Zamaaero je o Moravi pisao već mnogo puta. Ali nikada nismo napisali sveobuhvatnu analizu u kolumni. Pa je vrijeme da se pozabavimo ovim aerodromčićem. Javnost zna da je stav zamaaero da je Morava najveći nonsens zrakoplovstva regije, ali i među najvećima u Europi. Morava je aerodrom duhova, većinu tjedna aerodrom nema letova i putnika i zjapi potpuno prazan. Aerodrom nije ostvario ni jedan jedini cilj.
No, ima li ovaj aerodrom perspektive? Ima. O tome će ovotjedna kolumna.

Kako je nastala Morava
Na prostoru Aerodroma Morava radi Zrakoplovna baza Srpskog ratnog zrakoplovstva Lađarevci koja je otvorena još 1967. Prije 59 godina tamo je bazirana 235. lovačko-bombarderska eskadrila F-84 Thunderjet. Nakon raspada Jugoslavije 1992. tamo se prebaziraju eskadrile iz Skoplja i Mostara. 1999. vojna baza je doživjela vrlo žestoka bombardiranja, koja su oštetila uzletno-sletnu stazu, manevarske površine, objekte i potpuno srušila kontrolni toranj.
Danas je na Lađarevcima smještena 98. Brigada (puk) Srpskog ratnog zrakoplovstva (dio ove brigade je u Nišu), gdje se nalazi 241. lovačko-bombarderska eskadrila „Tigrovi“ (Soko J22 Orao i Soko G-4 Super Galeb), 714. protivtenkovska helikopterska eskadrila „Senke“ (Mi-35M, Mi-35P i Gazela), 353. izviđačka eskadrila (bespilotne letjelice), 98. topničko-raketni bataljun protuzračne obrane, 98. zrakoplovno-tehnički bataljun, 31. bojna ASEWG-a i 98. bojna osiguranja zračne baze.
Temeljem odluke tadašnje Vlade Republike Srbije 2011. se kreće sa izgradnjom novog kontrolnog tornja i terminalne zgrade (3000 kvadratnih metara) za civilni promet, koji je odvojen od vojnog dijela i nazvan Aerodrom Morava-Kraljevo (KVO, LYKV). Istovremeno se do 2016. uređuje uzletno-sletna staza. Već 5.10.2011. u Moravu slijeće prvi ATR 72 na kome je bio i tadašnji predsjednik Borislav Tadić, kako bi pokazao novi civilni segment aerodroma. Ovo je bio samo političko-promotivni let jer tada aerodromska infrastruktura nije imala baš ništa, čak ni priključak na vodu i struju. Civilni promet se tada napraviti nije mogao.
Kako je predsjednik Vučić naslijedio ovaj projekt smatralo se da ga treba i dovršiti te je 2019. utrošen dodatan novac da se infrastruktura dogradi (parkiralište, manevarske površine, komunalni priključci, prometnice), te opremi (aerodrom nije imao doslovce ništa). Istim se presvlači uzletno-sletna staza, 2265 metara, te se troši dodatnih 8,5 milijuna EUR. Tada je ministrica prometa Srbije Zorana Mihajlović rekla da će na aerodrom slijetati A320 i Boeing 737-800. I kada se uzletno-sletna staza presvukla novim asfaltom ustanovljeno je da nema nosivost za A320obitelj i slične avione, te da na aerodrom mogu slijetati samo manji avioni poput ATR 72. Prema nekim izvorima na aerodrom bi mogao sletjeti i Embraer E190, iako drugi izvori tvrde da ni ovaj mali uskotrupac ne može sletjeti. Koji nonsens. Pa zar nisu mogli to ustanoviti prije, pa ne potrošiti tolik novac. Teški diletantizam. Aerodrom je formalno otvoren 28.6.2019. u nazočnosti predsjednika Vučića, premijerke Brnabić i predsjednika BiH Dodika, te „oduševljenog“ mnoštva.
