Kada je Alan Bajić postavljen na mjesto glavnog direktora Aerodroma Sarajevo u VII. mjesecu 2020. svi su rekli, eto još jedan uhljeb, ništa od toga. Sarajevo je tada životarilo. Prije Covida-19 imalo je tek 1.143.680 putnika i bio je tek 10. aerodrom regije po broju putnika (iza Beograda, Zagreba, Splita, Dubrovnika, Prištine, Skopja, Ljubljane, Tivta i Podgorice). Danas je Sarajevo na 7. mjestu (iza Beograda, Zagreba, Prištine, Splita, Dubrovnika i Skopja), a preskočilo je Ljubljanu, Tivat i Podgoricu.
Bajić sa svojim timom nas je iz tjedna u tjedan oduševljavao svojim potezima. I napravio enormno puno. Enormno! Uprava Aerodroma sa svojim radnicima, a na čelu sa Bajićem je u samo četiri godine napravila posla koji bi najsposobniji aerodromi regije napravili u 30 i više godina. Za svaki respect! Aerodrom ekspresno raste po broju putnika, infrastruktura se širi i razvija, riješeni su svi administrativni i organizacijski problemi, postavljana je nova i odlična managerska struktura… A aerodrom je iz seoskog minijaturnog aerodromčića postao suvremena i respektabilna zračna luka.
Alana Bajić je moj dobar prijatelj. Prije se nismo ni znali. Ali kada smo se prvi puta vidjeli odmah smo prešli na „ti“, vrlo brzo smo kliknuli, a od tada smo bili na milijun ručkova i proveli prekrasne trenutke zajedno. Alan je dolazio i meni u Zagreb i to isključivo radi našeg druženja i poslova (ne usput jer je nekim poslom u Zagrebu). Sa Alanom se čujem doslovce svaki tjedan, najčešće iza ponoći kada i on i ja imamo vremena, no za mene Alan ima vremena i usred dana. Ako mi se ne može javiti nazove me u roku od sat vremena. On je jedan od onih direktora aerodroma koje mogu nazvati u bilo koje doba dana i noći. Iskreno desetak direktora aerodroma i avio kompanija su mi prijatelji, ali Bajić je definitivno broj 1 i na listi je mojih najvećih prijatelja. Prije neki dan mi je rekao: „ali ti znaš da si mi u prvom redu prijatelj“. I da, prijatelju, jesam! A to prijateljstvo je nastalo isključivo zbog njegovog izuzetnog rada, nevjerojatne pozitivne naravi i abnormalne energije. Abnormalne! I da se razumijemo naše prijateljstvo ga ne abolira ako napravi neki loš potez, i to i on sam zna, ali eto, do sada nije takvih poteza imao.
I za kraj uvoda ću vam otkriti jednu nepoznatu informaciju. I usprkos njegova ogromnog uspjeha, Bajić je vrlo skroman čovjek. On uvijek, ali baš uvijek kaže „Alen nemoj pisati o meni, nisam ja bitan, piši da je to napravio moj management, nemoj mene isticati“. Jasno da je njegov management zaslužan, ali upravo je on taj koji je smijenio stari socrealistički management, postavo nove mlade i ambiciozne ljude i njima upravlja, koordinira njihov rad. Stoga je njegova zasluga i najveća, koliko god on to ne želi isticati. Ona je i protiv ovog članka, preklinjao me da ga ne napišem, ali nisam ga poslušao.
Gdje je Sarajevo danas
Kada je Bajić došao na čelo aerodroma Sarajevo (VII. mjesec 2020) aerodrom je bio na koljenima. Te 2020. Tuzla je imala 228.425 putnika, Sarajevo samo 249.642 putnika, tek 21.218 putnika više, niti 9,3% više. Bajić je odmah zasukao rukave i primio se posla. Već 2021. Sarajevo je imalo 767.133 putnika, a Tuzla 298.999, tj. Sarajevo je imalo 468.134 putnika više ili 156,6% više. Prošle godine Sarajevo je imalo 1.362.007 putnika, a Tuzla 582.445 putnika, tj. Sarajevo je imalo 779.562 putnika više. Ove godine (do VIII. mjeseca) Sarajevo već ima 1.251.159 putnika, a Tuzla samo 131.797 putnika, tj. Sarajevo ima već sada 1.119.362 putnika više. Po vrlo konzervativnoj procjeni Sarajevo će ove godine imati rekordnih 1,8 milijuna putnika, a moguće i 1,9 milijun. To je preko 400.000 putnika više nego rekordne 2022, i čak 700.000 putnika više nego 2019. Ogroman respect. 2025. godine Sarajevo će sigurno preči magičnu brojku od dva milijuna putnika.
Istim je Sarajevo skočilo sa 10. na 7. mjesto u regiji. Iskreno, preskočiti jedno mjesto u regiji je velika stvar, dva enormna, a tri mjesta više je postiglo istinski jako malo aerodroma u regiji. Među prvih 10 ni jedan.
Za vrijeme SFRJ Sarajevo je imalo istinski mali broj letova. Pik je bio za vrijeme Zimske Olimpijade, no tijekom bivše država Sarajevo i nije bilo baš neka značajna luka. Danas je stanje daleko bolje, Sarajevo ima sedam puta više letova. Jednako tako i je i razlika u broju linija. 1991. Sarajevo je imalo tek 10 linija (6 Adrie, 2 JAT-a i 2 Croatie Airlines), danas ih ima 43, četiri puta više. No te 1991. sve linije su bile domaće, a samo jedna (Adria za Istanbul) je bila inozemna. Stoga se i te kako može reći da je Aerodrom Sarajevo profitirao raspadom Jugoslavije. Pisac ovih redaka je 1989. iz Sarajeva letio JAT-om za Skopje i Zagreb (ATR 42).
Nova uprava je sa svojim radnicima i uz izuzetnu podršku i pomoć pomoćnih institucija uspjela broj putnika iz 2019. preskočiti već 2022. To je uspjelo jako jako malo aerodroma u regiji, od 24 zračne luke regije samo 6 ih je to uspjelo (uz Sarajevo to su bili još i Banja Luka, Maribor, Zadar, Priština i Portorož). Te 2022. Sarajevo je imalo čak 234.000 putnika više nego 2019. ili 120,4% brojke iz 2019.
Cargo promet u Sarajevu nije velik, ipak aerodrom ostvari promet od dvije do tri tisuće tona robe godišnje, uz izuzetak rekordne 2015. kada je promet prešao 4 tisuće tona. Prošle godine cargo je narastao i prešao je brojke iz 2019, da bi ove godine do VIII. mjeseca cargo već bio na 1973 tone i vjerojatno će imati više carga nego prošle godine.
Sarajevo je prošlog ljeta imalo 178 letova, a ovog ljeta čak 222 leta. Veliko povećanje, no o tome nešto kasnije.
Što je sve Bajićeva management napravio
Najveći infrastrukturali projekt koji je Bajić napravio je novi Terminal B. On je povećao broj kvadratnih metara terminala za 10.000, te ih danas ima 19.000. Stari i novi terminal su danas jedinstvena cjelina te je to zapravo jedan terminal. Danas terminali imaju 11 gateova (6 više nego prije), a tri su sa avio-mostovima (1 više nego prije). Terminal danas ima 24 check in šaltera (duplo više nego prije). Kapacitet oba terminala je danas 2 milijuna putnika. Brojka koju će Sarajevo preskočiti već iduće godine. Terminal je dobio najsuvremeniju automatiziranu sortirnicu kapaciteta 1560 komada prtljage u satu, a opremljena je novim suvremenim sustavom BHS (Baggage Handling System).
Istim je Sarajevo dobilo ogroman broj turističkih, ugostiteljskih i uslužnih objekata, te ih ima daleko najviše u regiji, više i od daleko većeg Beograda. Sarajevo tako ima čak četiri restorana, dva self service restorana Take off i Food terminal, potom Last call i ekskluzivni a’la’carte restoran Toro Toro za kojeg aerodrom tvrdi da je najbolji restoran u Sarajevu. Sarajevo ima i pekarnicu Bonjour (uz pekarske proizvode ima i salate i cijeđene sokove), te tri kafića (Segafredo Caffe, Sky Bar Caffe, te kafić u dolaznom holu starog terminala). Specifičnost Sarajeva je i baklava shop uz restoran Last call. Od trgovina Sarajevo ima gift shopove Tango Zulu, Bosnian sweet house, Badem butik Gamaha, Samsonite, zlatarnicu, kiosk iNovine, Fun shop FK Sarajevo, Desscode, Molimao, AK Medical (medicinski preparati, dodaci prehrani i kozmetika), Narentas (kozmetički proizvodi). Duty free shop ima 300 kvadratnih metara sa 6000 artikala. Od uslužnih djelatnosti Sarajevo ima Herbal Spa (masaže, tretmani lica, njega tijela, manikura i pedikura…), BH Telecom, show room NLB banke, poslovnicu Turističke zajednice Kantona Sarajevo, Poštu, dvije mjenjačnice, 7 bankomata različitih banaka, te niz samouslužnih aparata.
Aerodrom ima 15 poslovnica rent’a’cara (među kojima i najveće Avis/Budget, Europcar, Alamo/enterprise/National, dollar/Thrifty, Sixt), taxi, te uslugu prijevoza javnim autobusom iz Aerodroma do Baščaršije koja košta 2,50 EUR u jednom pravcu i ima devet polazaka dnevno (od 6:20 do 21:15 sati). Sarajevo ima i uslugu električnih sharing automobila E-go. Aerodrom ima i punionicu električnih automobila.
Aerodrom Sarajevo je uveo uslugu Fast track. Ova usluga daje prioritet putnicima za check in, kontrolu putovnica i sigurnosnu kontrolu, tj. putnici ne moraju čekati u dugim redovima. Cijena usluge je 10 EUR + PDV, te se može kupiti samo online. Odlična cijena, taman motivirajuća i ne prevelika (npr. Air Serbie tu uslugu naplaćuje 29 EUR).
Za razliku od drugih aerodroma regije, Sarajevo ima čak tri prostora za klijentelu dubljeg džepa. Prvo je Poslovni salon (klasičan business salon, cijena 25 EUR za putnike koji nemaju business klasu ili adekvatne kartice), potom Premium salon više klase (cijena 40 EUR), te VIP salon za one najdubljeg džepa. Premium salon ima zonu usluge, zonu hrane, zonu odmaranja, zonu rada, prostoriju za molitvu, salu za održavanje sastanaka i konferencija, studio apartman (7 osoba uz cijenu od 250 EUR), toalete i tuševe.
Ogromna prednost Sarajeva je i veliki potpuno odvojeni VIP salon koji koriste visoke delegacije, političari i vrlo bogata klijentela. Prostor se koristi i za poslovne sastanke. VIP salon ima namjenu za protokolarnu, ali i komercijalnu djelatnost. Prostor je jako suvremen i ukusno sređen, poglavito eksterijer. Sada salon ima kapacitet 42 posjetitelja (1000 EUR po satu), te konferencijski prostor za 10 osoba (200 EUR po satu). Osim osobnog asistenta koji pomaže oko administrativnih procedura i prtljage, salon ima svoju kontrolu putovnica i carinu. Putnici mogu dobiti i prijevoz VIP autobusom do aviona (18 mjesta). VIP salon posjeduje i apartman za 4 osobe koji služi za odmor nakon dugog putovanja (200 EUR po satu). Terminal se koristi svakodnevno i donosi vrlo ozbiljne prihode aerodromu. Ovime je Sarajevo ušlo u krug malog broja aerodroma regije koji imaju poseban VIP terminal, a što nemaju i neki veći aerodromi regije od Sarajeva poput Splita, Skopja, Prištine, Podgorice…
Aerodrom je dovršio četiri nove parkiralište pozicije za referentni avion A321 ili 737 (kodno slovo C). Sarajevo sada ima 11 parkirnih pozicije na stajanci (apronu). Ovo je povećanje od 60% spram prijašnjeg stanja. Aerodrom trenutno ima dovoljno parkirališnih pozicija.
