Zračna luka Lošinj je u I. mjesecu imala tek jednog putnika. Zračna luka Pula je u I. mjesecu imala 1333 putnika, što je bitno manje nego u istom mjesecu prošle godine kada je imala 1986 putnika. Hrvatske zračne luke su u I. mjesecu ostvarile 335.000 putnika (295.000 u I/2024) i 5365 operacija (4898 u I/2024).
dopisnik: Mladen Radić (Osijek), foto: ZL Lošinj
Ja putujem iz Pule na mjesečnoj bazi i sada sam morao ići iz Trsta zato jer ovaj jedini let koji imaju za Zg poslije 15 sati je beskoristan za nastavak putovanja dalje. Imali bi puno više putnika zimi da su ostavili let za Zagreb u 6 ujutro.
Apsotutno, to sam već milijun puta ponovio.
@zeppelin: JAT je tako letio desetljećima, oni već lete tako desetljećima i što se vi tu sada imate buniti protiv održavanja polustoljetne tradicije?! Što njih briga što vi morate dalje iz Zagreba? Izvolite svoja putovanja prilagoditi redu letenja naše jedine i ljubljene. A ako ne, idite u Trst ili Veneciju! Pa nisu oni tu zbog vas da bi letjeli kako vi to želite! Uopće: putnici su ionako samo izuzetno neugodna smetnja! Pitajte Žabu!!
Ja letim isto svakih15 dana iz Pule u zimskim mjesecima noćim u Zagrebu I onda drugi dan dalje.
Teško u zimskom periodu
Pa možda nema tražnje za neku liniju da leti iz Zagreba 2x dnevno. Svašta. I to zbog 2 transferna iz Pule i 3 iz Splita.. molim vas.
@anon 20.46: a vi znate da su samo 2 transferna putnika iz PUY? Da li ste si postavili pitanje da li bi bilo značajno više putnika da postoje valovi??
Verovatno bi, g. Foglar, bilo više, možda 5-6 putnika, ali ne toliko više da bi croatija letela za neki dalje veći evropski grad double daily. Pitanje je i da li ima raspoloživost aviona za tako nešto. O Dubrovniku i Splitu i da ne pričamo s obzirom na to da oni tpokom cele godine imaju letove za velike evropske gradove. Treba pre svega ispitati tržište Pule tj cele istre, posebno dole južne i videti statistiku gde to Puljani i istrani najčešće lete ka Evropi van sezone. Croatijin red letenja je katastrofalan, ali pitanje je koliko bi njegova izmena uticala na to da se pojačaju frekvencije. Ako je PUY u celom januaru imala 1300 putnika, kakav bi double daily iz Zagreba pomogao da se taj drugi let popuni. Mislite li da će putnik iz Pule za atinu leteti preko zagreba i Dubrovnika? Neće. ne pada mu napamet. A šta će putnici iz Zadra i Pule koji bi subotom npr da lete negde na kratki city break? ne mogu, jer nema letova. Nema tražnje ili već čega. Itd itd da ne davim sa masom linija iz zagreba sa 2-3 polaska nedeljno. Ejjj pa croatia za London leti 3pw. To je meni toliko neverovatno da nemam reči.
To je samo statistika.
Ništa čudno i ništa neočekivano, iako će ovaj moj upis opet naići na nerazumijevanje i pokušaj besplodnog diskutiranja.
Zračna luka Pula, iako će nastaviti postojati i nastaviti s nekakvim blagim rastovima, nema neku osobitu perspektivu postati nekakvom jačom zračnom lukom jer je Istra postala auto odredište, a kao takvo se još i više etablira. Ogromnu većinu gostiju čine oni koji dolaze iz zemljopisnog kruga koji ima polumjer od samo 500 km i to s tendencijom rasta upravo tih gostiju.
Prošla su vremena kada je Istra bila voljeno odredište Nordijaca i posebno Britanaca. Oni će i dalje doalziti, no udjeli će im biti skromni. Nordijci i Britanci su se prebacili na hrvatski jug i to posebno na potez Split – Dubrovnik. Njima baš niti sjeverna Dalmacija nije neka priča. Rastu oni u broju kao posjetitelji Hrvatske, no sve se više koncentriraju na naš jug.