I onda su krenule bombastične najave. Rečeno je da će se već 2020. napraviti druga uzletno-sletna staza koja će moći primati avione do A321. Direktor Aerodroma Srbije Mihailo Zdravković je objavio da se intenzivno otkupljuje zemljište (čak 400 hektara) i vrše sve pripremne radnje i da će se staza vrlo brzo napraviti. Čak štoviše Zdravković je provalio da će se raditi uzletno-sletna staza od 4000 x 60 metara, daleko veća nego su i staze u Beogradu. Bila bi to najšira i najduža staza u regiji. Hahahahaha, pa da za najveće širokotrupce koji će pohrliti u Moravu. Eto, ni šest godina kasnije nije zabodena ni prva lopata, a o drugoj uzletno-sletnoj stazi više nema ni riječi.
Najavio je Zdravković i veliki kargo centar. Tada je i Mihajlović provalila i da će Morava imati ogroman kargo promet. Jasno tlapnja svih malih aerodroma poput Maribora, Osijeka, Tuzle… koja nikako da se ostvari. Za koga pak ovo pobogu? Nema karga u Moravi. Niš i Beograd imaju značajan kargo, tu za Moravu nema mjesta. A lokalna privreda ni u ludilu ne može akumulirati dovoljno karga za kargo centar. Morava ima veliku proizvodnju malina, no ni ovo ne opravdava kargo centar, ni tu nema ni izblizu dovoljno potencijala. Bila bi to genijalna investicija kao i kargo skladište u Banja Luci koje sada zjapi potpuno prazno i neiskorišteno. Jasno, ni 7 godina kasnije Morava nema nikakav kargo.
Istovremeno je tadašnja ministrica Mihalović provalila da će aerodrom krenuti sa prvim letovima u X. mjesecu i da će u 2019. imati 20.000 putnika, a iduće 2021. će imati 150.000 do 200.000 putnika. O moj bože. Umjesto toga aerodrom je krenuo tek sredinom XII. mjeseca, u prvoj godini je imao samo 529 putnika, a rekordna godina mu je bila 2025. kada je imao moćnih 14.713 putnika. Eto ministrica je omašila samo 38 puta za prvu i 14 puta za ostale godine. Istovremeno Zdravković je objavio da pregovaraju sa kompanijama i da ima jako puno zainteresiranih za letove iz Morave. Eto ni sedam godina kasnije ne leti nitko od tih „mnogo zainteresiranih“, već samo Air Serbia u PSO.
Još jedan nonsens ovog aerodroma je da se prema izjavio uprave Aerodroma Srbije zaposlila 51 osoba da radi na aerodromu. Pobogu. Za što? No, o tome malo kasnije.
Na kraju je Morava 17.12.2019. dobila samo letove Air Serbie za Beč, dva puta tjedno sa ATR 72, a u sezoni se trebalo letjeti i za Solun dva puta tjedno, za koje letove je Srbija izdvojila kroz PSO čak 5,63 milijuna EUR. Za 300 letova prema Beču izdvojilo se 3,32 milijuna, a za 184 leta prema Solunu 2,25 milijuna EUR. Enorman novac.
Već 2022. se PSO mijenja, ukida se Beč i uvodi cjelogodišnja linija za Istanbul (dva puta tjedno), te sezonske linije za Tivat i Solun sa po dva tjedna leta, no samo tri mjeseca top sezone (od sredine VI. do sredine IX. mjeseca).
Jedini veći avion koji je sletio u Moravu je bio Boeing 737-300 Joradan Aviationa koji je doveo košarkaše saudijskog kluba Al-Ula na pripreme u Zlatibor, no avion je mogao sletjeti jer je imao jako malo goriva (u povratku je imao nadopunu u Pragu), te je imao samo 60 putnika.
Nakon Covida-19, aerodrom je imao od 13.683 do 14.713 putnika. 2025. je imao 598 operacija (u koje su ubrojeni i ferry letovi za Beograd koji su bez putnika). No, u 2026. broj putnika značajno pada. Pa je aerodrom u prvih četiri mjeseca ove godine ostvario samo 2331 putnika, dok je prošle godine u prva četiri mjeseca imao 3004 putnika, dakle 28,9% više. I broj operacija ja pao u prva četiri mjeseca sa prošlogodišnjih 164 na 150.


