Ovaj portal je o Splitu već puno puta pisao. No, ovogodišnje rekordne brojke u top sezoni, čak dva mjeseca preko 700.000 putnika, brdo novih linija, ogroman broj prijevoznika, ogroman broj linija su i te kako razlog da se nakon godinu dana ponovo posvetimo Splitu. I to sve sa jako malo parkirnih pozicija i bez paralelne rulnice. Aerodrom čak tri dana u tjednu radi veliku većinu dana na maksimumu kapaciteta.

I zato je potrebno jasno i nedvosmisleno reći bravo Splite. Bravo management koji iskreno radi odličan posao.

Split enormno odskočio

Niz čitatelja našeg portala, ali i široka, poglavito lokalna javnost ozbiljno i vrlo žestoko kritizira upravu Zračne luke Split. Pritom naglašavaju da uprava loše vodi aerodrom, da ne rade na njegovom nužnom proširenju, da nemaju viziju, te da ne rade na dovođenju novih kompanija i linija u Split. Jasno neke stvari bi se mogle bolje napraviti, ali reći da Split nije napravio ništa, da ne dovodi nove linije, i da radi loš posao je istinski potpuno pogrešno. Upravo suprotno, Split ima jedan od najboljih uprava u regiji, koja se ozbiljno trudi.

Split je u ljeto 1991. imao tek 24 linije i 95 tjednih polazaka, daleko najviše domaćih i tek 16 tjednih polazaka na inozemnim linijama. Još prije 12 godina, 2012. Dubrovnik je imao više putnika od Splita i to za 54.721 putnika više. 2004. godine Dubrovnik je imao više od 100.000 putnika više od Splita. Još prije 10 godina Split je imao samo 1,75 milijuna putnika, pola manje nego danas. Split je 2000. imao tek 540.603 putnika, milijun putnika Split je prešao tek 2006. godine, dva milijuna putnika Split je prešao 2016. godine, s tri milijuna 2018.

Od 2013. broj putnika Splita vrtoglavo raste, da bi 2018. Split ima čak 584.655 putnika više od Dubrovnika. Prošle, 2023. godine, Split je imao 919.763 putnika više od Dubrovnika. Nije li ovo za čestitati? U samo šest godina Split je dodao 640.000 putnika više od Dubrovnika, te sa 3. zračne luke Hrvatska došao na uvjerljivo 2. mjesta. 2019. godine Split je došao nadomak Zagreba, te je bio na samo 133.601 putniku razlike. Da nije došao Covid-19 Split bi vrlo realno 2020. preskočio Zagreb.

U Covidu-19 Split se vrlo dobro snalazio. Tako je 2021. godine Split imao bitno više putnika od Zagreba, postigavši čak 173.103 putnika više od Zagreba i izbivši na 3. mjesto u regiji (iza Beograda i Prištine). Split je brojke iz 2019. uspio dostići 2023. godine kada je imao 56.972 putnika više nego 2019. To je na Jadranu uspjelo još samo Zadru, a daleko manje brojke 2023. nego 2019. su imali Pula, Rijeka, Lošinj, Brač, Dubrovnik i Tivat. 50% aerodroma regije u 2023. nije dostiglo brojke iz 2019. Split jest.

Split je u samo 10 godina povećao broj putnika za 112,4%. Malo li je? U isto vrijeme Zagreb je povećao broj putnika za 61,8%, Dubrovnik za samo 58,7%, dok je primjerice Pula povećala broj putnika za samo 20,7%. 2018. godine Split je držao 11,5% svih putnika regije, dok je prošle 2023. držao 10,5% svih putnika regije. Dakle svaki 10. putnik u regiji putuje iz Splita. Malo li je? Split već dvije godine vodi mrtvu trku sa Prištinom za 3. mjesto u regiji te mu Priština bježi za samo 65.981 putnika.

Dvije godine u top ljetnom mjesecu Split je imao više putnika i od Beograda, te je bio broj 1 aerodrom regije. Ljeti Split ima duplo više putnika od Zagreba. Čak četiri ljetna mjeseca Split ima više putnika od Zagreba. Nije li ovo za čestitati?

Split je 2017. imao 12 novih linija, 2018. njih 14, 2019. je imao 9 novih linija, 2021. imao je 12 novih linija, 2022. 10 novih linija, 2023. Split je imao 18 novih linija, 2024. 11 novih linija. Malo li je? Pobogu pa to znači da je u 7 zadnjih godina (bez 2020. Covid-19 godine) Split dobio čak 86 novih linija.

