zamaaero@zamaaero.com

+385(0)1/3465886

zamaaero@zamaaero.com | +385(0)1/3465886

Analize

Radnički letovi 1991.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: JAT

Te zadnje YU godine, 1991, bilo je jako mnogo radničkih letova. Letjeli su ih sve tri kompanije regije. Radničke letove mogli su koristiti građani SFRJ na privremenom radu u inozemstvu uz predočenje dozvole za rad u inozemstvu. Letove su mogli koristiti i članovi najuže obitelji takvog radnika.

Najmanje radničkih letova je imao je JAT, što je i logično jer je imao niz redovnih letova kojima su mogli letjeti naši gasterbajteri. Redovne linije JAT-a su bile za Berlin, Frankfurt, Minhen, London, Paris, Beč, Zurich, Chicago, New York, Montreal, Toronto, Melbourne i Sydney. Ipak JAT je imao i radničkih letova, pod brendom Air Yugoslavia i to iz Zagreba za  Dusseldorf (5 letova tjedno), Hamburg (2 leta, od čega je 1 bio sa 1stop), Hannover (1 leta sa 1stop) i Stuttgart (2 leta). Time je JAT imao 10 radničkih letova i to sve sa DC-9. Sve linije imale su konekcije za Beograd, ali ne i na druge gradove Jugoslavije što je istinski čudno, posebno što je JAT imao brojne letove iz Zagreba za niz jugoslavenskih destinacija. U zimu 1990/91 Air Yugoslavia je imala i jedan let tjedno na liniji Beograd-Zagreb-Clevelend-Detroit.

Adria je imala bitno razvijeniji sustav radničkih letova. Kompanija je imala bitno manje redovnih linija, tek iz Ljubljane za Frankfurt, Minhen, Beč, Paris i London, sa vrlo malo konekcija diljem Jugoslavije. No, Adria je imala radničke letove srijedom i subotom iz Zagreba za Berlin, Dusseldorf (1stop), Frankfurt (1stop), Hamburg (1stop), Hannover (1stop) i Stuttgart. Ukupno 12 tjednih letova. No, ove linije su imale brojne konekcije, odmah po letovima iz/za Njemačku, i to dva leta za Beograd, Dubrovnik, Sarajevo, Skopje, Split te jedan let za Mostar (srijedom) i Podgoricu (subotom). Svi letovi su bili sa MD-82, osim za Stuttgart, Mostar i Podgoricu koji su bili sa DH7. Uz to Adria je imala tri tjedna leta za Prištinu i četiri za Skopje (1 sa stopom i Prištini), no ove linije nisu imale konekcija.

Na koncu Croatia Airlines nije mogla otvoriti redovne linije jer je tek krenula sa operacijama, a bilateralni odnosi Jugoslavije sa drugim državama su to branili, tj. ovdje su preferirali JAT, uz tek pokoji izuzetak Adrie. Stoga je Croatia pokrenula brojne radničke letove. Pa je tako letjela sa MD-82 iz Zagreba za Berlin (utorkom i subotom), za Dusseldorf i Zurich (četvrtkom i nedjeljom), te sa 1stop za Frankfurt, Stuttgart, Hannover i Hamburg (ponedjeljkom i petkom). Ovo znači da je Croatia imala 14 radničkih tjednih letova. Kompanija je ove letove konektirala na Dubrovnik (za Berlin), Skopje (9 od 12 letova), Zadar (4 leta) i Split (sve letove). Jako blentavo, jer da je drugačije organizirala red letenja mogla je imati sve letove konektirane iz Dubrovnika, Zadra i Skopja, te nekoliko letove iz Lošinja, Pule i Sarajeva.