Projekt je nonsens
Zamaaero je već milijun puta napisao da je projekt izgradnje Morave 2019. godine bio glupost nad glupostima, nevjerojatno bacanje novaca u vatru. Potrošeno je preko 40 milijuna EUR na izgradnju terminala, parkirališta, manevarskih površina, servisnih zgrada, komunalne infrastrukture i opremanje terminala, kao i vozila i tehnike za aerodrom. OK, Turska je donirala 10 milijuna EUR za aerodrom, no još uvijek je Srbija potrošila enormnih preko 30 milijuna.
Uz to zaposleno je preko 50 ljudi koji opslužuju aerodrom. Totalni nonsens. Brač koji je bitno veći aerodrom i koji ima duplo više putnika tijekom ljeta radi sa 19 radnika. Zašto onda Morava zapošljava tri puta više radnika a ima duplo manje putnika? 12 puta veća Rijeka ima tek 39 radnika. Pobogu! Aerodrom je financijski krajnje neisplativ i većinu novaca za njegovo funkcioniranje daje Republika Srbija.
Nije Morava jedini aerodrom regije koji ima malo redovnih linija. Lošinji i Portorož nemaju redovnih linija (oni su aerodromi za poslovne avione), letova nema ni Maribor. Malo letova, linija i putnika (ispod 100.000) imaju i Brač, Osijek i Mostar. No, Osijek, Maribor, Portorož, Lošinj i Mostar su rudimenti komunizma, oni su nastali prije više desetaka godina, sada nema smisla napuštati ih ili rušiti. Čak i Brač sezonski aerodromčić na minijaturnom otoku ima bitno više putnika od Morave, Osijek ima tri puta više putnika. Morava je u 2025. ostvarila 14.713 putnika cijele godine, a samo Maribor i Mali Lošinj imaju manje putnika od nje. To znači da je aerodrom u prosjeku imao tek 20 odlaznih putnika dnevno ili 141 putnika tjedno u prosjeku. Katastrofa. Ove godine Morava ima i još manje putnika nego 2025. i ostvarila je tek 515 do 637 putnika mjesečno ili 69,3 putnika u prosjeku tjedno u jednu stranu (ili 39,6 putnika po letu u prosjeku). Aerodrom većinu godine ima ispod 1000 putnika mjesečno.
Morava u ovom trenutku ima tek dva tjedna leta za Istanbul sa malim ATR 72-600 Air Serbie. Samo 3 top mjeseca sezone (od sredine VI. do sredine IX. mjeseca) ima još 4 tjedna leta, po dva za Tivat i Solun sa istim avionom iste kompanija. Niti jedna druga kompanija ne leti za Moravu. Čak i ove linije ne bi postojale da Srbija ne izdvaja enorman novac za PSO Air Serbiji koja radi toga i leti iz Morave. Ovaj PSO je daleko skuplji nego što je PSO u Hrvatskoj.
Moravi gravitira oko 900.000 potencijalnih putnika, na ovom području ima istinski značajnih tvornica, oko nje su veliki turistički resortovi (Zlatibor, Vrnjačka Banja i Kopaonik). No, Morava je samo 153 km od Aerodroma Beograd za što treba autoputom samo 1:30 sati, te 167 km od Niša (2 sata vožnje). I to je glavni problem aerodroma. Zašto bi putnik putovao iz Morave za Beč ili Istanbul dva puta tjedno ako na sati i pola ima aerodrom sa kojeg može za Beč putovati pet puta dnevno, a za Istanbul i 6 puta dnevno.
Izgradnja Morave je bila glupa stvar. Istinski glupa. OK, Vučić je naslijedio prelijepu ogromnu putničku zgradu i minijaturnu stajanku. Ali bio je notorni nonsens uložiti još brdo novaca da se dogradi infrastruktura, opremi aerodrom i zaposli gomila ljudi da aerodrom ima minimalan broj putnika. Čak ni minimalan.
