Tuzla je u V. mjesecu prošle godine najavila letove za Ryanaira. No, isto se ipak nije realiziralo i to zato što je Tuzla odustala od posla. Sada se Ryanair drugi puta pojavio u Tuzli. Za nadati se da će se sada ovaj posao realizirati. No, je li ovo dobro ili loše za Tuzlu? Kako će na to odgovoriti Wizz Air? Je li ovo tek početak ekspanzije Tuzle sa drugim prijevoznicima? Ova analiza trebala bi nam dati odgovor na ovo pitanje.

Aerodrom od 1958.

Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo vrlo je rano lociralo Tuzlu kao svoju potencijalnu bazu. Stoga je već 1957. krenulo u izgradnju aerodroma za vojne potrebe. Aerodrom je krenuo sa radom već 26.5.1958. kada je formirana 399. Vojna baza (VP9740). Aerodrom je bio najveći vojni aerodrom u BiH i treći najveći u Jugoslaviji. Na aerodromu „Dubrave“ se bazirala 350. izviđačka avijacijska eskadrila, koja je u floti imala IJ-21 Jastreb i INJ-22 Orao. Svi radovi do pune izgradnje zrakoplovne baze trajali su punih devet godina, sve do 1966.

Aerodrom je imao tri piste, glavnu, sjevernu pistu dužine 2484 i širine 45 metara, koju Međunarodni aerodrom Tuzla i danas koristi. Južna pista je dužine 1965 metara i širine 20 metara koju danas koriste aeroklubovi i pista na Maslama dužine 1760 i širine 14 metara koja je danas dio regionalne ceste R469 i više se ne koristi za zrakoplovstvo.

Početkom rata u BiH na Tuzlu dolaze NATO snage koje su na isti stacionirale čak 150 helikoptera. Još danas aerodrom ima više desetaka helipada. NATO je na aerodromu imao i niz opskrbnih aviona, a povremeno su na aerodrom dolazile i druge letjelice. NATO je na aerodromu ostavio velik broj hangara koje aerodrom kani pretvoriti u cargo centar, vrhunski obnovljenu i pripremljenu pistu i manevarske površine, infrastrukturu i logistiku, pa čak i dva američka autobusa (izgledaju identično kao i američki školski autobusi) koji danas imaju ispod 10.000 km i koriste se za prijevoz putnika na udaljene pozicije. Autobusi su još uvijek u maslinasto zelenoj boji.

Tek 1998, po odlasku NATO-a aerodrom postaje mješoviti vojno-civilni aerodrom. 2008. je dobio privremeni certifikat za javnu uporabu u međunarodnom zračnom prometu, a od 2009. ovaj certifikat postaje stalan i neograničen. Sve do 2013. aerodrom opslužuje tek generalnu avijaciju, cargo zrakoplove, te mali broj turističkih i ad hoc chartera.

Wizz Air dolazi na aerodrom 29.5.2013. svojim prvim linijama. Već u VI. mjesecu 2015. kompanija bazira svoj prvi avion u Tuzlu. Tada je kompanije imala 22 tjedna leta na 9 linija. Već 31.8.2016. Wizz Air najavljuje baziranje i drugog aviona na Tuzli. To se i desilo 27.3.2017. Istim aerodrom dobiva i pet novih destinacija. Vremenom se broj destinacija povećava, pa je te zime kompanija otvorila još dvije linije. Tada je Wizz Air imao 16 linija u 7 država i 43 leta iz Tuzle.

Tukish Airlines je 2.6.2016. započeo direktne cargo letove iz Tuzle za Istanbul Ataturk. Te 2016. godine otpremljeno je 90 Airbus A330 na cargo letovima. Ovo je bio jedini širokotrupni avion koji je letio u to vrijeme u BiH, a i danas je to vrlo rijetka pojava na BiH aerodromima.