Aerodrom je otvorio novi Operativni centar zapadno od glavnog terminala. U objekt je premještena i uprava Aerodroma. Zgrada je izuzetno moderno napravljena i vrlo ukusna. Prostor ostavlja istinski wow efekt, vrlo je prostran i vrhunski sređen, sa mnogo izvanrednih detalja. Prostor je i vrlo funkcionalan. Samim time su radnici koji su bili raštrkani po više lokacija u privremenim objektima sada smješteni u moderan objekt koji je sagrađen u skladu sa propisanim normama vezanim za radne prostorije i koji omogućuje radnicima još kvalitetniji rad i bolje radne rezultate. Najviše me razveselila kongresna dvorana koja uz sebe ima veliku terasu sa pogledom na stajanku (apron). Nova zgrada Operativnog centra i Uprave je dobila i novo parkiralište. Ono je sada štićeno, tj. mora vas propustiti zaštitar. Parkiralište nije veliko, ali ima dovoljno mjesta za parkiranje radnika uprave i gostiju. Ovo parkiralište je sada najbliže novom terminalu. U staroj zgradi uprave sada je administrativno-tehničko osoblje Sektora za razvoj, tehniku i standardizaciju, Sektor za sigurnost i zaštitu, te Služba za informacijsko-komunikacijske tehnologije.
Sarajevo je uspostavilo i elektronski sustava za zaštitu perimetarske ograde kompleksa aerodroma. Na perimetru od 11,5 km postavljen je video-nadzorni sistem čiji je cilj zaštita od neovlaštenog pristupa aerodromu. Ograda je opremljena najmodernijim kamerama sa naprednim mogućnostima, koje detektiraju sve eventualne neželjene aktivnosti u području perimetra. Napravljen je i najsuvremeniji novi dojavni centar.
Aerodrom je povećao i kapacitete parkirališta kojeg sada ima dovoljno. Uz terminal je otvorena i posebna traka za brz ulaz i izlaz tj. tzv. Kiss&Fla zona po uzoru na najsuvremenije trendove drugih aerodroma. Sređena je i zona rent’a’cara iako je u postupku izgradnja novog suvremenog rent’a’car prostora za poslovnice kompanija.
Aerodrom je dovršio sve radnje na uknjižbi 90.000 četvornih metara zemljišta u pravcu Republike Srpske, što mu je bilo egzistencijalno za dalje širenje, tj. za produžavanja uzletno-sletne staze. Aerodrom je dubinskim proučavanjem knjiga ustanovio da ovu zemlju posjeduje još od Olimpijskih igara u Sarajevu, no isto nikada nije uknjiženo, što je nova uprava sada napravila brzo i efikasno kada je isto otkrila. Aerodrom je očistio ovaj prostor i upravo je u procesu ograđivanje istog, kako bi isto postalo sastavni dio aerodroma.
Sarajevo je dobilo certifikat prema programu ACA (Airport Carbon Acreditation) za nivo 1. Ovaj certifikat ima tek 155 aerodroma diljem svijeta. ACA certifikat omogućuje aerodromu pristup fondovima za razvoj. Sarajevo je dobilo i TSA Audit odličnu ocjenu. Aerodrom je pristupio i ACI-ASQ programu (Airport Service Quality). Aerodrom se ove godine i recertificirao kod nacionalnih vlasti. Aerodrom je dovršio program DANOVA te je istim investirano u infrastrukturu za slijepe i slabovidne osobe, te je upravo u drugoj fazi ovog projekta.
Konačno, aerodrom je napravio ogroman posao potpune reorganizacije funkcioniranja. Otpušteni su svi stari direktori sa svojim socrealističkim navikama i postavljeni mladi ljudi puni entuzijazma. Restrukturirane su sve službe aerodroma, smanjen broj ureda i racionalizirano je poslovanje. Aerodrom je sredio sve interne dokumente i pravilnike, te sistematizacije, a uspio je dobiti od vlasti pravo da sam kadrovira što je ogroman pomak koji je stvorio efikasnost poslovanja, kvalitetu kadra i mogućnost brzih reakcija na promjene tržišta ili ekstremna odstupanja radnika. Za sve ovo trebalo je istinski puno vremena, truda i radnih sati. Ogroman odrađeni posao koji se ne vidi prema van (nije to kao novi terminal ili nove linije koji su vidljivi), ali bez tog ogromnog posla ne bi bilo i svega ovog ostalog što je napravljeno.
Istovremeno su radnici motivirani ekspresnim vraćanjem plaća na nivo prije Covida-19, ali su im vraćene i sve razlike plaća koje su imali na račun umanjenja plaće u periodu od dvije godine. Aerodrom je na sve načine motivirao radnike i napravio to da je gubitnička ekipa dobila ogroman entuzijazam i počela istinski raditi, te stvorila odličnu radnu atmosferu sa daleko većim učinkom po radniku. Paralelno sa time pokrenuti su novi natječaji za nove ljude, te je svakom radniku dato do znanja da je zamjenjiv ukoliko neće ostvarivati svoje radne ciljeve.
Aerodrom je uspio ishoditi i izuzeće od postupka javne nabavke, čime je bitno skratio postupak nabavke za aerodrom i eventualni žalbeni postupak, a što guši sve aerodrome u BiH. Redovan postupak uvijek rezultira brojnim žalbama, do kojih velika većina nije osnovana, a što proces produžuje za puno mjeseci, pa čak i godina. Suvremeni aerodromi si tako nešto ne mogu dozvoliti obzirom na potrebu brze reakcije i munjevitih promjena.
Veliki posao koji je odradio Bajić je da je državne vlasti uvjerio da se ukine krajnje nelogična taksa koja se naplaćivala u Sarajevu i služila je za „razvoj“ zračnog prometa BiH, te se zapravo prelijevala u Mostar i Tuzlu. Ovo je ozbiljno gušilo Sarajevo i činilo ga nekonkurentnim. Ne samo to, Bajić je uvjerio lokalnu zajednicu da mora financirati uvođenje novih linija, što je polučilo odličnim rezultatima, no o tome nešto kasnije.
Aerodrom je ugostiteljstvo i trgovinu dao u podnajam, tj. više se neće baviti ovom djelatnošću. Naime, ova djelatnost je stvarala gubitak aerodromu, 2019. kada su imali 1,1 milijun putnika stvorili su 890.000 BAM gubitka, a sada privatnici koji imaju objekte u koncesiji donose ozbiljan profit Aerodromu. Podnajam se potpisuje na dvije godine, uz mogućnost produženja najma. Sve objekte su uredili sami najmoprimci i aerodrom ovdje nema nikakvih troškova.
Aerodrom Sarajevo je uveo sustav adijabatskog pothlađivanja rashladnih strojeva za klimatizaciju Terminala B. Uređaj smanjuje potrošnju električne energije do 30%, produžuje životni vijek opreme, te smanjuje emisiju ugljičnog dioksida.
Sarajevo je dobilo i najsuvremenije i vrlo skupo vatrogasno-spasilačko vozilo Rosenbauer. Vozilo je nabavljeno uz financijsku podršku Vlade FBiH. Ovime se povećala vatrogasna kategorija aerodroma.
Aerodrom je napravio i jedan pametan iako smion potez. Iako je prije imao ekskluzivni ugovor za opskrbu gorivom sa Hifa Oliom, sada je u posao uveo i još jednog opskrbljivača, Eol Petrol, te ima dva opskrbljivača. Konkurencija je smanjila cijenu goriva i povećala kvalitetu usluge, što je vrlo pozitivno odjeknulo kod aviokompanija. Hifa Oil je 2023. otvorila suvremeni naftni terminal na Aerodromu. Terminal za skladištenje Jet A1 goriva je otvorio i Eol Petrol. Bajić je na aerodrom otvorio i benzinsku stanicu Hifa Oila.
I sve gore navedeno Bajić je napravio u samo četiri godine od kada je na čelu aerodroma. Ono stvarno i iskreno ogroman woooow! Koliko bi trebalo direktorima drugih aerodroma za to? 30 ili više godina.
Kako raste broj putnika Sarajeva
Ipak najveća prednost Bajića je rapidno povećanje broja putnika. Sarajevo istinski spada u najbrže rastuće aerodrome regije, te je aerodrom sa 10. mjesta 2019. skočio na čak 7. mjesto. Najveći skok među prvih 10 aerodroma regije (Priština sa enormnim rastom je skočila 2 mjesta).
Što je napravio Bajić i njegov tim? Zasukao rukave i doveo brdo novih kompanija. Prvo se koncentrirao na bliskoistočne kompanije, pa je nakon Covida-19 povratio Qatar i Air Arabiu, ali je doveo i nove igrače: flynas, Jazeeru, Kuwait, flyadeal, Wizz Air Abu Dhabi i Gulf. Danas najviše letova imaju flydubai (ljeti 14 letova tjedno, ali u top sezoni i 21 let tjedno), Jazeera (14 letova), te flynas (13 letova), flyadeal (11 letova) i Air Arabia (10 letova tjedno). Bliskoistočne kompanije su u VIII. mjesecu imale čak 80 tjednih letova (u prosjeku 11,4 leta dnevno) na 12 linija. Ogromna brojka.
Tim letovima treba dodati i letove za Istanbul kojih ima 38 tjedno (u prosjeku 5,4 dnevno) i to 18 Turkisha, 13 Pegasusa i 7 AJeta. Od ostalih vaneuropskih linija aerodrom ima 11 letova tjedno za Antalyu čak 4 prijevoznika, 1 let za Bodrum, 2 za Izmir, 2 za Hurghadu i 2 za Monastir.
Potom je Bajić krenuo u ofanzivu za zapadnu i sjevernu Europu. Prvo je doveo bazu Wizz Aira koji je bazirao dva aviona, te otvorio letove za Basel, Beauvais (Paris), Billund, Copenhagen, Charleroi (Bruxelles), Cologne, Dortmund, Eindhoven (Amsterdam), Gothenburg, Hamburg, Malmo, Memmingen (Minhen), Oslo, Saarbrucken i Treviso (Veneciju). Wizz Air je imao 42 tjedna leta na 17 linija, od čega je 5 linija letjelo za Skandinaviju, 5 za Njemačku, te 2 za Benelux što je posebno važno radi dijaspore i turista. No, Wizz Air je 1.11.2022. naglo i nepredviđeno ukinuo bazu. I o tome aerodrom obavijestio samo 26 dana prije ukidanja, čime Sarajevo nije imalo vremena da se snađe. Aerodrom je i sam bio iznenađen i izjavio je da se ni po čemu nije moglo zaključiti da bi Wizz Air mogao napustiti Sarajevo. Kompanija je zadržala samo letove za London i Abu Dhabi. Isto se deset mjeseci kasnije desilo i u Tuzli, na isti ekspresan način. Strašno!