Ovo znači da je Zagreb imao čak 36 tjednih radničkih letova. Zapravo je gotovo sav promet radničkih letova Jugoslavije išao preko Zagreba, uz konekcije na niz aerodroma bivše države. Model koji je Croatia mogla zadržati i kasnije, tj. razvijati ga od 1996. (nakon Oluje), samo, naravno, sa redovnim linijama. Posebna sretna okolnost za Croatiu je bila sankcije koje je Srbija imala sve do 2001. godine, te katastrofalno stanje posrnulog Jat-a do 2013. godina i Adrie od 2009. godine. Croatia je na ovaj način mogla imati letove za Frankfurt, Minhen, Berlin, Dusseldorf, Hamburg, Hannover, Stuttgart, Nuremberg, Beč, Zurich, Genevu, Paris, London, Dublin, Copanhegen, Stockholm, Oslo, Helsinki, New York, Chicago i Toronto, a u regiji za Split, Dubrovnik, Pulu, Zadar, Brač, Lošinj, Sarajevo, Mostar, Tuzlu, Skopje, Ohrid, Prištinu, Podgoricu, Tivat, Tiranu, a nakon 2010. i za Niš i Beograd. Naravno tome bi se još i dodale linije koje nisu za dijasporu poput Manchestera, Amsterdama, Bruxellesa, Nice, Barcelone, Madrida, Lisabona, Rima, Milana, Catanie, Praga, Varšave, Kijeva, Moskve, Atene, Bukurešta, Sofije, Istanbula, Caira, Pekinga, Shangaia, Seoula, Delhija, Tokya… Da je Croatia to napravila danas bi Zagreb bio centar letenja dijaspore regije, Zagreb bi imao gomilu linija prema regiji, a time bi pokrivao i druge segmente putnika, poput turista, poslovnjaka, političara…

30 Komentar/a
Najnoviji
Najstariji
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare

G. Alene, jako interesantan tekst. Sve pohvale. Mislim da se iz vaseg teksta da zakljuciti da su i Adria i Croatia Airlines bili i ostali politicki projekti za zadovoljenje i promociju nekih nacionalnih aspiracija. Te kompanije nikada nisu osnovane zbog stvaranja zarade i profita nego iz nekih drugih visih razloga. Tako su i vodjene i tako ce nazalost zavrsiti (Adria to vec pokazala) iako su imale sve sanse za uspjeh. Tuzno zar ne!

A JU nije politički projekt?

Air Yugoslavija iz BG je letala samo lokal koliko se secam. Posle je napravljen AvioLet na temelju toga u AS.

I sada je većina radničkih letova samo što tada nije bilo LCC

Boze milo moj , pa sami ste napisali da je adria imala samo nekoliko redovnih linija za Minhen, London , Paris pa sam htio sam reci da je imala i liniju za lLarnacu .

Civilna avijacija je dosadna, ima puno boljih stvari u zrakoplovstvu!

Greska u tekstu, Srbija nije imala ni blizo avio sankcije do 2001 godine.

Sve sankcije Srbiji su ukinute 1996 god a avio saobracaj sa beogradskog aerodroma je krenuo jos u oktobru 1994.

http://www.infobiro.ba/article/687804

OSLOBOĐENJE,
05.10.1994

“Ruska avio—kompanija »Aeroflot« vec u srijedu obavice prvi obnovljeni let na liniji Moskva—Beograd. Kakvavažnost se pridaje ovom cinu, pokazuje to što je let najavio službeni predstavnik za javnost ruskog Ministarstva inostranih poslova. On je to ucinio danas na kfjnferenciji za štampu, u trenutku dok još nije bilo objavljeno da je u Njujorku Butros Gali podnio izvještaj koji pokrece mehanizam smekšavanja pojedinih sankcija medunarodne zajednice prema Srbiji i Crnoj Gori.”

https://www.politika.rs/sr/clanak/508423/Tri-decenije-od-uvodenja-sankcija-Saveznoj-Republici-Jugoslaviji

“Kada je 21. novembra 1995, u Dejtonu, parafiran mirovni sporazum za BiH, iste večeri Savet bezbednosti UN postigao je saglasnost o suspenziji sankcija protiv SR Jugoslavije, koje su do tada trajale ukupno 1.253 dana.