Ono što će donekle hraniti pulsku zračnu luku jesu i Poljaci čiji broj raste, baš kao i ponešto Nizozemci, no i ti Nizozemci dolaze automobilima u većem svojem postotku, posebno kada je Istra u pitanju.
Ne treba za ovim žaliti i pri tome pokušavati iznalaziti “slamke spasa” za istarski zračni prijevoz jer potrebe za neke veće rastove ne postoje. Kada bi postojale, a zar nebi LCC ekipa već uskočila i razvukla mrežu posvuda? Naravno da bi. Preblizu je Istra svojim ključnim tržištima, a da se ti posjetitelji odreknu najudobnijeg načina dolaska – osobnim vozilima, posebno oni koji dolaze obiteljski i s obzirom na stvarno poboljašnu mrežu cesta.
Znam, sada slijedi, a kako je Pula imala više putnika 2019. godine i slično. Imala ih je više i 80-ih prošlog stoljeća, no sada se baza posjetitelja svela na krug od 500 kilometara, a kada i dođu oni iz daljeg, eto i njih automobilom jer je Istra idealna za uparivanje sa sjevernom Italijom, Slovenijom i slično. Probajte to shvatiti.
Što se Lošinja tiče, to je još jedan dokaz svakog besmisla u nastojanju da se u aktualnim okolnostima tamo vrše besmislene investicije kako bi imali brutalno skupu zračnu luku (samo nasipanje koje je nužno za produženje piste košatlo bi u milijunima EUR) s prometom koji ishendla malo agilniji par taksista.
Koliko god da zračni promet bio potreban, nužan i zanimljiv, ne treba ga jednostavno utrpavati i na njemu inzistirati tamo gdje on jednostavno nema nekog značajnijeg mjesta.
Ako je Istra izgubila goste iz Britanije, Irske i Skandinavije onda je to njen problem za koji netko mora odgovarati. Izgubiti goste koji imaju naviku je jako glupo i krajnje neprihvatljivo.
Nema tu nikakve krivice. Kako je ono rekao Petar Preradović da na ovom svijetu stalna smao mijena jest. Nije to nikakav poseban problem jer su ih uvelike nadomjestili drugi, a i sama Istra se sve više profilira kao odredište za obiteljski turizam. Kampovima je nadmašila svaku drugu hrvatsku regiju, a po kvaliteti ponude u svakom smislu predstavlja pojam turizma kakav se u niti jednoj drugoj regiji ne poznaje.
Kao što sam rekao, Nordijci i Britanci su otišli prema jugu, a njihova su mjesta zauzeli oni koji i nisu toliko od party priče, od cruisinga i slično, no koji vole opušteniju i sadržajniju priču. Drugi su gosti došli koji također imaju naviku dolaziti tamo i cjelokupna je priča nesporna. Nisu otišle te kategorije gostiju zbog zračne luke, nipošto. Otšli su jer ih trendovi vode na druga mjesta.
Dakle, nema tu nikakvog problema za rješevanje. Može se uznastojati na povećanju broja putnika u pulskoj zračnoj luci, no to će ići teško i sporo jer ide protiv trendova. Istra je doslovno i najdoslovnije uz talijansku regiju Furlanija – Julijska krajina, regija koja se nalazi praktično u top središnjem mjestu Europe. Najbliži kutak Mediterana za desetke milijuna ljudi u krugu od 500 km. Tu su Milano, Minhen, Prag, Beč, Bratislava, Ljubljana, Sarajevo, Beograd i cjelokupna Hrvatska. Jasno da ti ljudi dolaze automobilima i po svojem profilu i potraživanjima potiskuju Nordijce i Britance koji i nisu posjećivali Istru baš u obiteljskim aranžmanima. Sve je to dio jedne šire priče koju donekle slijedi i Kvarner. Dalmacija je jedna drugačija priče u svakom smislu i to svaki obketivniji promatrač može, a ja bi rekao, čak bi i trebao uočiti.
Jedno je što mi želimo, no ponekada u toj želji ne shvatimo da guramo protiv struje. Dobro je nastojati, unaprjeđivati, no u skladu s onim što se na terenu pruža, a nikako ne nasilno. Uostalom, svjedoci smo trenda rasta turizma u Albaniji koji čak dovodi i do izgradnje nove zračne luke. No, za Albaniju vrijede savim drugačija mjerila u odnosu na Istru i Kvarner sekundarno.