No, za razliku od Tuzle, Bajić nije sjedio skršenih ruku, te se primio posla. I u malo više od godinu dana uspio dovesti Ryanair u Sarajevo. Kompaniju koja je svakako bolja opcija od Wizz Aira jer je daleko najveća kompanija Europe (60% veća od drugoplasirane Lufthansa Grupe), tri puta veća od Wizz Aira, a sama akumulira putnike. Ryanair je ove godine otvorio 6 linija i to za Bergamo, Charleroi, Gothenburg, London Stansted, Memmingen i sezonsku liniju za Solun. Istovremeno je Bajić ove godine doveo jednu liniju Pegasusa (Antalya), dvije liniju Aegeana (Atena i Skopje), liniju SAS-a (Copenhagen), liniju flyadeala (Jeddah), liniju Arkie (Tel Aviv) i dvije linije SunExpressa: za Antalyu i Izmir. To je čak 14 novih linija ove godine, jedno od najvećih povećanja u regiji. Bajić je ove godine vratio i Air Arabiu koja prošle godine nije imala letova, a ove godine ima čak 10 tjednih letova za Sharjah. Istovremeno broj letova je ovog ljeta povećao Eurowings (na obije linije), Qatar, Lufthansa, Pegasus, AJet, Flynas, Jazeera, Wizz Air, Nouvelair, Norwegian i Swiss. Neki od njih i značajno, npr. Jazeera je povećala broj letova sa 7 na čak 14 tjedno. Pa ne treba čuditi da je Sarajevo ovog ljeta imalo 44 leta više nego prošlog (222 leta ovog i 178 letova prošlog ljeta), tj. čak 24,7% više letova nego prošle godine.
Bajić je uveo i jednu nevjerojatnu liniju za skijaše, TUI-a za London. Ovakvih zimskih linija za skijaše planira uvesti i više idućih godina, čime bi se smanjila sezonalnost Sarajeva, te povećao broj zimskih putnika, a time bi ozbiljno pomogao zimskom turizmu na čak tri skijališta u okolici Sarajeva.
Ove zime Wizz Sir će otvoriti liniju za Rim (od 29.10.), LOT će prvi puta letjeti zimi za Sarajevo, a broj letova će povećati AJet, Wizz Air i Turkish, dok će Ryanair letjeti na 5 linija koje nije letio prošle godine.
Uprava Sarajeva je uspjela koordinirati sa Turističkom zajednicom Kantona Sarajevo, da se iznađe uspješan, a ne preskup projekt subvencioniranja linija, te da se dovuče nove, izuzetno bitne i najjače kompanije u Sarajevo koje su pokrenule nove linije. Ovaj projekt je dokaz kako je moguća sinergija aerodroma i lokalne zajednice na korist svojih stanovnika i drugih putnika Sarajeva. Od toga će koristi imati svi, aerodrom, putnici i lokalna zajednica. U Sarajevo će dolaziti bitno više turista koji će lokalnoj zajednici donositi novac. Za Sarajevo će češće putovati dijaspora koja će potom donositi novac, ali i zadržati kontakte sa maticom pa se jednog dana sa svim svojim imetkom vratiti kući. Iz Sarajeva će putovati poslovnjaci, u njega će dolaziti nove kompanije i predstavništva, a od toga će tek koristi imati lokalna zajednica. Bitno više će putovati političari, diplomati, birokracija, znanstvenici, estrada, vjerske zajednice, vojni predstavnici, novinari, kulturnjaci, sportaši, privatne osobe u posjetu prijateljima i rodbini. Na svim poljima to je ogroman benefit za sve. Stoga ogroman respekt Turističkoj zajednici Kantona Sarajevo koji je prepoznao potrebe grada, iznašao snage i napravio napor da se ovo desi, te Upravi aerodroma koja je to kanalizirala, preuzela tehnički dio posla i postavila najvažnije linije. Rezultat je vidljiv i istinski respektabilan.
Istim je Turistička zajednica Kantona Sarajevo raspisala još jedan javnih poziv za subvencioniranje avio prometa Aerodroma Sarajevo. Cilj je subvencioniranje avio kompanija, uspostavljanje novih destinaciija, povećavanje broja putnika u avio prometu i osnaživanje turističkog sektora. U prvom redu će se financirati aviokompanije koje će uspostaviti bazu na Aerodromu Sarajevo. No, subvencionirati će se i kompanije koje otvaraju nove destinacije, one koje će otvoriti najmanje jednu stratešku liniju za Sarajevo, te aviokompanije koje uvode dugolinijski promet koji su linije sa preko šest sati od Sarajeva. Natječaj je otvoren do 1.10.2024.
Koji su planovi za budućnost
Aerodrom je prvotno planirao produžiti uzletno-sletnu stazu na 3150 metara, no sada se odlučio produžiti je do granice Federacije BiH, tj. na 3010 metara. To će svakako biti dostatno za slijetanje velike većine širokotrupnih aviona, jer se aerodrom planira širiti i na interkontinentalne linije. Kako je općina Ilidža izglasala javni interes za produženje uzletno-sletne staze prema istoku, zatvara se ulica Vasilja Grdića koja sada ide uz istočni prag uzletno-sletne staze. Ovim će Sarajevo postati osmi aerodrom u regiji koji će imati uzletno-sletnu sazu za širokotrupne avione (uz Ljubljanu, Zagreb, Dubrovnik, Pulu, Beograd, Skopje i Prištinu). U toku je izrada aerodinamičke studije za produženje uzletno-sletne staze, te ograđivanje zemljišta u vlasništvu aerodroma.
Aerodrom Sarajevo je započeo pripremne radnje na gradnji brzog izlaza sa uzletno-sletne staze „D“. Kao i sve brze izlazne rulnice ova će ići iz uzletno-sletne staze pod kutom od 30-45 stupnjeva koji omogućuje veće brzine izlaza, tj. avion ne mora kočiti i ekstremno usporiti da bi izašao pod kutom od 90 stupnjeva kako je na ostalim izlazima. Sarajevo trenutno ima tri izlaza sa uzletno-sletne staze. Aerodrom je već obnovio središnju os uzletno-sletne staze i ista može izdržati još pet godina operacija. No, nakon toga će se ići u rekonstrukciju postojeće staza što će se obaviti u tri faze.
Sarajevo planira izgraditi hangar za servisiranje aviona veličine Boeinga 737 ili Airbusa A320obitelji. Za tu nakanu već je eksproprijalizirano zemljište na lokaciji istočno od postojećeg hangara. Aerodrom pregovara i sa jednom kompanijom koja bi mogla parkirati svoje avione na Sarajevu, te ovdje vršiti održavanje svojih aviona, a mogla bi imati i nešto charter letova iz Sarajeva. No, kako su pregovori u tijeku zamoljen sam da o tome ne iznosim ikakve informacije. Planira se da osim hangara za avion ovdje bude i novi prostor za vatrogasce, te nova garaža za aerodromsku mehanizaciju.
Aerodrom je odradio i sve radnje za otvaranje rent’a’car citya, parkirališta i zgrade za rent’a’car poslovnice uz parkiralište. Za ovo se čeka administrativna odluka kako bi se pokrenuli radovi. Istim bi se osjetno poboljšao rad rent’a’cara, a vrlo vjerojatno bi isto rezultiralo povećanjem rent’a’car poslovnica i prihoda po toj osnovi.
Već smo rekli da će Sarajevo prestići svoj sadašnji kapacitet od 2 milijuna putnika već 2025. Dočim će sadašnji kapacitet terminala biti premalen. Stoga je Aerodrom još 2021. napravio idejni projekt za potpuno novi Terminal A. Terminal bi bio na zapadnoj strani aerodroma, potpuno izdvojen od sadašnje terminalne zgrade. Terminal bi se gradio na tri kata u glavnoj zgradi (podrum, prizemlje i 1. kat), te dva kata kod gateova (bez podruma) koji bi išli okomito na terminalnu zgradu. Terminal bi se gradio u fazama. Terminal je modularno dizajniran da se nadograđuje kao lego kockice, tj. nakon 1. faze kada će biti potreba za dodatnim putnicima isti bi se dogradio. U prvoj fazi projekta imao bi kapacitet od 2,5 milijuna putnika, a do zadnje faze razvoja imao bi kapacitet od 5 milijuna putnika, ili 7 milijuna zajedno sa starim terminalom. Stari terminal bi istim postao terminal za LCC i chartere. Kako Sarajevo već sada ima 124 tjedna LCC leta i 8 chartera (132 tjedna leta ili u prosjeku skoro 19 dnevno) i te kako je logično da stari terminal ima tu svrhu. Time bi se i usluga mogla odvojiti, te stvoriti jeftinija usluga za LCC sa manjom razinom usluge. Terminal bi se naslanjao na stajanku. Terminal bi imao ukupno 43.920 kvadratnih metara (više nego duplo od današnje brojke), od čega je 15.840 kvadratnih metara na putničkom dijelu terminala (gateovi), a 28.080 kvadratnih metara na ulaznom dijelu terminala (glavna zgrada). Terminal bi imao 5 zračnih mostova. Komercijalno parkiralište bi se napravilo na dvije etaže. Aerodrom ima 38.000 kvadratnih metara vlastite zemlje za izgradnju ovog terminala, a trebalo bi otkupiti 40.000 kvadratnih metara zemlje i to prvenstveno za komercijalno parkiralište, te dijela jednog modula pristanišne zgrade. Terminal bi se gradio uz sam novi rotor nove četverotračne gradske transverzale, pa bi i izlaz na novi terminal bio direktno sa rotora. Odlično rješenje. Aerodrom je svjestan da mu treba bar dvije godine za izgradnju 1. faze novog terminala, dočim je svjestan da će imati i dvije-tri godine pakla sa manjkom kapaciteta i gužvama na sadašnjem terminalu. No, tu si ne može pomoći jer novi terminal je u fazi administrativnih dozvola i političkih odluka koje će se čekati neko vrijeme. Zamaaero je ekskluzivno pisao o ovoj temi prije 11 dana.
Vlada FBiH i Kanton Sarajevo osigurali su proračunska sredstva za izgradnju nove četverotračne prometnice za dolazak na aerodrom (12. transverzala) koja će osjetno približiti aerodrom centru grada, smanjiti gužve i skratiti putovanje. Prometnica će ići od Stupske petlje do entitetske linije. Radovi će se raditi u dvije faze. Prva faza obuhvaća prometnicu od Stupske petlje do novog kružnog toga na Dobrinji, a druga faza će produžiti prometnicu do entitetske petlje. Ovaj projekt će financirati Vlada Federacije BiH i Kantona Sarajevo. Sadašnji glavni pravac dolaska preko ulice Kurta Schorka je istinski tragičan i promet teče strahovito sporo. Ovo će biti vrlo važan infrastrukturalan objekt za Aerodrom i grad Sarajevo.
BHANSA planira izgraditi novi kontrolni toranj na Aerodromu Sarajevo. Kontrolni toranj će se napraviti na novoj lokaciji. Aerodrom Sarajevo nam je rekao da po izgradnji novog stari kontrolni toranj će se srušiti kako bi se napravilo mjesta za ekspanziju aerodroma.
Aerodrom će vrlo skoro krenuti u izgradnju solarne elektrane jačine 800 kW. Ovime će Sarajevo uz Ljubljanu i Beograd jedini imati solarnu elektranu koje će bitno smanjiti troškove aerodroma za električnom energijom.
Sarajevo istinski i žestoko radi na sustavima koji bi umanjili poremećaje zbog magle, vjetra i snijega zimi. Kako je uvođenje CAT III gotovo nemoguće, aerodrom traži alternativna rješenja te iste intenzivno ispituje. Rješenje će se provesti vrlo brzo.