Zapravo, po slovu tada usvojene Rezolucije 1022, do definitivnog ukidanja sankcija Jugoslaviji doći će posle isteka roka od 10 dana nakon održavanja prvih slobodnih izbora u BiH.

Rezolucijom 1074 SB UN, 1. oktobra 1996, sankcije SRJ su i formalno ukinute.”

https://www.airliners.net/photo/Aeroflot/Tupolev-Tu-154M/74880/L?qsp=eJwljUsOwjAMRO/idRb9CFCygwvQBRewEqutFJLIcSWqqnfHhN1oPm8O8DkJfeS1FwIHlZD9AgYKMr4ruEMLWxLewY0XayBmj7LmBG4Yuu5mIKDQtGTJM2NZKCikt9YqomaWh%2B5a5e49FdH47z85EP8iqr69zfreqyCemobxqn5Ya4nYGCS4RjjPL5V8Od8%3D

Takodje BEG je bio zatvoren za saobracaj tokom NATO agresije od marta do juna 1999 godine (kad je opet prvi Aeroflot poleteo za Beograd), ali nikako do 2001.

Nadam se da cete radi istinitosti navoda objaviti ovaj komentar.

Unapred hvala.

Upravo vam je dokazano da to nije bio slucaj.
Zasto ponavljate neistine?

2001.-ве, не 2021.-ве.

Osim za Dubrovnik,Zadar,Split i Skopje,letila je Croatia u ljeto 1991.i za Tivat sa M82

Da Zdenko, bilo je i za Tivat. A sada lijepo molim priču o tome kako ste ovce za karte skupljali na stajanci pred avionom.

Mislim da je Adria imala i liniju preko Beograda za Larnacu …

pa možda je i na Cipru bilo jugošvabi?

Ni ja ne mogu shvatiti što je pjesnik htio reći

Nije za Larnacu nego za Nicosiu, glavni grad Cipra. Tek nakon turske okupacije sjevernog dijela i proglašenja “turske krajine”, svi letovi su prebačeni na Larnacu. Stari aerodrom Nicosiu danas koristi samo UN, a Turci su na sjevernom dijelu napravili Ercan. Tako da su uz Paphos, danas na malom Cipru četiri aerodroma. Ali Adria je letjela za Nicosiu.

Da, ali tek nakon turske okupacije sjevernog dijela kada su svi letovi prebačeni na Larnacu, a “svi” uključuje i Adriu. Ali kada je već drugi čitatelj otvorio temu, u cilju objektivnog informiranja, čemu se ne bi trebali protiviti, treba reći da je glavni aerodrom Cipra prije podjele bio u Nicosiji, da je Adria liniju za Cipar započela i neko vrijeme letjela letovima za Nicosiu, i da aerodrom u Nicosiji funkcionira još i danas ali ga koristi samo UN

Isprika. Moja greška. Aerodrom Nicosia je zatvoren još 1974. Adria je počela letjeti tek kasnije. Razlog greške ja taj što je Adria letove, kada su počeli, tamo negdje 1985, reklamirala i objavila kao letove za Nicosiu a ne za Larnacu, iako su zapravo išli za današnji aerodrom Larnacu. Turska okupacija je bila još prije, tako da kad je Adria počela letjeti, stari aerodrom u Nicosiji je bio zatvoren i već je na njemu bila baza UN -a, tako da su mogli letjeti samo za Larnacu. Sori još jednom, my bad.

Pretplatite se na

DNEVNI BILTEN

– bitno više novosti (svaki dan >15)
– bitno svježije novosti nego na zamaaero
– stiže na vaš e-mail svaki radni dan

Na Dnevni bilten su pretplaćene najveće institucije i zračne luke

Pročitajte više>

POŠALJITE NOVOST

Budite i vi novinar zamaaero!
Ako pošaljete 10 novosti koje objavimo možete postati honorarni suradnik
i pisati za novac!