Rekonstrukcija i proširenje terminalne zgrade je započela 2.11.2016. Nova zgrada je istinski dobro napravljena, vrlo je funkcionalna i ima značajne usluge koje može pružati uključujući i vrlo velik restoran na dva kata. Kapacitet nove zgrade je 700.000 putnika, što nadilazi trenutne potrebe Tuzle. Rekonstrukcija je dovršena u V. mjesecu 2019. godine. Povećanjem letova Ryanaira ili baziranjem trećeg aviona Wizz Aira aerodrom bi morao hitno pristupiti daljem proširenju. Aerodrom se ozbiljno trudi dobiti 3. gate koji je preduvjet za baziranje 3. aviona Wizz Aira ili baziranje Ryanaira.

Aerodrom je imao rekordu godinu 2019. kada je opslužio 593.083 putnika. Evidentno je da je broj putnika aerodroma naglo narastao dolaskom Wizz Aira (2013), baziranjem 1. aviona (2015.) i baziranjem 2. aviona (2017.). Tijekom Covida-19 aerodrom je imao istinski loše rezultate, lošije od većine aerodroma regije. U 2022. aerodrom planira dostići 70% putnika iz 2019. godine, dakle oko 415.000 putnika što je ispod prosjeka regije. Aerodrom planira u 2023. dostići broj putnika iz 2019.

Ono što brine je da aerodrom stagnira od 2018. godine. 2019. Wizz Aira je otkazivao linije, smanjivao frekvencije, mijenjao destinacije. Tijekom Covida-19 Wizz Air je istinski nepošteno postupio prema Tuzli porezavši velik broj linija i frekvencija, a tijekom zime 2020. i 2021. aerodrom je imao tek par tjednih letova, koji puta i manje od 7. Aerodrom dodatni udarac dobiva u VI. mjesecu 2021. kada Wizz Air otvara bazu u Sarajevu, stacioniravši tamo u XII. mjesecu isti broj aviona kao i u Tuzli. Istim kompanija okosnicu svoje ekspanzije prebacuje na Sarajevo, a Tuzla nastavlja četverogodišnju stagnaciju.

Tuzla je godinama bila za petama Sarajevu, par mjeseci tijekom Covdia-19 je imala čak i više putnika od Sarajeva, no u zadnjih godinu dana Sarajevo je ozbiljno odskočilo od Tuzle, te će krajem ove godine imati više od 3 puta veći promet, a razlika će, po prvi puta u povijesti, biti i preko 900.000 putnika, možda čak i milijun.

Tuzla tradicionalno najveći obujam prometa ima u vrijeme ljetnog perioda od V. do IX. mjeseca, te tijekom Božića.

Cargo je u Tuzli bio izuzetno bitan segment kada je Turkish cargo letio na aerodrom. Aerodrom je istim imao čak preko 6000 tona carga, vrlo zavidan rezultat, skoro tri puta veći od Sarajeva. Nažalost linija se relativno brzo ukinula, a aerodrom je ozbiljno pao u količini carga. Danas je cargo u Tuzli potpuno zanemariva kategorija. Šteta, NATO je Tuzli ostavio izvrsnu infrastrukturu za cargo operacije.

Zahvaljujući NATO-u Tuzla danas ima tri stajanke (apron) sa čak 18 parkirnih pozicija. Zapadna ima tri pozicije i nalazi se uz terminal. Na istočnoj stajanci uz kontrolni toranj nalazi se 10 parkirnih pozicija, a ovdje se može parkirati i 12 aviona ako se koristi tug. Aerodrom može parkirati još tri aviona na istočnoj rulnici koja je široka preko 70 metara i to tako da parkira dva aviona na samom rubu rulnice, okrenuta prema uzletno-sletnoj stazi, te još jedan na samoj rulnici okrenut prema zapadu (terminalu). U tom slučaju avioni se moraju okretati na uzletno-sletnoj stazi.