Aerodrom je jasno definirao karakteristike zračnog prometa, te je sukladno tome razvio strategiju razvoja i rješavanja ovih problema:
- Neophodnost širenja kapaciteta radi kvalitetnog odgovora na povećan promet, kao i odgovora na strožu regulativu sukladno usklađivanju sa zahtjevima Europske Unije.
- Aerodrom ne smije biti samo pružatelj usluge hendilinga, već treba povećati neavijacijske usluge.
- Kompanije biraju aerodroma na koje će letjeti, traže najbolje ponude, postavljaju uvjete, selektivno šire kapacitete. Ovo se posebno odnosi na LCC. I tu aerodrom ima težak posao poglavito u okruženju. Aerodrom ima problema sa nelojalnom konkurencijom.
- Postoji konstantan odljev kadrova i nedostatak kvalificirane radne snage. Aerodrom mora privući radnu snagu iz drugih sektora i konstantno školovati svoju radnu snagu.
- U Europi postoji značajan nedostatak pilotskog, kabinskog, servisnog i aerodromskog osoblja što stvara domino efekt za sve učesnike u sektoru avijacije. Iako Sarajevo nema problema sa radnicima, ipak problemi na drugim aerodromima Europe se reflektiraju i na njega radi konstantnih kašnjenja i otkazivanja letova, te problema sa prtljagom.
- Aerodrom mora graditi ključne razvojne projekte koji se obavljaju paralelno sa procesuiranjem aviona, putnika, prtljage i robe.
Sarajevo je u ljeto 2023. radilo 24 sata dnevno, a ovog ljeta od 05:30 do 00:30 sati, iako je dva dana u tjednu redio i do 1:00 sati. Ukoliko se pokaže potreba za dužim radom aerodrom će svakako raditi i duže. Ovo prvenstveno ovisi o uvođenju dodatnog noćnog leta Air Serbie (što je bilo planirano 2023). Tada bi aerodrom radio od 04:30 do 01:30 sati, ili čak možda 24 sata. Dakle, sve ovisi o budućem prometu, no aerodrom i te kako ima volju produžiti svoje radno vrijeme. Ovime bi Sarajevo moglo postati i alternativni aerodrom za Dubrovnik, Split, Zagreb i Beograd koji rade duže od 6:00 do 22:00 sata, poglavito ljeti, te naravno za Podgoricu, Tivat, Mostar, Tuzlu i Banja Luku.
Potencijalno Sarajevo može otvoriti još linija prvenstveno za muslimansko stanovništvo koje traži ljetno osvježenje na umjerenijoj klimi i poslovne prilike, tj. iz Bliskog Istoka (Beirut, Teheran, Muscat, Ammam, Dammam, Medina, Ankara, Cairo), ali i Srednjeg i Dalekog Istoka (Kuala Lumpur, Jakarta, Peking, Shanghai, Karachi, Tashkent). No, aerodrom se prvenstveno treba usmjeriti na linijama na zapad i sjever Europe prvenstveno za dijasporu i to treba isforsirati cjelogodišnje linije za Copenhagen i Stockholm, ali i linije za Helsinki, Minhen, Hamburg, Berlin, Genevu, Milano, Paris i Amsterdam, kao i linije za turiste (Madrid, Barcelona, Dalaman, neki od grčkih otoka i Tunis). Aerodrom treba više raditi na zimskim linijama za skijaše koji bi dolazili u Sarajevo, što Bajić i planira. Aerodrom treba raditi na bazi jednog prijevoznika u doglednoj budućnosti (vraćanje baze Wizz Aira ili baza Ryanaira, ili pak gledanje izvan kutije i otvaranje baze Eurowingska, Norwegiana, Pegasusa ili easyJeta).
Kao što sam rekao Bajić i njegov management su odradili ogroman posao. Istinski ogroman. Jasno ne treba tu umanjivati i velik posao granične službe, carine, hitne pomoći, vatrogasaca, djelatnika aerodroma i svih drugih službi u organizaciji zračnog prometa. I njihov doprinos je vrlo značajan. Sarajevo je svim ovim promjenama iz malog provincijalnog aerodromčića postalo respektabilan aerodrom svjetske klase, u samom vrhu regije. Toliko krucijalnih promjena, toliko ogromnu količinu velikih i zahtjevnih projekata nije ostvario ni jedan aerodrom regije. Ni blizu tome.
Bravo Sarajevo, samo tako dalje. Nemalo puta sam rekao da je Sarajevo daleko najbolje vođeni aerodrom u regiji. Napravili su apsolutno sve što su mogli, pa i daleko više od toga. A sada kada su uspjeli dobiti i linije na Zapad aerodrom istinski ima sve uvjete da vrlo brzo dostigne dva milijuna putnika. Imati toliko brojne linije za Bliski Istok i biti glavna regionalna luka regije za to područje, uz daleko više linija i frekvencija prema Bliskom Istoku nego ima i jedna druga zračna luka u regiji, a uz to imati i brojne linija za Zapad, te čak dva najagilinija LCC je istinski uspjeh. A onda je samo nebo granica, a aerodrom će vrlo brzo stići do 3 milijuna putnika, vjerojatno već za pet godina.
I tu dolazimo do jednog ogromnog problema. Političke opcije Sarajeva i BiH konstantno iznose tezu potrebe smijene Bajića i dovođenja novog managementa. Zašto pobogu? Niti jedan direktor zračnih luka regije nikada nije bio dobar kao Bajić. Ni izblizu. Ni jedan direktor zračnih luka regije nije odradio ni izblizu posao koji je odradio Bajić. Ni izblizu. Pa zašto bi onda netko smijenio čovjeka koji je tako puno napravio, koji je seoski aerodromčić pretvorio u svjetsku zračnu luku, koji je toliko povećao broj putnika, linija i frekvencija. Pobogu! Tako nešto je krajnje nerazumno, nema baš nikakve logike i čisto je politikanstvo. To se ne može ničime opravdati osim eventualno željom za zapošljavanje svojih političkih uhljeba. A to je krajnje nemoralno i štetno za BiH. Bajić je već umoran od svega toga, koliko puta mi je rekao da mu je svega dosta. Pa genijalci u BiH pamet u glavu, prestanite lupati gluposti, osigurajte Bajiću poziciju i motivirajte ga da još bar 10-15 godina uspješno vodi aerodrom na boljitak Sarajeva i BiH. Do vraga!!!!
Užasno sam bio ljut kada su smijenili Milana Račića (Bana Luka) i Roka Tolića (Dubrovnik). Zato jel su istinski radili odličan posao. No, smjena Bajića bi bila najveća glupost u povijesti regije, glupost koja se baš ničime ne bi mogla opravdati i morala bi imati ozbiljne političke posljedice po genijalce koji bi to napravili. Iskreno se nadam da nitko nije toliko glup da napravi toliku glupost.
Uvijek treba pohvaliti i imenovati dobre poteze i dobre ljude. To se nazalost puno rjedje radi nego sto se kritizira.
Apsolutno.
Postovanje Alene, da li cete ispratiti do kraja desavanja oko spornih radova na prosirenju aerodroma? Republicka uprava za geodetske poslove je izdala zabranu zbog radova na aerodromskoj zemlji koja se nalazi u Republici Srpskoj zbog neposjedovanja gradjevinske dozvole. Takodje je utvrdjeno da ulica Vasilija Grdjica pripada Ilidzi i da se vise nece koristiti u tu namjeru. Takodje je utvrdjeno da su gradjevinske masine “usle” na teritoriju Istocne Ilidze u duzini od 50 metara.
Da
Na aerodrumu se vidi napredak, to nije sporno nikome.
Mada se mogu primjetiti i nesnalažanja kad se gužve tokom ljeta, ali to važi i za mnogo veće i poznatije aerodrume.
Mislim da mora biti bolja organizacija na prostoru izvan zgrade aerodruma, ispred zgrade i na parkingu.
Također, haotična situcija zna biiti i na ulazu u kompleks aerodruma zbog ljudi koji uz cestu parkiraju automobile, ali to je pitanje za policiju i sl.
Trenutno kao 2 najveća problema (sa aspekta putnika) su sljedeći:
1. gužve koje se stvaraju na graničnoj kontroli prilikom slijetanja na aerodrum. To je jako mali i skučeni prostor za putnike. Nadam se da će se i po tom pitanju nešto uraditi u skorije vrijeme. Da ne govorim što nema dovoljno policijskih kabina i policajca u njima (ali to nije pitanje za aerodrum).
2. drugi problem je objektivne prirode, a to je magla i smog u Sarajevu koji bude od novembra do marta. Postoji li mogućnost da se po tom pitanju nešto popravi, odnosno da se nabavi bolja oprema koje može barem malo olakšati kad nastupit takvo stanje?
Alene, sigurno vam je poznata priča o promjeni lokacije sarajevskog aerodruma. Nekada se o tome govorilo, a ta priča se opet aktuelizirala prije par godina. Opet se počelo spominjati Visoko i sl? Po Vama ima li ta priča bilo kakvog osnova i može li se o tome govoriti na duže staze.
Možda Vam ovo može biti ideja da o tome nešto posebno napišete, neki članak ili sl.
Nema BiH novaca da dislocira Aerodrom Sarajevo.
Ma ima sigurno, EBRD bi isto pomogao, ali ne vidim zašto ako se steknu ILS uvjeti. Trenutna oprema na aerodromu je dovela do toga da prošle godine nije preusmjereno nešto mnogo letova.
Dajte ne pričajte svašta. Jel vi znate koliko košta novi aerodrom? Pa to su milijarde EUR. Odakle BiH taj novac?
Hmmm aerodrom Eilat (Ramon airport) u Izraelu je izgrađen na novoj lokaciji van grada a stari je iskorišten za gradnju stambenog, hotelskog naselja i ostalog turističkog sadržaja. Za 4 godine sagrađen nov aerodrom. Megalomanski je aerodrom i koštao je skoro 4 milijarde dolara. Vise od pola sredstava obezbjeđeno je prodajom zemljišta za stambeni, turistički kompleks. Siguran sam da bi se mogao napraviti nov SA aerodrom na povoljnijoj lokaciji za cijenu kompleksa postojećeg. Čak mislim da bi bilo i zarade cc milijardu maraka.
P.S. Bila je ovo mašta. Moguće a i nemoguće u budućnosti🤣
Nema šanse da se aerodrom napravi prodajom zemlje i objakata sadašnjeg aerodroma.
Postoji li rjesenje za smog tokom zime?
AerodrUm?
Da i ja sam to primjetio. I to nije jedna greška, nego u cijelom tekstu.
Nedooslav misli da rijec aerodrom ima veze sa drumom/cestom. Nije Nedo jedina osoba koja takvo sto misli, imam prijatelja koji isto tako govori AERODRUM.
ako politika odredjuje ko ce biti na celu aerodroma, zar onda to ne znaci da je i trenutni management na isti takav nacin postavljen?
to nije njegova privatna firma da ostane dozivotno, zar ne? cak je i Steve Jobs koji je osnovao Apple dobio otkaz u istoj…
cemu strah od promjena, ako su rezultati iza njega vrlo lako ce naci i bolji posao, zar ne?
Pobogu, zašto bi netko mjenjao najuspješnijeg zrakoplovnog managerea u regiji? To bi bila megaglupost. Ne mijenjaj konja koji pobjeđuje.
Mozda zato sto ce se smjenom ovog managementa dati prilika novom koji ce biti jos bolji od sadasnjeg (Isto tako je i ovaj direktor dosao na poziciju – smijenili su nekog da bi njega postavili koji nije imao nikakvog iskustva).