Ali zato eto Trst, Venecija, Treviso i Zadar rastu ko ludi, broj putnika je eksplodirao. Ali OK, oni za razliku od Pule nisu auto destinacija.
Alene, nemojte uspoređivati pulsku zračnu luku koja je skoro isključivo namijenjena turizmu s onom tršćanskom. Usput, tršćanska je zračna luka prolazila kroz dramatične uspone i padove, no da nadodam kako ona ima zahvat nad područjem od skoro 4 milijuna ljudi s jednim vrlo gospodarski moćnim Trstom, a koji zahvaljujući svojoj dobroj politici postaje još moćniji (čitajte o mađarskom izlazu na more i luci koju financiraju isti…)
Trst inače nema neki poseban promet, a talijanska regija Furlanija – Julijska krajina, jest itekako auto odredište. Njene perjanice kao što su Grado i Lignano Sabbiadoro, baš kao i Bibione koji je odmah iza granice u susjednom venetu, apsolutno su auto odredišta i uz potez Rimini – Cattolica jesu perjanice talijanskog morskog turizma.
Trst ima 1,32 milijuna putnika. Nedostižna brojka za Pulu u idućih 15 godina.
@borut 18.57/ 20.31 i opet potpisujem oba komentara!!
pametno rečeno!
gosti iz VB u Istri u doba Juge su bili gotovo isključivo ona najjadnija skupina budget holidaymakera koje je Yugotours masovno dovozio doslovno za siću samo da bi donijeli prijeko potrebne devize. Većina nije platila više od 200-250 funti za let, transfer i tjedan dana polupansiona. Istra nema problema sa popunjenošću i apsolutno nitko u Istri tko je iole pri zdravoj pameti ne plače za tom i takvom klijentelom! PUY je u ono doba imala rekordan broj putnika, ali nitko nikada nije pitao da li je aerodrom na tom broju putnika uopće nešto i zaradio! Jer je to bilo svejedno! Drugovima i drugaricama je bila bitna brojka, što viša to bolja, i nikome nije u ono doba niti palo napamet pitati kolika je pri tome zarada u pojedinim segmentima i da li je uopće ima! Ako je drug sekretar rekao da je PUY imala rekordnu godinu, onda su mediji i
birana publika pljeskali i bili oduševljeni izvanrednim rezultatima naših vrijednih samoupravnih neimara, dok su oni rijetki koji su znali što je zaista ispod površine šutili, jer su znali da će, ako zucnu, najebati! Velika većina je pak mudro šutila jer su u Istri SVI zarađivali: od konobara i šankera koji su potajno punili “službene” flaše vlastitim pićem i to prodavali turistima, preko recepcionera koji su naplaćivali u devizama po kursu a te devize onda prodavali na crno, firmi dali bezvrijedne dinare a razliku stavili u vlastiti džep, brodara koji su izlete naplaćivali “na crno”, pa do onih najviših po hotelskim kućama i agencijama..
I tko sada da odgovara i za što? I zbog čega? Što PUY ima tako malo putnika? Pa koga to u Istri zanima tako dugo dok su hoteli, kampovi i privatni smještaj krcati do vrha! Nikoga! I tako dugo dok sve bude tako, nikoga neće ni zanimati!
I da završim mudrim riječima čitaoca Boruta:
“Ne treba za ovim žaliti i pri tome pokušavati iznalaziti “slamke spasa” za istarski zračni prijevoz jer potrebe za neke veće rastove ne postoje. Kada bi postojale, a zar ne bi LCC ekipa već uskočila i razvukla mrežu posvuda? Naravno da bi.”
I ponavljam: njegov komentar potpisujem do zadnjeg slova i interpunkcije!!
upravo tako!
Alene, šta je bilo bilo je…nemoguće je vratiti ono vreme i načine na koji je tada istarski turizam i pulski aerodrom u sredini svega toga, funkcionisao. Masovni turizam je bio tada, ali i sada je, samo je ponuda bolja i kvalitetnija, pa ko voli neka izvoli.