Aerodrom ima i četvrtu manju stajanku koja se koristi za poslovne i sportske avione, tj. generalnu avijaciju neovisno o parkirnim pozicijama za velike avione referentnog A320. Sve ovo znači da u slučaju potrebe aerodrom može parkirati čak 18 aviona istovremeno + avione generalne avijacije. To pak znači da aerodrom može opslužiti sve potrebe Tuzle, Sarajeva i Banja Luke u slučaju magle ili snijega na ostala dva aerodroma. Naravno limitator u ovom momentu je premalen terminal, koji sada ima tek dva gatea, a u budućnosti će imati tri gatea. Ovaj terminal će u krajnjem slučaju i uz vrhunsku organizaciju moći pokriti 6 aviona u satu, a što pak znači da bi 18 istovremenih aviona koji bi se u slučaju poremećaja u Sarajevu i Banja Luci pojavili na Tuzli mogao ishendlati sa razmakom od 3-4 sata. I nije pretjerano dugo čekanje za poremećaje.

Za vrijeme magle prošle godine u Sarajevu aerodrom je imao i po osam aviona odjednom na stajanci. Ovo je bio rekordan broj aviona koje je Tuzla opsluživala odjednom. Limitiranost terminalne zgrade i broja gateova, prebacivanje slotova na finalnim destinacijama za bitno kasnije, te pad kompjuterskog sustava (na što aerodrom nije mogao utjecati) napravili su velika kašnjenja. No, ipak svi avioni su otišli istog dana. Tog dana aerodrom je uz svoja tri aviona opslužio i 11 aviona koji su rerutirani iz Sarajeva. Aerodrom bi trebao imati „akcijski plan“ za ovakve slučajeve koji se prilično često dešavaju tijekom zime. U slučaju mogućnosti magle (a što se može hidrometeorološki predvidjeti) treba diči sve radnike aerodroma, preorjentirati neke radnike na nove radne zadatke poglavito one iz ureda i pomoćne službe, treba prebaciti što više radnika lokalne komunalne službe Tuzle na aerodrom za pomoćne poslove, te iskoristiti svu logistiku koja se može nabaviti izvan aerodroma (npr. autobuse, pomoćna vozila, kamione isl.). Ovakvi slučajevi ne bi smjeli biti stihija, a aerodrom bi trebao hendlati aviona svakih pola sata po svakom gateu.

Aerodrom ima uzletno-sletnu stazu od 2500 x 45 metara koju je NATO izuzetno kvalitetno obnovio i koja radi toga danas može podnijeti i avione A321. U prošlosti su na ovu pistu slijetali i širokotrupci.

Nažalost aerodrom nema paralelnu rulnicu cijelom dužinom uzletno-sletne staze, tj. rulnica je preuska na potezu od istočne do zapadne stajanke i danas se koristi samo za promet cestovnih vozila. Kako na tom prostoru postoji nekoliko desetaka betonskih helipada koji su vrlo gusto raspoređeni izrada ostatka rulnice bi bila vrlo jeftina i trebalo bi se samo dobetonirati ostatak zemlje između helipada.

Aerodrom je u vlasništvu Tuzlanskog Kantona koji ozbiljno pomaže aerodrom. Naime, od prvih civilnih operacija aerodrom nije financijski pozitivan. Za vrijeme prošlog direktora aerodrom je bio dužan 1,4 milijuna EUR. Vlada Tuzlanskog kantona istim je uplatila 767.000 EUR. Ono što je ovdje bitno je da nam je aerodrom rekao da je između ostalog bio dužan Wizz Airu 300.000 EUR. Dokaz da Tuzla plaća Wizz Airu za letove? Vrlo vjerojatno. U novom proračunu kanton je predvidio dati aerodromu čak 1,6 milijuna EUR na godišnjem nivou.

Planovi aerodroma

Tuzla je planirala napraviti atrija do V. mjeseca ove godine, na čemu je inzistirao prošli direktor Ahmetbegović. Isti je bio uvjeren da će to i napraviti iako je rok bio VIII. mjeseca pa je tvrdio da će atrij biti u pogonu za top ljetnu sezonu 2022. No, novi direktor Haličević je izjavio da se isto neće dogotoviti prije jeseni. U atriju bi trebale biti rent’a’car poslovnice.