Ili će biti bitno lošiji, što je najčešće slučaj. Nikada, ali nikada ne mijenjate konja koji povjeđuje. Pogotov ako je nabolji konj u regiji.
@anon 17.22: da li vama nije poznata uzrečica: never change the winning team??
Na kraju krajeva vjerovatno ima njegovih zasluga donekle, donekle sigurno i svih ostalih i uposlenih i politike koju pominjete (kroz subvencije i svu ostalo što ide uz to), kao i spleta raznih okolnosti… Odluke on sam ne donosi, razni odbori su tu, zar ne?
I da dodam došao je na tu poziciju bez ikakvog prethodnog iskustva na dotičnoj poziciji, u to vrijeme da li bi prije rekli da je to mega-glupost dovoditi nekoga ko nema ama baš nikakvog iskustva u tome ili bi rekli da je vizionarski potez… U biti samo me nervira prelilo dizanje u nebesa…
CEO uvijek ima DALEKO najvecu odgovornost, ali j zasluge. Njegova je tadnja,njegova je spisobnost pistaviti pametne ljude, motivirati ih, kanalizirati projekte
Da li je vama jasno da je to pozicija rukovodioca i ako je već (mega) uspješan možda za njega imaju malo veće planove gdje bi mogao više doprinijeti društvu od aerodroma?
Kako bi znali da možda može i uspješnije od njega?
Zašto USA ne dozvoljava da neko bude predsjednik više od 2 mandata iako može biti najuspješniji u istoriji? Možda da kažete njima te poslovice 🙂
Kakve veze predsjednik jedne države kao politička funkcija ima sa direktorom aerodroma. Direktori aerodroma nisu političke funicije i ima ih koji su na poziciji dugi niz godina, neki i preko 20 godina.
Još da ima neki LCC koji bi letio iz Beča za SJJ bilo bi odlično. 200€ i više s Austrian u jednom smjeru je smiješno.
Uz tolko letova Austriana teško da će se Ryanair ili Wizz Air pohrvati na ovoj liniji.
Ako su dosta jeftiniji, onda bi Austrian došla u probleme
Evidentno ne bi. Austrina već godinama parira Ryanairu i Wizz Airu, a otjerao je Level Europe.
Uvijek mogu uvesti Brno ili Bratislavu koje bi koristili ovi putnici kojima nije problem 1h vozom do Beča.
Još manje konkurentno Austrijanovih 14 letove do Beča.
Svejedno je konkurentno ako se reklamira kao takvo. A ima i značajan broj ljudi koji rade u ta dva grada, par hiljada.
Svake pohvale gospodinu Bajiću i upravi aerodroma. Samo me žalosti što će vlada ovaj uspješan aerodrom dati pod koncesiju, to će se desiti kad tad. Bez obzira na ove nevjerojatne rezultate.
Spinovati će se priča kako je to od nacionalnog interesa za sve građane (najviše za pojedine političare strpati par milijuna u vlastite džepove) i za državu.
To će se sigurno desiti. I da prezentirat će se kao odlična stvar za državu, aerodrom i putnike, neovisno o katastrofalnim iskustvima Beograda, Zagreba, Ljubljena, Skopja, Ohrida i Prištine.
A kad konačno misle da otvore novi Duty Fred shop?
A ovaj sada je stari?
Mali su ex-yu aerodromi da se upste bilo sta pise o njima.
Tko je proputovao svijet zna o cemu govorim.
Oni su naša realnost. Da u europskim ili svjetskim okvirima su istinaki mali i skromni.
Pa i mi smo svi mali a u malim bočicama je veliki otrov. Slon se boji miša jelte?
Oprostite idem na drugu temu,jeli mozete itrazit sto se desava sa A320 300 avionima kojeg je istog dobila CA nedavno,imaju velikih problema sa motorima, puno ih je prizemljeno.Hvala.
Sa kojim avionima? Tko ih je dobio? Air China?
Kao neko ko leti cesto za Sarajevo i sa sarajevskog aerodroma očigledan je napredak aerodroma u svakom smislu. Sve pohvale za članak i za management. Kao roditelju koji putuje sa malom djecom osoblje aerodroma uvijek pridje i daje prednost, bilo da se radi o check-inu, kontroli prtljaga, ili čak na ulazu u avion kod LCC letova. Veliki respect i od mene ocjena 5, jer ovakav pristup osoblja nemaju mnogo napredniji aerodromi. Što se tiče sadržaja za aerodrom te veličine Sarajevo trenutno ima zanimljiv i dostatan sadržaj. Neke od sugestija su niže navedene:
– nedostaje sadržaj za mladje i djecu čime bi i oni mogli popuniti vrijeme prilikom čekanja unutar ili van aerodroma
– najveće gužve se stvaraju na kontroli prtljaga: ranije se kontrola vršila na 2 aparata, sada kada je mnogo više putnika jedan jedini aparat. U čemu je problem? Hipotetički, šta bi se desilo u slučaju kvara tog jednog (novog) aparata???
– nadalje, kada se prodje kontrola prtljaga ponekad samo jedan uposlenik granične policije radi ! Npr. 3 aviona u približno istom periodu, cca 500 putnika i jedan službenik. Prosto nevjerovatno…To nažalost ostavlja jako los utisak na posjetitelje/putnike jer se stvaraju velike gužve. Putnici ocjenjuju cjelokupan dojam od ulaska na parking do polijetanja i njih ne interesuje je li to granična služba, toalet ili check in desk. Sve te službe se nalaze u okviru aerodroma. Ruku na srce i ostali aerodromi u svijetu sa kojih redovno putujem nemaju idealan sistem, i uvijek postoje čekanja ali upada u oči recimo rad jednog scanner aparata za kontrolu prtljaga na sarajevskom aerodromu…
– povećati broj mjesta za sjedenje na gate-ovima jer je nedovoljan broj klupa
– Online check in takodje nema nikakvog smisla jer opet se mora čekati u redu za izdavanje boarding pass
– Malo lagane muzike u free shopu ili nekim dijelovima aerodroma ne bi bilo na odmet, stvorio bi se ugodniji ambijent svakako.
– taxi služba Sarajevo taxija i dalje pljačka turiste bez osnova; ovdje neki vid dodatne kontrole i inspekcije je neophodan
Hvala puno za pohvale. I hvala na opservacijama.
Alene, vjerujem da ste upoznati da pojedini aerodromi poput Tallinna imaju drugačiji izgled gejtova ovisno o sponzoru toga gejta. Da li je g. Bajić otvoren za takav tip komercijalizacije i dodatnog profita? Vjerujem da u BiH postoji dosta zainteresiranih kompanija, a aerodrom trenutno jedva koristi desetak bilborda za reklame.
Stvarno ne znam. Nismo o tome razgovarali.
Izuzeli su se od Zakona o javnim nabavkama mimo Zakona sto je potvrdila i revizija i sama Agencija za javne nabavke. Tako su placali skuplje nesto sto su kroz konkurentski postupak mogli dobiti jeftinije. Pisali su mediji o tome.
Koliko je znam odluka je donesena na temelju zakona.
I treba da se izuzmu jer je zakon glup i komplikovan bez logike. Isti je omogucio sistem, da se firme bave “profesionalnim” rusenjem nabavki. Jel treba neki kriminalac da mu rusi nabavku aeromosta ili vatrogasnog vozila ili da ih ucjenjuje? Da ne govorim o sitnijim stvarima koje se moraju nabaviti i biti na vrijeme. Apsolutno opravdano. Mjesecima su ljudima u BH telekomu, u kantini, sluzili samo jela od povrca jer im je konstantno rusena nabavka mesa, navodim to kao jedan simpatican primjer. A toga je na sve strane.
Upravo tako.
Čestitke za autora članka, jako lijepo složen članak i na jasan način predstavljeni rezultati trenutnog menadžmenta.
Želio bih vas pitati, koje nove linije pretpostavljate da će se uvesti poslije novog subvencioniranja i da li ima šanse za bazu neke aviokompanije.
Hvala puno.
Šansa uvijek postoji. Iskreno se nadam Skandinavija, Paris i Amsterdam. To najviše nedostaje.
Poštovani g. Alene, poštujem činjenicu da ste Vi i g. Bajić prijatelji, međutim smatram da o tome ne treba pisati u uvodnom dijelu članka jer se čitatelju donekle nameće krivi dojam, članak ispada kao subjektivni oglas za g. Bajića, a to ne bi trebalo biti tako. Mislim da time ne pomažete ni njemu ni sebi, i ne zadržavate potrebnu objektivnost koju morate imati kad pišete ovakve članke. Uglavnom, čestitke na svemu napravljenom u SJJ u posljednih nekoliko godina, moj dojam je da bi brojke morale biti veće s obzirom da aerodromu gravitira bazen od cca. 700.000 ljudi. Nadalje, bošnjačka dijaspora je značajna, i po Evropi ali i SAD-u te Australiji itd. Ima tu prostora za puno bolje dogovore s LCC avioprijevoznicima što se tiče Evrope, dok za SAD/Aziju/Australiju im trebaju bolje i nešto učestalije rotacije s jačim hub-ovima. Gospodin Bajić bi trebao odustati od mokrih snova za direktnim letovima s SAD-om jer mu se taj san neće ostvariti, barem ne tako brzo. Nedavno sam letio iz SJJ, nažalost jako je prljav aerodrom, posebno vanjski dio aerodroma, zatim osoblje check in-a je jako neljubazno i u jednoj mjeri pogubljeno, gužve su primjetne i sve dosta sporo ide tako da nisam ni stigao uživati u ponudi neavijacijskih usluga na aerodromu. Uglavnom, SJJ je ipak druga liga aerodroma u regiji, za igranje u prvoj ligi im treba još dosta toga. Treba biti pošten i reći da su do nedavno bili u trećoj ligi, i da je ovo ipak neki uspjeh, jer su ušli u drugu ligu aerodroma regije. Puno uspjeha u daljnem razvoju SJJ!
Svatko tko me zna i te kako zna da moje prijateljstvo ni malo ne abolira greške i ne utječe na moje pisanje o nekome. Ni malo. Zato to i smijem napisati.
Da to je prilično ljudi, ali vrlo siromašnih ljudi.
Eto bio je sporazum sa Wizz Airom pa se povukao, naglo povukao. Što nam to govori?
Da, ali mi koji Vas ne poznajemo, mozemo vrlo lako steci krivi dojam.
To je ipak vaš problem.
Što je problem čitaoca da li što Vas ne poznaje ili što može steći krivi dojam?
Ako je ovo prvo onda je to skoro nemoguće (ako nije neki direktor ranga Bajića, Anžura, Orlandića, Trivićke, Mareka (do jedne ure), Roka…) sa kojim svima istinski provodite predivne trenutke druženja kadkad i iza ponoći i uzvraćujete istinske posjete (ne samo proputovanje), ručkove, brančeve i pozive i SMS.
Mi koji poznajemo vaš rad nemamo krivi dojam pa emotivnji uvod o Bajiću nije nov – o svim ovim ovim direktorima ste pisali u superlativu takodje ” „Za biznis je huge kad možes da kazes Ali ti znaš da si mi u prvom redu prijatelj“. I da, prijatelju, jesam! i da je lova nebitna.
Što apriorno stiće pogrešan dojam. Objasnio sam, on sad to može prihvatiti ili ne. Piše i u članku jasno da ga to ne abolira od grešaka i napada zamaaero.
Bogami sam sve nabrojane i te kako opleo kad ih je trebalo oplesti i kad su zaslužili. A ako oni kao prijatelji to ne mogu prihvatiti onda mi nisu prijatelji.