Istra je do 1945 bila italijanska, a po promeni vlasti i društvenog uređenja za 22 godine se izgradio aerodrom u Puli i krenulo je komercijalno letenje. Do kraja 80-ih rezultati su došli do milion putnika. Odlično za Pulu…
Posle je bilo šta je bilo i prosto i jednostavno pulski aerodrom je ostao da se “dokazuje” sada u novoj državi i u novom kolektivu (EU) gde važe neka druga pravila.
Slažem se sa većinom izrečenih stavova koje je Borut rekao, ali šta reći a ne učiniti? LCC ekipa dolaze na neki aerodrom samo ako pored njihovih “zahteva” ispunite još neke uslove i pritom budite jako zahvalni što su odlučili da lete sa Vašeg aerodroma. A to nije “poslovna saradnja” nego ucenjivanje…
Nažalost, PUY je ostavljen od strane nacionalnog avio prevoznika da se snalazi kako zna i ume u ovim “divnim” demokratsko-kapitalističkim vremenima bilo sezonski bilo celosezonski. Najveći konkurent Pule, Trst je rastao iz razloga koje je Borut naveo, ali se ovaj grad itekako potrudio da njegove cene usluga i ponuda ne rastu toliko koliko su rasle od korone cene u Istri.
Ono što je meni nažalost veoma tužno jeste što Vlada RH i njena Croatia “ne vidi” jednostavno potencijal PUY-a do te mere da to postaje malo groteskno ali i tragično. Prepušten “slobodnom” tržištu a to znači ili sutra privatizacija/koncesija ili katanac na bravu (primer hrvatska brodogradilišta). I to je najveći problem, a ne “iznalaziti slamke spasa” jer pulski aerodrom ima potencijala za itekako više.
Po meni 2 su problema pulskog aerodroma:
Prvo je bio problem šengena, ali kada je to rešeno, veći broj turista (naročito Austrijanaca, Nemaca, Skandinavaca itd.) se odlučio na putovanje kolima nego avionom (od Helsinkija do Pule nema granica-bar do korone).
Drugo, mnogo važnije, desio se Euro (moneta). Sve je preko noći poprilično poskupelo do te mere da čak i tradicionalni gosti Istre polako zaobilaze ovu regiju jer smatraju da ponuda ne opravdava toliko povećanje cena.
Sve je to kolateralno “puklo” po pulskom aerodromu i doprinelo teškim “porođajnim mukama” (godina “nulta” posle korone) da se vrate koliko-toliko na broj putnika iz perioda 2010-2019.
Danas? Sve zavisi od menadžmenta koliko zna i želi da “ubedi” avio kompanije da je ovaj aerodrom dovoljno dobar ne samo leti nego i tokom perioda smanjene turističke aktivnosti. Ako Zadar uspeva, sigurno može i Pula…ali ako se ponašaju “radio ili ne radio svira ti radio” onda od toga nema ništa…
Zato se i ne slažem sa Borutom u delu…”ne treba za ovim žaliti”…treba probati sve moguće što će opet ovaj aerodrom načiniti konkurentnim i boljim nego što je sada.
Istra i “njena” Pula su uvek bili i ostali celosezonska priča, sa predivnim gradovima, odličnim filmskim festivalom (nekada 1. u bivšoj zemlji), izuzetnom gastronomijom i veoma dobrom klimom tokom cele godine.
To nisu potencijali, već dokazane činjenice i trebalo bi raditi na jačoj promociji Istre (naročito van sezone) i njenih kvaliteta.
Upravo tako “treba probati sve moguće da ovaj aerodrom učini konkurentnim i boljim nego je sada”.
Prvi korak: maknuti direktoricu.
“Ne treba za ovim žaliti i pri tome pokušavati iznalaziti “slamke spasa” za istarski zračni prijevoz jer potrebe za neke veće rastove ne postoje. Kada bi postojale, a zar ne bi LCC ekipa već uskočila i razvukla mrežu posvuda? Naravno da bi.”
Slažem se, ali.
Bilo je pokušaja od strane “LCC ekipe”. Direktorica ih je sve rastjerala.
Why?
Pula je dobar aerodrom, s pristojnim godišnjim brojkama.
potpisujem do zadnjeg slova! To je upravo ono što ja ovdje u svakoj diskusiji o lošim rezultatima PUY pokušavam objasniti. Nažalost bez uspjeha.Iako svi statistički podaci istarskog turizma potvrđuju moje riječi..