Aerodrom je planirao napraviti i 3. gate do proljeća 2022. no isto se zakompliciralo i natječaj iz XI. mjeseca je otkazana jer su kandidati tražili prevelik iznos novaca (planirani iznos je bio 257.716 EUR). Stoga je aerodrom planirao napraviti privremeni gate na 1. katu pregrađivanjem restorana. No i ovo se nije realizirano radi odlaska tadašnjeg direktora aerodroma. Novi direktor je najavio novi i revidirani natječaj za 3. gate pa bi se isto moglo realizirati do proljeća iduće godine.

Tuzla je planirala i novo parkiralište dogotoviti do ljeta ove godine (300 parkirališnih mjesta). Parkiralište je istinski kaotično, rent’a’car automobili su na šljunku, a prostor ispred terminala je čista stihija bez označene signalizacije i odvojen ogradama i tuljcima. Istinski kaotično i vrlo ružno. No, ni ovo se nije desilo iako je novi direktor rekao da će mu ovo biti prioritet i da će se parkiralište napraviti vrlo brzo.

Aerodrom je intenzivno radio na uklanjanju prepreka za letove. Pa je sa istočne strane uklonio sve prepreke poput drveća, raslinja i dr. Istočna strana je time postala potpuno čista. Plan je bio krenuti krčiti i zapadnu stranu. Novi direktor će ovaj projekt obaviti, no naglašava da je isto vezano uz komplicirane imovinsko-pravne poslove, pa se neće desiti tako skoro.

Prošli direktor si je kao prioritet zacrtao povećanje kategorije na Cat III. Istime bi se povećala sigurnost operacija, no Tuzla bi postala jedini aerodrom u BiH koji bi imao tu kategoriju. Samim time Tuzla očekuje da bi sve kompanije kod magle i snijega na Sarajevu i Banja Luci rerutirale svoje operacije na Tuzlu. BHANSA je obećala pokriti sve troškove navigacijske i meto oprema, a što je veći dio troškova uvođenja Cat III. Aerodrom je ovo već dogovorio sa BHANSA-om. Sam aerodrom je već pribavio svjetla koja je planirao uvoditi ovog proljeća (pomicanje praga rasvjete na 900 metara). Ostatak potrebne investicije je bio 2 milijuna EUR. Aerodrom se nadao dobiti ovaj novac od kantona i države. Tadašnji direktor Ahemetbegović je izjavio da je načelno dogovorio sa kantonom i državom ovaj novac. No, novi direktor Haličević je najavio da smatra da se Cat III treba uvesti, ali da to nije prioritet aerodroma.

Nažalost, planovi se ne ostvaruju i stalno se revidiraju. To se u prvom redu dešava zato što vlada kantona stalno mijenja direktore. U godinu dana vlada je promijenila čak četiri direktora. Katastrofa. Kada novi direktor dođe na poziciju treba mu par mjeseci da pohvata sve konce, da ulovi sve poslove. Onda on kreće pregovarati sa kompanijama, vjerovnicima, nabavljačima, izvođačima…. I tko će ga shvatiti ozbiljno, ako se u uredima kompanija pojavljuju nove osobe svakih par mjeseci? Niti će ih tko shvatiti ozbiljno, niti će htjeti raditi sa takvim direktorom jer će se bojati da i njega smijene za par mjeseci i postave novog direktora koji bi mogao imati nove vizije i nove ciljeve. Upravo zato se direktori aerodroma na smjenjuju svaki čas. To se jednostavno ne radi. I ne radi se ni u regiji, osim u Tuzli. Naravno, lokalna politika malih provincijalnih političara to ne razumije. Oni nemaju pojma niti što je Aerodrom niti kako se vodi. Oni se samo ravnaju političkim principima, malim političkim igricama i pritom uništavaju potencijale Aerodroma Tuzla. Najgore u svemu je što su stopirani svi projekti koje je Tuzla započela dok se ne riješi situacija sa imenovanjem novog CEO-a.