Rekordna godina

Ove godine Split još bitno raste spram prošle i vrlo vjerojatno će dostići 3,6 milijuna putnika, što je nekih 250.000 putnika više nego prošle rekordne godine. Fascinantan rast. Nastavi li se ovaj trend Split će preskočiti četiri milijuna putnika 2026. godine, a 2025. će doći jako blizu toj brojci.

Kao što sam rekao Split je u ovog godini imao čak 11 novih linija i time spada u sam vrh regije. Nove linije su otvorili Ryanair, Volotea, Smartwings, Croatia, BR i Play. Ovdje se posebno ističe Play, islandski LCC koji je prvi puta otvorio liniju za regiju, dakle Split je jedini aerodrom regije koji je imao letove za Island. Broj letova ove kompanije za Reykjavik će se 2025. povećati na dva tjedno.

Split je ove godine prvi puta u svojoj povijesti čak dva mjeseca imao preko 700.000 putnika. U VII. mjesecu ih je ostvario 770.502, a u VIII. 726.082. Postoji velika šansa da iduće godine u VII. mjesecu Split pređe i 800.000 putnika. U VII. mjesecu Split je ostvario čak 337.894 više putnika od Zagreba.  U VI. mjesecu Split je imao 537.326 putnika, a bitno preko 500.000 putnika će imati i u IX. mjesecu. U V. mjesecu Split je imao 357.336 putnika, a preko 300.000 putnika bi mogao imati i ovog X. mjeseca. To znači da čak 4 mjeseca u godini Split ima više putnika nego Zagreb. Isto znači da će pola godine (6 mjeseci) Split imati preko 300.000 putnika.

Ono što posebno fascinira je činjenica da Beograd ima enormnih problema ljeti, ogromna kašnjenja i otkazivanja letova. No, kod Splita to nije tako. Iako ima 750.000 putnika kašnjenja su vrlo mala, a otkazivanja gotovo da i nema. I to sve uz vrlo slabu infrastrukturu. Ogroman respect.

Danas Split ima čak 144 linije koje operira 37 prijevoznika. Najviše prijevoznika u regiji nakon Dubrovnika koji ima jednog prijevoznika više. No, svakako najviše linija, više i od Beograda i od Dubrovnika. Ovo je skoro duplo više linija nego ih ima Zagreba (77). Nije li upravo to najbitnije za turističku zračnu luku? I konačno nisu li ovakve brojke za čestitati?

Split ima čak 305 LCC letova tjedno i to 117 easyJeta, 38 Eurowingsa, 33 Norwegiana, 32 Wizz Aira, 18 Vuelinga, 18 Voloteje, 15 Jet2, 15 Transavie, 11 Ryanaira, 7 Smartwingsa i 1 Playa. Dubrovnik koji je 2. po broju LCC letova ima samo 215 letova, Zadar njih 152, Zagreb 139, Skopje 133 i Beograd 131 LCC let. Priština kao glavna konkurencija Splitu ima samo 109 LCC letova.

No, Split ima i ogroman broj legacy prijevoznika. Za Split lete Aegean, Aer Lingus, Air France, Air Serbia, airBaltic, Austrian, British, Brussels, Croatia, Finnair, Iberia, ITA, KLM, LOT, Lufthansa, SAS i Trade Air. Svi najveći legacy prijevoznici, osim Turkiha, lete za Split. Čak 17 legacy prijevoznika Ni jedan drugi aerodrom regije, osim Dubrovnika (ima dva više) nema toliko legacy prijevoznika. Čak ni Beograd.

Naravno, kao turistička zračna luka Split ima i gomilu leisure i charter prijevoznika: BRA, Condor, Discover, Edelweiss, Jettime, Jet2, Sunclass i TUI.

Croatia definitivno ima najviše linija i putnika iz Splita. EasyJet u top sezoni ima 13 letova više nego Croatia, ali ih ima manje u pred i podsezoni, te nema ni jedan jedini let zimi. Croatia ima 104 leta iz Splita na čak 23 linije. Ovo je bitno više linija nego ih Croatia ima iz Zagreba, Dubrovnika, Zadra ili Pule. EasyJet u top sezoni ima 117 letova na 12 linija, SAS 52 leta na 7 linija i Eurowings 38 letova na 6 linija.