Umjesto toga trebalo je ostaviti 2-3 zaposlena, manji dio terminala pretvoriti u upravnu zgradu i za hendlanje poslovnih aviona, a ostatak pretvoriti ili u shoping centar ili skladište, te tako iznajmiti i uprihoditi novac. No, pitanje je i što je sa poslovnim letovima pošto ih aerodrom doslovce nema. Pojavi se jedan-dva takva leta godišnje. Naime, Srbija ja izgradila Rosulje aerodrom (1000 metara asfaltne uzletno-sletne staze), poslovno-sportski aerodrom koji je samo 84 km od Morave, dok je privatni investitor otvorio Aerodrom Mint u Kragujevcu, koji je samo 40 km od Morave. Poslovne letove ima i Aerodrom Ponikve, koji je samo 96 km od Morave. Dakle čak 3 poslovna aerodroma na manje od 100 km od Morave.
Da je bilo pameti umjesto Morave otvorile bi se Ponikve, aerodrom koji je dobio novu malu ali dostatnu terminalu zgradu, ima zavidne manevarske površine i dostatnu uzletno-sletnu stazu. Za dovršenje aerodroma i operacije za Airbus A320obitelj i B737 trebalo je samo 2,5 milijuna EUR, daleko manje nego za Moravu. Da se to napravila Srbija bi imala tri aerodroma udaljena na preko 200 km, jer su Ponikve od Beograda udaljene 213 km (2:40 sati autom), a od Niša 260 km (3:40 sati autom). To je imao smisla, Morava nikako nema. Da se to napravilo i ogroman broj putnika iz kraja oko aerodroma Morave bi imali opciju letjeti iz jednog od aerodroma u krugu 100 km i sat vremena vožnje (Beograd, Ponikve ili Niš). Kako god Morava je ovime uništila svaku perspektivu Aerodroma Ponikve, jer imati dva aerodroma na manje od 100 km je totalni nonsens.

Ima li Morava budućnosti?
Ima. Znam da ste sada šokirani, ali istinski ima. Morava treba iskoristiti upravo ono što se smatra njenom najvećom negativnosti, a to je blizina Beograda. Prisjetimo se kako smo svi smatrali da će Zadar propasti kada se otvorio autoput kojim se povezano sa Zagrebom na samo 2,5 sati i Splitom na samo 1,5 sati. No, ne, Zadar je skupio pametne glave, iznašao sredstva te privukao Ryanair i mnoge druge kompanije. I narastao sa 65.853 putnika (2004. prije autoceste) na čak 1,64 milijuna 2025. Povećanje od čak 25 puta. Iz Zadra već godinama putuju putnici iz Splita, Zagreba, Bihaća i Rijeke, koji love jeftine letove Ryanaira i drugih prijevoznika. Primjerice Luxair već godinama leti iz Zadra, ali je u Splitu pokušao dva puta i odustao od letova. Uz to Zadar ima gomilu poslovnih letova koji ne mogu slijetati na Split radi limitiranost stajanke.
Što treba napraviti Morava da bi mogla napraviti isto što i Zadar. Ona prvo i hitno mora napraviti infrastrukturu za opskrbu gorivom. Nevjerojatno, ali Morava nama mogućnost prodaje i opskrbe gorivom za avio kompanije. Pobogu, pa kako se može očekivati da će neka kompanija ili poslovnjak letjeti na Moravu ako nema opskrbe gorivom. Nevjerojatno je da se uložilo preko 40 milijuna EUR u aerodrom, a da isti nema opskrbu gorivom. Za ovu infrastrukturu potrebno je istinski jako malo novaca.
Potom aerodrom treba rekonstruirati uzletno-sletnu stazu i dograditi je da može primati daleko teže avione, tj. do A321 i B737-10. Ovo je presudno, jer bez toga neće biti letova low cost carriera. Naime, broj kompanija koje imaju ATR i manje avione u Europi je vrlo limitiran i realno osim Aegena ili SkyExpressa koji bi mogli otvoriti letove za Atenu ili neki grčki otok sa ATR 72 ni jedna druga kompanija nije realna da leti sa takvim avionom do Morave.