Po čemu su ljudi vrlo siromašni? Nisu ništa siromašniji nego ljudi u Vojvodini ili Slavoniji, sigurno su bogatiji od onih u Skopju i Prištini kojim gravitira manje ljudi zbog međusobne blizine, ali imaju više putnika.
Sarajevo ima preko milijun ljudi koji mu gravitiraju obzirom na odsutnost linija u Mostaru, pa čak i Tuzli sada.
Je siguran sam da su ovi u Slavoniji siromašniji od onih u BiH. Da, i Vojvodina ima siromašno stanovništvo.
Mi ovdje ipak pričamo o glavnom gradu i okruženju, iako BiH nije pretjerano centralizirana to je ipak područje sa najvećim prihodom i razvijenosti. Velika prednost je što ima značajan catchment area kakav još imaju možda samo BG i Tirana
Jel vi znate koliki catchment ima Zagreb:
Zagrebačka županija 299.985 stanovnika
Krapinsko-zagorksa županija 120.702
Sisačko-moslavačka županija 139.603
Karlovačka županija 112.195
Varaždinska županija 159.487
Koprivničko-križevačka županija 101.221
Bjelovarsko-bilogorska županija 101.879
Primorsko-goranska županija 265.419
Virovitičko-podravska županija 70.368
Požeško-slavonska županija 64.084
Brodsko-posavska županija 130.267
Osječko-baranjska 258.026
Vukovarskao-srijemska županija 143.113
Međimurska županija 105.250
Grad Zagreb 767.131 stanovnika
To je 2.838.730.
Kada na to dodate još i sjevorozapadnu BiH (Bihač i okolica) i jugoistočnu Sloveniju (Novo Mesto, Celje, Krško, Laško…) dolazite do preko 3 milijuna stanovnika koji gravitiraju Zagrebu.
Ako kažete da Zagrebu gravitiraju 3 miliona ljudi, onda ima jako malo putnika naspram tog broja, ali to važi i za Sarajevo. Ali treba naglasiti da je Sarajevo u hendikepu zbog par trenutnih činjeničnih stanja, ato su: BiH nema još uvijek nacionalnu aviokompaniju i to razvijenu na nivou ostalih u regiji da doprinosi velikom broju putnika Sarajevu kako to radi AirSerbia u Beogradu. Zamislite da se nekim slučajem AirSerbia ugasi, Beograd bi izgubio minimalno 3 miliona putnika. Hoću reći samo koliko je važno imati nacionalnog avioprevoznika, drugi hendikep je što nema bazu neke velike kompanije poput Wizz Aira ili još bolje Ryanaira koje bi Sarajevo povezalo minimalno sa 25+ gradova. Treći hendikep je to što Sarajevo još nije na području EU da uživa neke povlastice poput Zagreba, pa je teže i uspostaviti određene linije i popuniti, poput Londona, jer trebaju vize za UK, i još milion sitnih detalja….. Sve u svemu Sarajevo se jako fino razvija u odnosu na postojeće stanje, ali tek će svoj procvat doživjeti kada prvenstveno proširi svoj terminal na minimalno 5 miliona putnika i poveže se sa jako puno gradova ( Amsterdam, Berlin, Paris, Madrid, Hamburg, Rim, Prag, Barcelona, Kopenhagen, Oslo i Štokholm, Billund, Basel ili Lyon, Budimpešta, Helsinki, Laranca ljeti, kao i Herakloin, Va letta i sl.ljetne destinacije, Tunis, Cairo, Ankara, Baku, Amman, Dammam, Muscat, Teheran, Al Qassim, Singapure, Shangain, Kuala Lumpur, Saint Luis. Ove linije bi Sarajevu donijele procvat, posebno ljeti, a definitivno bi bio najjači hub za Aziju u širem području ovog dijela Europe. Također jako se puno treba raditi na povezivanju BiH dijaspore u svijetu sa domovinom kao što to rade Albanija i Kosovo i dobar marketing države i grada. Svakao jačanje privrede će se indirektno odraziti i na razvoj vazdušnog sektora u BiH. Dug komentar, ali potrudio sam se da objasnim detaljno moje viđenje razvoja Aerodroma Sarajevo. Zaslužuje biti u prvoj ligi, jer ipak je SA treći največi grad bivše ex yu i zaslužuje imati jakog reprezenta.
St.Louis, Singapore, Al Qassim, Baku, Lyon? OMG.
U Saint Louisu živi i okrugu živi preko 100 hiljada Bosanaca i zato bi Sarajevo za razliku od drugih mogao uspostaviti tu liniju. Al Qsssim je SJJ imao dok je FlyBosnia letjela i avioni su bili popunjeni. Lyon zbog dijaspore i turista ili Basel od ta dva grada. Baku u nekoj doglednoj budućnosti kao sezonska linija za turiste prvenstveno. Singapure kada aerodrom proširi kapacitete
St.Lousi nema ni jednu interkontinentalnu liniju. U Pittsburgu živi 130.000 Hrvata. Vidite li vi liniju Pittsburg-Zagreb?
Lyon i BiH dijaspora? Svašta pričate.
U Pittsburgu zive asimilirani Hrvati. Mnogi od njih ne znaju ni hrvatski jezik i malo toga ih veze sa Hrvatskom. Bosanska dijaspora je mnogo mladja.
Pa, Scure zar ti ja ove cinjenice moram govoriti.
Hrvatska manjina u Pittsburgu je jako dobro organizirana preko Hrvatske bratske zajednice koja njeguje hrvatski jezik, škole, foklor, kulturu, događaje, proslave, sport… Oni imaju jako veliku poveznicu sa domovinom.
Kako god nitko ne leti iz St.Louisa osim Lufthanse. Nitko! Pa bogami neće ni za Sarajevo. Sigurno to neće biti druga linija u Europi.
Koje to long-haul linije Sarajevo planira pokrenuti zbog čega bi im trebala duža pista?
Oni se nadaju letovima za SAD. Rekao sam g. Bajiću da ne bi trebali trošiti puno energije na to jer isto nije pretjerano realno u doglednoj budućnosti. Osobno smatram da su letovi za Kinu, Indoneneziju, Malejziju i Pakistan realniji. Uz to Sarajevo ima letove širokotrupcima za snage UN-a i niz chartera za koje im treba takva pista.
akav un u bih kakvi letovi
??? Šta, ništa vas ne razumijem.
nisu UN već NATO letovi
Ne shvatam kako nije pretjerano realan let za SAD. Mislim da je ljeti realan 2 puta sedmicno kao sezonski let npr NYK ili Chicago sto bi bilo super za Sarajevo. Isto tako letovi za Kinu mi nemaju smisla uopste.
Kineskih turista ima vrlo mnogo. Za SAD letove namaju ni daleko veći aerodromi, primjerice tri puta veći Zagreb.
Tačno, Kinezi su 4. po broju dolazaka u BiH.
Da
Pa ako gledamo s toga aspekta onda je Malezija najrealnija opcija zbog broja ljudi koji vec sad dolaze kao turisti.
Pa valjda letove za Kinu treba da ima tri puta veci Zagreb a ne Sarajevo. Jer ako ne moze za SAD zasto bi moglo za Kinu? U Kini nema dijaspore sigurno, a u SAD je ima sigurno. Broj kineskih turista nije pretjerano velik posljednjih godina, dosta vise dolaze Japanci i Amerikanci ako cemo posteno.
Kineski turisti ne trebaju vizu za BiH i ima ih sve više i više. Kinezi su 4. nacija po broju turista u Sarajevu.
Bravo Sarajevo, bravo uprava, bravo Bajic. Nista mijenjati i samo tako dalje.
Bravo!
A kao najgori managment mogla bi se uzeti Tuzla?
To nitko nije rekao.
Nije,ali ja smatram da jesu.
To je vaš stav. Moj nikako nije. Rijeka, Morava, Niš i Maribor imaju gori management.
Odličan članak. Svaka čast za autora.
Hvala.
Bajicu velike cestitke i postovanje. Velik lik koji je puno napravio za SJJ.
Istina.
Bajicu svaka cast. Cudo od covjeka. I neka nam sto duze ostane da Sarajevo dalje rast. A oni koji bi ga maknuli nek samo paze kakva ce reakcija ljudi na to biti.
Potpisujem.
Pola stvari ovdje se napamet izgovaraju, pogotovo je statistika ograničena. Šta je sa svim godinama između 2000 i 2019 ? Katastrofalno stanje bilo. Više je povezan 10′ grad po veličini u Poljskoj bio. Ovo sad što radi Sarajevski aerodrom uopšte ne prati razvoj terminala, gužve su ogromne i osoblje neljubazno a ispred aerodroma smetljara. Ovo je isto kao kad se Rad hvali da je očistio, samo još fali na nečistimo grad. Ovo pozivanje na muslimanske zemlje je gaf i prije svega nešto što mi koji živimo ovdje ne podržavamo. Da treba imati konekcije sa svijetom treba, pa i sa Dubaiom, Abu dhabijom i Rijadom ali strateški fokus trebaju biti svi glavni gradovi u Europi za početak kao i atraktivne destinacije za lokalno stanovništvo i da se privukui turisti koji u desetinama miliona posjećuju susjednu Hrvatsku i okolne zemlje. Ne Pakistan, uz dužno poštovanje prema njima. Dakle fale nam low-cost kompanije i strateški razvoj saobračaja prema Europskim gradovima. Sarajevski terminal je uradio ono što su drugi prije 10-15 godina, pa je logično da će biti povećan broj putnika i to drastično jer je uvijek imao taj potencijal nije ga menadžment stvorio. Aerodrom je tu da bude saobračajna tačka za ljude kako bi bio ekonomski pokretač ne da nužno pravi masovni profit. Profit se ubire kroz potrošnju turizma i poslovnog povezivanja. Jedna stvar je sigurna a to je da je ekstremno spor check-in, ne može se i dalje koristiti online niti self check-in. Dođeš malo ranije da bih prošao security kao u ostalim europskim aerodromima da bih malo na aerodromu popio kafu, nešto kupio ili ako si poslovni čovjek radio.. umjesto toga stojiš u red po 45 do 60 min da dobiješ papirnu kartu koju već imaš na telefonu, i onda se boriš kroz security da stigneš let. Ovo je iz prve ruke nekoga ko aerodrom koristi 4-5 puta mjesečno. Koncesija bi samo pomogla da se efektivizira upravljanje a da je državna firma sposobna da unaprijedi uslugu i širenje ne bih bilo ni potrebe za koncesijom. Tek će da bude procvat kada se profesionalizira usluga i aerodrom proširi da primi ovoliki broj ljudi.
Muslimanske zemlje su realnost Sarajeva. I to niti se može ignorirati, niti bi bilo pametno za aerodrom da to ne potencira. To je dobro za aerodrom, za lokalnu zajednicu, za turističku zajednicu…
Sarajevo je jedan od najvećih aerodroma regije po broju LCC letova, kompanija i putnika. Imali ste nedavno članak o tome na zamaaero.
Nije istina da su drugi to napravili prije 10-15 godina. Split i Dubrovnik su to napravili bitno kasnije, Beograd još nije, Niš tek prije mjesec dana, Podgorica i Banja Luka još ni blizu.
I ta kako je management stvorio nove linije i toliko velik broj putnika. Ako smatrate da nije onda stvarno nemate elementarnog pojma kako funkcionira zrakoplovstvo. Kako objašnjavate da Tuzla ima ogroman pad broja putnika a radi u identičnom okruženju kao i Sarajevo?