Wizz Air jedini prijevoznik sa Tuzle

Tuzla je dosta kemijala sa prijevoznicima. Kraće vrijeme za aerodrom je letjela Air Arabia za Sharjah. Montenegro Airlines je pokušao pokrenuti letove za Beč iz Tuzle. Oba projekta su neslavno i vrlo brzo propala. Nešto malo letova iz Tuzle imali su i Air Bosnia, B&H Airlines, Trade Air, te FlyBosnia.

Od 2013. na aerodromu je Wizz Air, koji trenutno ima bazirana dva Airbusa A320. Wizz Air trenutno operira 16 linija (Basel, Berlin, Billund, Cologne, Dortmund, Friedrichshafen, Gothenburg, Hahn, Karlsruhe, Malmo, Memmingem, Milano Malpensa, Nuremberg, Stockholm Skavsta, Viena), pri čemu je linija za Vaxjo sezonalna, tijekom ljeta. Wizz Air ima 41 tjednih polazak iz Tuzla, svaka linija po 2 polaska, osim Beča, Basela, Berlina, Dormunda, Hamburga, Memmingema i Gothenburga koji imaju po 3, te Malma koji ima 4 tjedna polaska. Ovo je bitno manje od 50 tjednih letova koliko ostvare dva bazirana aviona, što znači da kompanija 9 tjednih rotacija tuzlanskog aviona leti negdje drugdje u W letovima. U ovom momentu (početak VII. mjeseca) Wizz Air ima prilično otkazivanja letova, pa i iz Tuzle, i to se mijenja iz dana u dan. Stoga je teško reći koliko od planiranih 41 tjednog leta kompanija operira u ovom momentu. Kako je aerodrom u jednom momentu imao i 46 tjednih letova Wizz Aira, trenutno stanje je istinski lošije i može se reći da se stagnacija aerodroma nastavlja.

Osim Wizz Aira na aerodromu već par godina operira Freebird tijekom ljeta sa sezonskim chartermom za tursku Antalyu.

Nažalost, događaji u novije vrijeme ne idu u korist Tuzli. Naime, tuzlanski jedini prijevoznik Wizz Air je otvorio bazu u Sarajevu sa 2 bazirana aviona (jednak broj kao i u Tuzli) i 17 linija (jedna više od Tuzle). Od 1.11. Sarajevo uvodi i 18. liniju (za Skavstu). Dobar dio linija je identičan kao u Tuzli (Basel, Billund, Cologne, Dortmund, Gothenburg, Malmo, Memmingen, Stockholm). To znači da Sarajevo i Tuzla imaju čak 8 od 16 tuzlanski linija istih.

Istovremeno Wizz Air je povećao broj baziranih aviona u Beogradu na 3, te je povećao broj linija i frekvencija. Kompanija je uvela i letove za Banja Luku gdje leti 5 linija, od kojih su 4 linije iste kao i u Tuzli (Basel, Dortmund, Malmo, Stockholm). Imati dvije baze (Sarajevo i Beograd) koje su veće od Tuzle i značajan broj linija iz Banja Luke u radijusu od samo 200 km (Sarajevo na samo 120 km) je istinski loše po Tuzlu. Planira se da će iduće godine Wizz Air obnoviti i letove za Osijek. Nije dobro! Isti putnici koji su sada podijeljeni na 5 aerodroma, nešto gdje je prije samo dvije godine Tuzla bila jedina.

Wizz Air je najavio dolazak 3. aviona do 27.3.2022. Bila bi to odlična vijest za Tuzlu. Nažalost prolongiranje izgradnje 3. gatea, te odlazak prošlog direktora Ahmetbegovića prolongiralo je ovaj plan Wizz Aira. Za sada nema naznaka kada će i hoće li Wizz Air bazirati 3. avion u Tuzlu. Iako je Wizz Air najavio dalju ekspanziju u Sarajevu, za sada ne pokazuje nikakve intencije ekspanzije u Tuzli.

Najfrekventnije linije Wizz Aira iz Tuzle su 2019. bile Basel (66.762 putnika), Dortmund (65.606), Malmo (55.489), Gothenburg (52.095) i Hahn (41.872 putnika godišnje).

