina prije.
Stvar je da oni nisu radili ništa i da su čekali koncesionara. Zagreb je imao proijekat i prije koncesionara. Znali su šta hoće i kud ide i išlo je.
Ovi tek sad treba da shvate i da se dogovore samo sa sobom kako i šta dalje.

AJDE DOBRO
u pravu ste
za kuću nisam sve izganjao za godinu dana a ne za ovo
ali vjerovatno znate bolje

U tekstu jasno pise da ce trebati 3 godine da se nesto napravi. Na sve, ali nesto. Ako ce stvarno krenuti odmah kako to trazi premijer, ako ce imati maksimalno podrsku Ministarstva onda to nije nerealno.

Alene hvala na objasnjenju, iskreno te kratkorocne mjere nece bitnije poboljsati sliku ali ajd da se nadamo da ce biti bolje… A dugorocan master plan je prioritet da kasnije razvojni put i tacni ciljevi moraju postojati i da mozda promjena vlasti koja realno moze da se desi ne utice drasticno na dalji razvoj vec ce se znati cemu se tezi

Mjere su maksimalne moguce. I one ce nesto olaksati situaciju.

Ako se bude postovao zakon, ne postoji mogucnost da se procedura nadmetanja, izbor izvodjaca radova i radovi zavrse za narednu ljetnju sezonu

u Tivtu su se zeznuli sa time da nisu Jadransku magistralu zatvorili na potezu kruzni tok/aerodrom – kruzni tok/Solila, i M11 koji su napravili paralelno, a ne 300 metara istocnije, pa da izlazi kod donje stanice zicare.
sto se Podgorice tice, mjesta ima kolko oces, samo treba pokrenut nesto.

Ma da. Koja glupost.

To je bilo jako glupo. Imalo je sveg smisla da je pomaknu 300, ili bar 150 metara istocnije.

Pretplatite se na

DNEVNI BILTEN

– bitno više novosti (svaki dan >15)
– bitno svježije novosti nego na zamaaero
– stiže na vaš e-mail svaki radni dan

Na Dnevni bilten su pretplaćene najveće institucije i zračne luke

Pročitajte više>

POŠALJITE NOVOST

Budite i vi novinar zamaaero!
Ako pošaljete 10 novosti koje objavimo možete postati honorarni suradnik
i pisati za novac!