Treba se paralelno raditi na turistima i poslovnim ljudima iz muslimanskih zemalja i na vezama prema zapadu.
Upravo tako.
Pa ako su muslimanske zemlje realnost zasto nam onda trebaju letovi za zapad? Dogovorite se sami sa sobom po tom pitanju. Meni se cini da je Vama Alene krivo sto Hrvatska kao “turisticka” zemlja ne moze da privuce putnike iz muslimanskih zemalja. To mislim prvenstveno jer Hrvatska zivi od turizma pogotovo ljeti. Takodjer mi nije jasno da sa takvom dozom cinizma govorite da letovi za Sjedinjene Države nisu realni. Koliko znam iz citave regije samo se iz Beograda leti za Ameriku tokom cijele godine. Dijaspore u Sjevernoj Americi ima sasvim dovoljno da se moze uspostaviti minimalno sezonski let za New York ili Chicago. To bi sigurno popravilo i ugled regije i pokazalo da regija pripada zapadu a ne da je regija treceg svijeta (sve ex Yu drzave i Albanija osim Slovenije). Letovi za Kinu mi nikako nemaju smisla jer Kina ipak nema intereasa u BiH kao sto ima u Hrvatskoj i Srbiji, tu mislim ekonomski i politicki interesi. Sve u svemu lijepo je sve sto ste napisali o Sarajevu jedino pokusajte biti objektivni jer smo mi ipak regija treceg svijeta za zapad. Dolazak easyJet bi sigurno bio dobitak za Sarajevo a eventualna baza bi bila pun pogodak za sve. Eurowings baza bi sigurno bila takodjer pun pogodak zbog dijaspore u Njemackoj. Mozda je bolje raditi na letovima na mjesta tipa Valensija, Napulj, Krakov, Luksamburg, Lion, Bergen, i da to budu sezonski letovi. Sve u svemu baza bilo koje kompanije bi bila pun pogodak, ali tesko da ce se to desiti u nekom skorijem periodu jer se baza najavljuje jos od prosle godine.
Muslimanske zemlje jesu realnost. Jednako kao i letovi za dijasporu i turiste na zapadu. Što vam tu nije jasno?
Zašto bi meni bilo krovo da Hrvatska ne privlači muslimanske turiste. Prvo to nije istina. Njih i te kako ima. Drugo, Hrvatska je u sezoni prepuna i ne traba joj još turista.
Da samo Beograd ima letove za SAD cijele godine, Dubrovnik sezonski. To nema ni Zagreb, ni Skopje, ni Priština, ni Split, ni Podgorica, pa je onda krajnje nerealno da će te letove imati daleko manje Sarajevo.
Hrvatska da je prepuna turista bas nisam siguran. Jadran jeste ali zavisi sve koji dijelovi al dobro, Zagreb zasigurno nije prepun turista, osim ako se i strani radnici ne racunaju u turiste, a o Slavoniji da ne pricam.
A ovo sto govorite za letove za SAD malo nema smisla. Po cemu su to Zagreb ili Skoplje reperi za Sarajevo? Valjda upravo to da nema niko u regiji osim Beograda bi trebalo da bude podsticaj da se krene u tom smjeru i sigurno bi se isplatilo. A ako aludirate na velicinu grada Sarajeva e tu grijesite. Administrativno grad Sarajevo ima oko 430-450 hiljada stanovnika, dok sarajevski kanton(zupanija) ima oko 850 hiljada stanovnika. Ali ako se gleda regija Sarajeva sa Istocnim Sarajevom onda prostor Sarajeva ima malo preko milion ljudi. To je sigurno vece od Skoplja, Splita i cijele Crne Gore. Tako da ako mislite po broju stanovnika itekako ima smisla da Sarajevo ima te linije, a i turisti sigurno imaju mnogo toga vise da vide u Sarajevu nego u Skoplju Podgorici ili Zagrebu. Uz duzno postovanje Beograd Sarajevo i Dubrovnik su jedini gradovi gdje ima nesto kulturoloski zanimljivo da se vidi i moze se ostati vise od 2 dana.
Zagreb je prepun turista. Po broju turista Zagreb je broj 1 destinacija u Hrvatskoj. Ima više turista nego i Dubrovnik. Strani radnici imaju dozvolu boravka i oni nisu turisti.
Eto to znači da je Sarajevo taman ko pola Zagreba. O standardu da ne govorimo. Zagreb ima i gomilu američkih turista koje Sarajevo nema. Pa ipak Zagreb nema letove za SAD, pobogu.
Turisti imaju više toga za vidjeti u Sarajevu nego u Zagrebu. Bit će da zato Zagreb ima toliko više turista od Sarajeva.
Zagreb koji prijavljuje turiste u svim formama smještaja će godinu završiti sa 1.4-1.5 miliona turista. Sarajevo koje ih samo prijavljuje u hotelima, a samo na Bookingu ima 4-5 tisuća privatnih objekata će godinu završiti na nekih 900k. Svima je jasno da je u realnosti brojka tu negdje.
Jako idealizirate Hrvatsku ako mislite da se u Zagrebu prijavljuju svi turisti.
Možda i ne, ali u Hrvatskoj postoje inspekcije i službe rade svoj posao. U BiH službe ne postoje čak i u najorganizovanijem kantonu što je Sarajevo.
Pustite me sa tim floskulama kako je u Hrvatskoj sve super uređeno i 100% ljudi se prijavljuje. Nije, muljari se i ovdje. I ako je u BiH totalni Teksas i nikoga se ne prijavljuje. Nije ni to istina.
U Hrvatskoj je mnogo gore stanje nego u Bosni sto se tice postovanja zakona.
Tako da ste Alene u pravu, ne prijavljuju se turisti u Zagrebu ima mnogo sive ekonomije.
Clanstvo u EU nije nista popravilo, takav je to balkanski mentalitet.
Zagreb je prepun turista, i to tijekom cijele godine. Osim statistike, to osjete i svi koji posluju u centru grada.
Također, da nema tih turista, Zagreb bi radnim danom navečer doslovno bio mrtav grad, u razini nekog provincijskog gradića (čime i inače turisti ostanu razočarani). Doslovno se osjeti ogromna razlika od prije ulaska u EU i nakon ulaska (još ne 2013. koliko od cca 2015.). Vidi se da se masovno odselilo stanovništvo u 20-ima i 30-ima, kao i ranim 40-ima, tj. upravo oni koji i inače čine bilo koji grad živim. Također, osjeti se i da nema ni nove generacije ljudi u ranim 20-ima (koje su prije 5-10 godina tadašnji 30-godišnjaci i 40-godišnjaci kao djecu povukli sa sobom u inozemstvo).
Zagreb zimi spašavaju turisti, studenti (domaći i strani na kratkotrajnoj razmjeni) i strani radnici (iz regije, npr. Srbije i BiH, kao i iz cijelog svijeta, od inženjera koji rade u Rimcu, kao i nešto digitalnih nomada, do nekvalificirane radne snage, tj. polurobova kojeg dio pokvarenih hrvatskih poslodavaca masovno uvozi kako bi i dalje mogli držati sramotno nisku cijenu rada u neadekvatnim uvjetima rada) i nešto mrvicu povratnika iz dijaspore (2., 3. 4. i dalje koljeno). A preko ljeta, kada studenti odu doma, a stalno stanovništvo i radna snaga odu na obalu (ili drugdje po HR, regiji i EU), Zagreb živim doslovno održavaju turisti, koji u centru i po danu i po noći čine preko 50% ljudi.
Ovo znam iz prve ruke, bilo osobno, bilo poslovno (jer mi je jedan dio posla vezan i za dan i za noć u centru). S obzirom da niste iz Zagreba, vjerojatno ni shvaćate koliko turisti čine velik dio ljudi na ulici (u užem, ali i širem centru grada) kad de nađete u njemu (pogotovo ako niste u užem centru i pogotovo ako ne izlazite navečer).
Što se tiče Slavonije, naravno da ona nije puna turista, ali da se i tu začudno nešto malo nađe – nađe se. Osobno znam ljude koji iznajmljuju apartmane (većinom stranim turistima) u Slavoniji (nije Osijek) i kojima ide dobro.
A što ste naveli za Jadran je smiješno i komentirati. Tu opet vjerojatno ne shvaćate koliki je postotak turista među ljudima koji hodaju cestom/ulicom, ako ste već slijepi na registracije na automobilima). Otiđite u kasnu jesen, zimu i rano proljeće da vidite kako su sva ta mjesta sablasno pusta, šokantno pusta, uključujući veća mjesta Zadar, Šibenik, Dubrovnik, Pulu, pa čak i Split i Rijeku. A u malim mjestima, pogotovo na otocima, je kao da je neka apokaliptična pandemija pokosila većinu stanovništva.
Je nema nas uopće u Zagrebu. Eto i ja, svi moji prijatelji i rodbina, te susjedi smo samo holografske projekcije ljudi koji su zapravo otišli u inozemstvo.
Vi znate iz prve ruke pa recite to meni koji živim ovdje, zapravo mojoj holografskoj projekciji.
U Zagrebu ima ogroman broj turista, neosporno, ali reči da je 50% ljudi u Zagrebu turista je u najmanju ruku smješno. Dakle u top ljetnim mjesecima u Zagrebu ima 130.000 turista. I oni nisu 30 dana u gradu, nego tek 2-3 dana. Dakle to razbacajte na nekih 10-15 dana i dobivate nekih 10.000 turista odjednom. Ako je to 50% ljudi u gradu znači li to da je u Zagrebu 20.000 ljudi u VII. i VIII. mjesecu? Svašta.
Meni je ovdje većina stvari ok i slažem se za bespotrebne gužve kad gosti već imaju boarding pass, trebali bi moći samo proći i isti skenirati, osoblje je čak jako zbunjeno kad neko skenira pass sa mobitela na gejtu.
Ali ne znam odakle ljudima ovo za smeće, koje smeće, parking aerodroma je kao apoteka, nema ni opušaka ni kesa ni ambalaža?!
I ja nisam vidio nikakvo smeče.
Niste onda bili na parkingu na aerodromu. Otiđite i vidite to su tone smeća. Nije improvizacija.
Dakle mi se fundamentalno ne slažemo činjenicom da je Sarajevo preko 20 godina bio najlošiji aerodrom u regionu po povezanost i sad da li je koncesija ili ne nije ni važno, takođe nije ni važno da li su LCC letovi već da su letovi. U avijaciji sam generacijski dakle drugo koljeno i znam dosta toga i ne pričam na pamet, samo Vam se suprostavljam jer prezentujete stakleno zvono.
Avijacija raste prirodno, to je gobalni trend i samo treba uvesti liniju, smanjiti takse aerodromske i eto kompanija.
Svi aerodromi koji su glavnom gradu u x-yu su bolji od nas i pored toga i znatno manji gradovi.
Činjenica je da je ovo veliki pomak za Sarajevo ali mali za čovječanstvo, znate sami da smo jako loše povezani sa destinacijama Europe.
Ali hajd Vi želite širenje prema Pakistanu ja prema Barceloni, Malagi, Parizu i Krakovu ali to je sad manje važno. Ono što mene interesuje je žašto prikazujete da se sa aerodromom dobro upravlja kada ja lično svaki put stojim skoro sat vremena u gužvi za check-in a imam kartu na telefonu? Postoji već 15 godina aparat za to. Umjesto da dođem 3 sata ranije ako želim pa odradim malo shopping, sjednem u biznis lounge..ja stojim dole da dobijem papirnu kartu jer check-in otvara 2 sata pred let i UVIJEK ide sporo. I kao rečeno putujem nekoliko puta mjesečno sa sarajevskog aerodroma.