Ryanaira mijenja strategiju aerodroma

U V. mjesecu 2021. Ryanaira je najavio letove za Karlsruhe/Baden-Baden (utorkom i subotom) i Dusseldorf Weeze (četvrtkom i nedjeljom) koji su trebali krenuti od 2.9.2021. Ryanair je već stavio letove u prodaju. No, Ryanair je to napravio bez potpisanog ugovora. Samo par dana kasnije u Tuzlu je došao CEO Wizz Aira Jozsef Varadi osobno i napravio je sastanak koji nije bio otvoren za javnost. Prema mojim informacijama iz samog vrha aerodroma Varadi se u Tuzli igrao mrkve i batine, pa je prvo zaprijetio aerodromu da će mu smanjiti broj letova i frekvencija, a onda mu je ponudio baziranje 3. aviona i dodatnih 20 tjednih letova. Naravno, ako aerodrom odbije Ryanair. I bilo je tako. Aerodrom je izvijestio Ryanair da ne planira potpisati ugovor i otkazao je deal. No, treći obećani avion došao nije (i to nije samo krivica Wizz Aira jer aerodrom nije napravio obećani 3. gate), a Ryanair je povukao karte iz prodaje.

No, Ryanair je ponovo u V. mjesecu 2022. najavio letove za Tuzlu. Ovaj puta iz Memingema (od 4.11. ponedjeljkom i petkom) i Stockholma (od 2.11. srijedom i nedjeljom). Obije linije iz Tuzle već operira Wizz Air. To svakako nije dobro za Tuzlu, svakako bi bolje bilo da je Ryanaira otvorio linije koje Wizz Air ne operira. No, ovdje je evidentno da će Ryanair krenuti u otvoreni rat sa svojim glavnim konkurentnom u Tuzli čim je otvorio identične linije.

I da se odmah razumijemo. Dobro je da Tuzla ne drži sva jaja u jednoj košari. Tuzla stagnira, otvaranjem linija Ryanaira aerodrom će konačno ponovo početi rasti i doći će na brojke iz 2019. Ovo je i bitan odmak od 120 km bliskog Sarajeva koji nema letove Ryanaira. Jasno je da će irski LCC koji ima najniže cijene karata i te kako privući putnika iz Sarajeva ponovo u Tuzlu. Loša strana je što Banja Luka već godinama ima Ryanaira koji se tamo i te kako profilirao i u Banja Luci ima čak 7 linija, te u X. mjesecu otvara i 8. Obije tuzlanske linije operira i Banja Luka. No, bolje išta nego ništa.

Ovime će Tuzla dobiti ono što već imaju Niš, Banja Luka i Podgorica, a u široj regiji Sofija, Bukurešt, Budimpešta, Beč, Venecija, Milano i Rim, a to je da će se Wizz Air i Ryanaira tuči za što bolju poziciju. Kada imate dva LCC na aerodromu više nema mnogo otkazivanja, kompanije otvaraju nove linije i frekvencije u nadi da će naštetiti onoj drugoj. Ovo je dobro i za putnike i za aerodrom.

No, kako će na ovo odgovoriti Wizz Air. Vrlo vjerojatno neće bazirati 3. avion u skoroj budućnosti, a kompaniji je sklono i da se sveti, te smanji broj linija i frekvencija. To će se vjerojatno desiti. No, nakon nekog vremena Wizz Air shvati da gubi bitku od Ryanaira i krene u ekspanziju. Stoga će na srednjoročnom periodu Tuzla profitirati, Wizz Air će vratiti broj frekvencija, a vrlo skoro će ih i povećati. Pa je i vrlo realno da će u idućih 2-3 godine aerodrom dobiti i 3. bazirani avion Wizz Aira.