Kad se ove dvije stvari naprave, treba ekstremno sniziti aerodromske takse na tek 1,00 do najviše 1,50 EUR po putniku. Time bi se motiviralo Ryanair da leti za Moravu. On ne leti za Beograd, niti će uskoro letjeti za Beograd. Te bi time putnici iz Beograda koji su na samo sat i pola od Morave masovno koristili ovaj aerodrom. Naime, beogradski putnici mogu letjeti Ryanariom samo u top sezoni iz Osijeka za London (2:45 sati cestom + granica na kojoj se čeka satima), iz Budimpešte (3:45 sati + granica), Zagreba (3:50 sati + granica), Sofije (4:30 sati + granica) ili na tek dvije cjelogodišnje i dvije sezonske linije iz Niša (2:30 sati od Beograda). Tu bi Morava bila odlična opcija. I bez imalo problema mogla bi u dogledno vrijeme imati velik broj linija i letova Ryanaira, možda čak i bazu sa dva aviona, dakle čak i 700.000 putnika godišnje.
Uz to Morava bi mogla privući i Eurowings, kompaniju koja u Beogradu ima samo jednu simboličnu liniju i to samo ljeti. Eurowings bi mogao letjeti bar tri linije iz Morave (Stuttgart, Dusseldorf i Berlin). Najbliži letovi Eurowingsa Beogradu su iz Budimpešte, Zagreba i Sofije.
Jasno, Morava bi morala ispregovarati sa Vladom Srbije da uvede dodatne PSO letove. U prvom redu prema Beču, Minhenu, Frankfurtu i Zurichu. Ovi letovi bi morali imati frekvenciju od bar tri leta tjedno da bi bili konkurentni Beogradu. Ne bi bilo nelogično da Morava ima i letove prema Podgorici, te sezonske letove prema Splitu (turizam + velik broj radnika). Vučić je 2021. izjavio da će Morava imati bar pet linija Air Serbie, te je spomenuo letove za Njemačku. Zašto i još jedno neostvareno obećanja?
Konačno moglo bi se motivirati Aegean ili SkyExpress da otvori letove za Atenu ili neki grčki otok, te moguće još neku kompaniju (Transavia, Norwegian, Austrian, LOT, Tukish, Pegasus, AJet…). Morava bi mogla imati i neki leisure let prema Turskoj, Grčkoj, Egiptu, Malti ili Tunisu. I te kako bi bilo putnika za ove letove, kao što ih ima iz Beograda i Niša.
Morava bi morala poraditi i na tome da dobije neku školu letenja, te maintenance. To bi povećalo financijska sredstva, broj operacija i zaposlilo kapacitete aerodroma. Ako to mogu Maribor, Rijeka Osijek i Zadar, što ne bi mogla i Morava.
Ogromna prednost je i činjenica da vojska preuzima dio zajedničkih troškova poglavito vezano uz infrastrukturu i uzletno-sletnu stazu, kao i pomoć u nizu vozila, primjerice vatrogascima. To omogućuje Moravi da jeftinije posluje i da bude konkurentna, luksuz koji Beograd npr. nema.
Da se uvedu sve ove mjere, da Ryanair i Eurowings otvore letove, da Air Serbia poveća broj PSO linija, te da se uveden neki leisure let, Morava bi odmah imala bitno preko 100.000 putnika, vrlo vjerojatno i 200.000. Uvođenjem baze Ryanaira ona bi mogla dostići i do 700.000 putnika. A time bi postala i financijski neovisna, te isplativa.
No, Morava nema puno vremena. Dođe li Ryanair u Beograd ili otvori li bazu Ryanaira u Nišu Morava više neće imati baš nikakvu šansu. Wizz Air ima baze u Tuzli, Beogradu, Skoplju i Sofiji, te letove u Nišu. On ne može imati interes u Moravi. Dakle Ryanair + Eurowings je jedina i posljednja šansa za Moravu. Na iskoristi li to, Morava će kao i Maribor i dalje biti megagubitaš, bez ikakve perspektive i potencijala. Aerodrom duhova.