Zašto naprimjer ima samo jedan security i red je niz stepenice pa moraju starci, nepokretni pa i bilo koji putnik da stoji nakon check-ina opet na security jer samo jedan security skener radi?
Banja Luka i Niš nisu uopšte mjerodavni za Sarajevo. Iz Banja Luke autom dođeš u Beč za 4 sata i bitno je manji grad po svemu, isto za Niš. Tuzla je imala potencijal jer je imala jako niske takse što su se nekada znale i naplaćivati i nama putnicima preko papirića i šaltera i to bez fiskalni računa. Šta je sa subvencijom Lumiwingsa? Šta je sa prilaznim svijetlima da se produži rad aerodroma i handling letova? Koliko godina prave onih 200 kvadrata za rent-a-car? Dakle tamo je uprava i nesposobnost uništila aerodrom.
Šta je sa Tiranom ili Prištinom? Priština ima novi terminal koji je impresivan i ima 3,5 miliona putnika? A Tirana još više. Kako to komentarište prijatelju? Jel to Priština atraktivnija turistička destinacija? A tamo nema uopšte arapski turista. (ne umanjem arape niti bilo kakve turiste već samo upoređujem)
Voli bih da kritike primamo tako što ćemo unaprijediti neke stvari a ne hvaliti se sa otvaranjem kružnog toka kako to inaće radimo u našem društvu. Znam da je Vama ovo veliko, ali ko je vidio malo dalje od šehera zna da je ovo mišiji korak.
Bio sam milijuna puta na parkingu i nikada nije bilo smeća.
Saraejvo nije bilo 20 godina najlošiji aerodrom, ali je bilo loš. No, to nije zadnjih 4 godine od kada je došao Bajić. On je korijenito stvari promijenio.
I te kako je važno da li koncesija ili ne. Trebaju li vam loša iskustva kakva su u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani…
Nije važno jel LCC ili nije? O moj bože!
Kako ste vi pročitali da ja želim širenje prema Pakistanu, a ne prema Barceloni. To nije istina i to niste pročitali u mom članku. Samo ja mislim da Sarajevo treba iskoristiti i jedno i drugo, iskoristiti svoju prednost mogućnosti letova prema Istoku (muslimanima) i naravno prema zapadu.
Ja sam puno puta letio iz Sarajeva, pa i u top sezoni. I baš nikada nisam dugo čekao na check inu i gotovo uopće nisam čekao na sigurnosnom pregledu. Baš ni jednom.
Da Tuzla radi godinama sve, Sarajevo to napravi rekordno brzo. Nije li upravo to dokaz profesionalnosti i kvalitete Sarajeva? Jel bi vi htjeli da i Sarajevo sve radi godinama?
Ne Priština i Tirana spadaju u vrh Europe po obnovi prometa iz 2019. u prvom redu radi dijaspore. Takvu dijasporu Sarajevo nema. Ima je, ali ni izblizu kao oni.
Ako je vama sve ovo nabrojano što je napravljeno u SAMO 4 GODINE mišji korak, nešto jako sa vama ne štima. Jako.
Vi ne letite očigledno sa istog aerodroma kao ja. Kada možete reći da se ne čeka na check-in i security onda Vas ozbiljno ne mogu shvatiti. Vi volite avicijaciju, ne tvrdim da ne želite dobro Sarajevskom aerodromu. Nego fundamentalno imamo drugačiji pogled na strategije i krajni cilj.
Eto odgovorite zašto za the 4 godine nije uveden naprimjer self check-in ? Ili self-bagage drop? Jeste ikada to uradili, Self-bagagge drop ? Pa da znate o čemu pričam.
Jel hoćete da kažete da je security ide brzo kada na forumima non-stop se objavljuju slike silnih gužvi. Pogledajte i kamere. Bajić je samo uradio ono što se minimalno očekuje i to je da osposobi terminal kojise predugo proširuje i da iskoristi subvencije za strateške destinacije koje je Fortino ministarstvo dalo na raspolaganju. To je ista subvencija koju je Tuzla bacila u kantu za smeće.
Terminal je već mali za svoje potrebe jer 1.8miliona putnika će imati već ove godine. Dakle za te 4 godine Bajića se nije moglo predvidjeti i pokrenuti dodatno širenje terminala sa još nekoliko aviomostovima i terminalskim proširenjem u smjeru hangara pa da se oni izmjeste. To se već trebalo početi raditi. Umjesto toga izmišljamo nove terminale a slijedeće godine ćemo sigurno imati preko 2 miliona putnika…i tek će onda biti gužva. To je ona gužva koju Vi nikada nista vidjeli.
Dakle aviosaobračaj globalno organski raste, i LCC i svi ostali lete samo zbog potražnje ne zbog sposobnog Bajića, kad bi mi imali aerodrom koji može primiti 5 miliona i takse koje su racionalnije imali bih preko 4 miliona putnika sigurno. Reći da Priština ima veću dijasporu od Sarajeva pa i BiH jer totalno ludilo i tu ste sami sebe degradirali. Nas ima skoro duplo više od Kosovara u Norveškoj pa ima direktan let cijeli godine iz Osla već deceniju. Dakle 20.000 Bosanaca ima a 13.000 Kosovara. Kosovska dijaspora je 800.000 a Bosanska preko 2 miliona! A gdje je još znatno veći turistički potencijal. Dakle ne služite se statistikama i faktama već mišljenjima i kreativnim izvedbama da bih potkovali nepromišljenje izjave. To smo mi Bosanci.
Ja sam sa Sarajeva letio 10 puta i ni jednom nisam čekao ni na check in ni na sigurnosni pregled. A u isto vrijeme je bilo brdo drugih aviona. Milijun puta sam radio self bagagge drop. Na nekim aerodromima Europe drugačije više i ne možete predati prljagu.
Sad još jednom pročitajte članak i recite mi koji je manager aerodroma napravo ovako mnogo u samo četiri godine.
Je je, kompanije lete samo radi potražnje i nimalo na to ne utječu sposobni manageri. Bit će da zato Tuzla, Osijek i Rijeka imaju tako pouno LCC. Poglavito Tuzla koja je do jučer imala pet puta više putnika, a sada ima samo simboličan broj letova.
Sarajevo bi imalo 4 milijuna putnika? Više od Zagreba. Čestitam. Tu svaka rasprava sa vama prestaje.
I XXXX
Ako vi mislite da možete doći u moju kuću i govoriti mi da iznosim laži onda ste se grdno prevarili. Ili korijenito promijenite retoriku i ponašajte se kulturno, kako doliči gostu, ili ću vam ubuduće brisati postove.
Alene, koliko ste puta u prethodnih 6 mjeseci letjeli sa sarajevskog aerodroma?
Jednom. I vrlo brzo ću ponovo.
Svaka cast za clanak. Veoma poucno.
Vidim da niste spomenuli Oslo kao destinaciju na koju bi se moglo letjeti cijelu godinu.
Mislite da to nije opcija jer Nema dovoljno putnika?
Hvala puno. Puno smo vremena i truda potrošili na njega. Ovo je prvi puta da je netko na hrpu stavio sve što je Bajić napravio. Jučer sam sa bajičem dostlovce bio online. Čuli smo se masu puta. Zadnji puta iza ponoći. I jedva sam ga nagovorio da članak ide. Upravo sam ga nagovorio argumentom da je ovo prvi puta da je netko stavio sve na hrpu.
Mislim da Oslo nema potencijala za cjelogodišnju liniju. Da su Copenhagen i Stockholm cjelogodišnje linije bilo bi puno konekcija preko njih za cijelu Skandinaviju, pa i za Oslo. A to je zimi prihvatljivo.
Ne dirajte nam Bajića!
Bilo bi jako glupo dirati ga.
Sam nek ga taknu. Pa da vidis belaja.
🙂
Bravo Bajić. Ogroman posao. Nisam ni znala da je tako puno napravljeno u samo četri godine.
Da, bravo! Ogroman posao.
Svaka cast za Bajica,nisam znao da je ovoliko pozitivnih stvari napravio u svom mandatu,bravo za clanak
Hvala jako smo se potrudili.
Je čovijek je sve to napravio u SAMO 4 GODINE! Ono wooow!
Jako lijep članak, malo me buni ova rečenica: “Potencijalno Sarajevo može otvoriti još linija prvenstveno za muslimansko stanovništvo koje traži ljetno osvježenje na umjerenijoj klimi i poslovne prilike”
Muslimansko (Bošnjačko) stanovništvo nije baš toliko povezano sa ostatkom islamskih zemalja da prevashodno želi ići tamo, mlađe generacije mnogo više žele letove na zapadnoeuropska odredišta i neke zanimljive destinacije unutar Europe (Portugal, Malta, Grčka, Sicilija I Sardinija, Irska, Baltik…)
Jasno da još ima interesa i mogućnosti za letove na istok, Malezija bi bila sjajna kada se osiguraju ti uvjeti, tržište centralne Azije je svakako također u rastu, jedino je Tivat imao neke letove za Uzbekistan u sezoni, ali fokus mora biti Europa
Ne mislim na Bošnjačko stanovništvo, nego na Arapsko i drugo muslimansko stanovništvo.
Hvala na pohvalama.
Pošteno, treba iskoristiti potencijal Sarajeva kao destinacije koja ima dobru i halal ponudu za takve goste.
Koliko se prijava očekuje na natječaj, hoće li to opet biti iste kompanije?
Ne znam.
Niste spomenuli najveći problem aerodroma Sarajevo – pasoška kontrola. To je problem koji guši i koji će gušiti aerodrom ukoliko se ne riješi. Nije valjda da niste o ovome pričali sa direktorom?
Jesam, jasno. Nažalost on na to nema nikakvog utjecaja.
Pa šta kaže koliko bi trebalo da se završi ta procedura za povećanje kvota granične policije?
Nismo pričali o tome.
Bajic se jako trudi utjecati na Ministarstvo i policiju da se to poboljsa. Ali nema sluha sa druge strane.
Mislim da je ovo točno.
Pitanje je političko i može se riješiti samo na najvišem političkom nivou. Sumnjam da ima volje da se to uradi jer se osnažujući Aerodrom Sarajevo osnažuje i država. Da ne ulazim u detalje.
To svakako treba srediti država i to jako brzo!
Ne znam kako Ramo Isak i Elmedin Konaković koji se bave unutrašnjim i vanjskim poslovima ne mogu ishodovati više granične policije. Pa nije valjda cijela pod ministarstvom sigurnosti i Nešićem
To stvarno ne bi smio biti problem.
Nadležnost Granične policije BiH. Primili su sad nešto veći broj novih kadeta pa se obučavaju. Trebace malo i vremena. Doduše nije ni neka plata pa i ne trče ljudi bas. Realno svugdje ih manjka.
To moraju pod hitno rješiti.
Bravo za članak i SJJ naravno
Hvala.
Bravo bajic i uprava.
Bravo!
Ali zlocit ce te se da ga bosanski politicari hoce da tusnu strancima?
Da
Pa oni bi i mater prodali samo da ostanu na funkcijama. Premijer Niksic izjavio da WB radi studiju o aerodromu Sarajevo. Obzirom da je aerodrom profitabilan, svaki ozbiljan pokiticar bi se zahvalio i odbio studiju. Kome studija i zasto. Samo se radi o kreiranju atmosfere i pripreme ovaca u stadu za davanje u koncesiju.
A da. Nažalost.