Ryanair će vrlo vjerojatno do XI. mjeseca pokrenuti još 2-3 linije, obzirom da najčešće iz novog aerodroma kreće sa 4 ili 5 linija. Jednako tako je realno da Ryanair u idućih dvije godine poveća broj linija na 8 sa 16-18 tjednih letova. No, kompanija neće tako skoro pokrenuti bazu u Tuzli, iako se CEO tome nada. Naime, Ryanair jednostavno ne pokreće baze izvan EU. Baze izvan EU ima samo u Maroku i Velikoj Britaniji.

Nove dvije linije Ryanaira će donijet aerodromu dodatnih 6000 putnika mjesečno ili preko 70.000 putnika godišnje, što je 1/6 sadašnjeg broja putnika. Nikako nije zanemarivo. Ako Ryanaira poveća broj linija, a gotovo sigurno hoće, to znači 150.000 ili više putnika godišnje.

Kamo bi Tuzla mogla dalje

Tuzla mora hitno uvesti liniju za Istanbul. Tu je najrealniji Pegasus ili AnadoluJet. No, nije nerealan ni Tukish. Naime, Turkish kada pokrije dva dnevna leta za primaru destinaciju pokreće sekundarnu destinaciju u državi sa 3 tjedna leta. Sjetimo se kako je Turkish to napravio u Hrvatskoj pokrenuvši Dubrovnik nakon što je u Zagrebu ostvario 14 tjednih letova. Ovaj broj frekvencija iz Sarajeva, Turkish je već odavno pokrio. Ova linija ne može nikako omanuti i ona će prijevozniku od prvog dana donositi ozbiljan profit. Tri leta tjedno za početak nisu nikakav rizik. A siguran sam de će linija biti toliko uspješna da će vrlo brzo imati i svakodnevne letove. Tko su putnici na ovoj liniji? Dijaspora, poslovnjaci koji imaju business u Istanbulu, ali i i Turci sa businessom u Tuzli i okolici, konektirani putnici, te turisti kojih u BiH ima sve više i vrlo su značajna brojka. Putnici za Tuzlu sada putuju preko Sarajeva, što je nepraktično i vrlo skupo. Kako za putnike, tako i za zrakoplovnu kompaniju. Kod ove linije management aerodroma Tuzla je morao biti daleko agilniji i linija se već odavno morala pokrenuti.

Realne letove prema Oslu bi mogao imati Norwegian ili SAS. Jednako tako Norwegian bi mogao letjeti i prema Helsinkiju. Velika je BiH dijaspora u Skandinaviji, pa je i rizik pokretanja ovih letova sa dva tjedna leta istinski mali. Norwegian i SAS bi sa nešto više rizika mogli letjeti i Stockholm i Copenhagen jer Wizz Air ima letove za Skavstu i obližnji Malmo.

FlyDubai leti za Sarajevo dva leta dnevno ljeti, a prije Covida-19 letio je i tri dnevna leta. Stoga bi sezonska linija FlyDubaia za Tuzlu sa tri do četiri tjedna leta imala i te kako smisla. Turisti, vlasnici nekretnina u BiH, te poslovnjaci i te kako akumuliraju potražnju i tu velikog rizika nema.

Ozbiljna nicha bila bi linija Croatia Airlinesa Zagreb-Tuzla bar tri puta tjedno sa Dash 8-400, uz intenciju povećanja na 6 tjednih letova (bez subote). Govorimo o razdaljini za koju treba automobilom četiri i pola do pet sati, ovisno o gužvi na granici, koja je uvijek prisutna. Preko Zagreba tuzlanski putnici bi mogli imati konekcije na linije Croatie, a bilo bi i P2P putnika između ove dvije destinacije. Tuzla nema legacy carriera koji joj omogućuje konekcije i tu bi Croatia i te kako profitirala da se pozicionira prije konkurencije. Croatia je konačno povećala broj letova za Sarajevo na 13 tjedno i krajnje je vrijeme da se pokrene i Tuzla kao druga destinacija u BiH. No, to je Croatia, ona ne vidi dalje od nosa i naravno da se takva niche linija neće desiti.

Istim bi i Austrian mogao pokrenuti letove za Beč. Ova linija sada ima bitno manje potencijala jer ju već leti Wizz Air, no Austrian bi se mogao pohrvati sa svojim glavnim konkurentom. To više što Austrina nudi istinski brojne konekcije preko Beča. Tri tjedna leta sa Embraerom E195 ne bi bila upitna i bila bi konkurentna Wizz Airu, a Tuzla bi dobila prvog legacy carriera. Istinski management aerodroma bi se trebao potruditi dobiti ovu liniju i nakon istanbulske linije ovo bi mu trebao biti prioritet djelovanja.

Ako bi Austrianu ovo bila riskantna linija Lufhansa bi mogla pokrenuti Minhen ili Frankfurt. I ovdje je Wizz Air već pokrio tržište letovima prema Minehnu obližnjeg Memmingena i Frankfurtu bliskog Hahna. Lufthansa nije baš sklona pokretanju letova za sekundarne destinacije, tu je daleko više sklon Austrina, no isto nije nemoguće.

Realna linija bi bila Swissa za Zurich. No Swiss ne riskira, on otvara samo maksimalno sigurne destinacije i sa minimalnim brojem frekvencije. Kako Swiss za Sarajevo leti četiri tjedna leta (utorak, četvrtak, subota i nedjelja), linija za Tuzlu u dogledno vrijeme nije realna, bar ne dok se Sarajevo ne poveća na svakodnevni let Swissa, a to se neće baš skoro desiti.

Linija Eurowingsa za Cologne ne bi imala smisla radi Wizz Aira koji već leti za ovu destinaciju, a vrlo velik rizik bio bi i Stuttgart gdje Wizz Air i Ryanair lete na obližnji Baden Baden (106 km), te Dusseldorf gdje leti Wizz Air za Dortmund (91 km). Stoga Eurowings baš i nema pretjerane šanse letjeti za Tuzlu. BiH ima veliku dijasporu u Njemačkoj, ali Wizz Air i Ryanair su već pokrili 10 linija prema Njemačkoj, pa tu puno mjesta za razvoj baš i nema.

Nije realna ni linija Pobede ili nekog drugog ruskog prijevoznika iz Moskve, kao ni Transavie iz Amsterdama ili Pariza. Ove linije će se svakako prije otvoriti za Sarajevo, nego za Tuzlu. Tuzla bi ovdje profitirala samo kada bi bila bitno agilnija od Sarajeva i ponudila ovim prijevoznicima bitno bolje uvjete, a samim time i preuzela putnike iz Sarajeva. No, isto nije pretjerano realno, pa management ne treba gubiti vrijeme na ove letove, već se pozabaviti ovim logičnijim i realnijim koji su gore navedeni. Nije nelogično da Air Arabia ponovo pokrene letove za Tuzlu.

Tuzla bi jedina u BiH mogla imati i jednu domaću liniju. Onu za Mostar. Ova dva grada su udaljena tek 232 km, no isto treba preko 4 sata putovanja automobilom. Linija nema pretjeranih potencijala, ali šest tjednih letova (svaki dan osim subote) npr. Icar Aira sa svojim Turboletom L410 (nakon što odradi cargo letove) bi mogli biti uspješni. Između ova dva grada ne prometuju autobusi, a konekcija preko Sarajeva znači 7 i više sati putovanja. Između dva grada nema nikakvih veza vlakom.

Tuzla bi svakako mogla imati još pokoji charter osim Freebirda za Antalyu, primjerice prema Grčkoj, Tunisu, te Egiptu, no bila bi logična i linija prema Bodrumu (Turska) i Tivtu (Crna Gora). Ovo bi aerodrom mogao dobiti brzo i jednostavno. Ne radi se tu više od 2-3 tjedna leta, no ni to nije malo.

Za kraj se moram i te kako pitati što čeka Tuzla? Aerodrom ima potencijala za bitno više prijevoznika i linija. Već odavno su morali imati više prijevoznika i linije i manje ovisiti o Wizz Airu. Ryaniar je pokazao novi smjer novog managementa, no nadamo se da tu neće završiti tuzlanska ekspanzija. Ona tu nikako ne smije i ne može završiti!