Split je u VIII. mjesecu prošle godine imao 589 letova tjedno, a ove godine ima 600 letova tjedno, 11 više. Aerodrom je u VIII. mjesecu imao 284 tjednih leta manje od Beograda, no 116 više od Zagreba, 157 više od Dubrovnika, 259 više od Prištine i 358 više od Skopja.

Stoga u ovom momentu easyJet ima 19,5% udjela iako je prošlog ljeta imao 18,0%. Croatia je zadržala 17,3% tržišnog udjela. SAS je pao sa 10,2% na 8,7%, Eurowings je ostao na 6,3%, Norwegian je pao sa 5,8% na 5,5%, Wizz Air je pao sa 6,1% na 5,3% i KLM je pao sa 3,4% na 3,3%. Vueling je porasto sa 2,7% na 3,0%.

U Splitu je u IV. mjesecu najviše letova imao Zagreb, no on je sada na tek 6. poziciji (26 letova). Ispred su London (60 tjednih letova), Amsterdam (32 leta), Paris (31 let), Beč (29 letova) i Stockholm (26 letova). London je više nego fascinantan i Split ima daleko najviše letova za London u regiji, u prosjeku 8,6 letova dnevno. Split ima čak 60 letova za London, dok iz Dubrovnik ima 46, Beograd 19 i Zagreb 18.

Split je ima 85,7 letova dnevno u prosjeku. Najviše letova ima u nedjelju (95). Iznenađujuće subota koja je godinama bila najfrekventniji grad je danas tek 3. sa 91 letom (petak ima 94). Isto je bilo i prošlog ljeta. Iznenađujuće! Najmanje letova Split ima u četvrtak (76). Razlika između dana sa najviše i najmanje letova je u 19 letova, dakle još uvijek ima mjesta za povećanje broja letova kroz tjedan, no to je sada bitno bolje nego je bilo prošlih ljeta. U regiji Split ima 26 letova za Zagreb, te po 6 za Beograd i Osijek.

Split je i financijski pozitivna zračna luka. Ima najveći profit od svih hrvatskih zračnih luka. U 2022. Split je imao profit od 14,7 milijuna EUR, čak 4,3 milijuna više od većeg Zagreba i 7,4 milijuna više od Dubrovnika. U 2023. Split je imao 14,0 milijuna EUR profita i 64,7 milijuna EUR prometa. Aerodrom ima 143,7 milijuna EUR kapitala, 184,4 milijuna EUR sredstava, 447 zaposlenih i prosječnu plaću po zaposleniku 2764,81 EUR. Bravo Split!

Ovdje se moramo prisjetiti da je Split u top sezoni imao udar hakera na svoj sustav. Odmah po udaru je bilo kašnjenja, no manjih od dva sata. Split se ekstremno brzo pribrao, krenuo ručno henladati putnike (kao u osamdesetim godinama prošlog stoljeća), te su kašnjenja bila vrlo mala. Tako su radili idućih dva dana, a nakon toga su uspjeli povratiti dio sustava. U sedam dana su povratili većinu sustava. I nisu platili hakerima ucjenu koju su tražili. Ako vidimo primjer Seattlea gdje aerodrom i nakon mjeseca dana nije uspio povratiti većinu svojih sustava, tu Splitu i te kako treba čestitati.

Zima i dalje nije dobra

Split se opako trudi smanjiti sezonalnost. No, ipak u zimskim mjesecima na aerodromu ima tek 30.000 do 50.000 putnika. Jako loše, to je tek neznatno više nego imaju Dubrovnik, Banja Luka, Niš i Tuzla, ali bitno manje nego imaju Podgorica, Ljubljana ili Sarajevo. Split kao grad od 160.000 stanovnika, sa jakom dijasporom i turističkim prometom (čak i zimi) bi ipak morao imati bar duplo više putnika. Odnos najlošijeg mjeseca (I. mjesec 30.012 putnika) i najboljeg mjeseca (VII. mjesec 770.502 putnika) je 1:25,7. Ogromno. Istinski se treba diviti ZL Split da uspijeva postaviti operacije na taj način i sa tolikom razlikom u broju putnika. To znači i ogromnu razliku u broju zaposlenika, veliki broj sezonskih radnika, te ogromnu razliku u potrebi za infrastrukturom i logistikom tijekom zime i ljeta.

Danas Split zimi ima čak 15 linija koje operiraju 4 prijevoznika (Croatia, Eurowings, Trade Air i KLM). Najviše letova zimi ima Croatia koja cijele zime leti za Zagreb, Frankfurt, Minhen, Rim i Zurich, a dio zime za London i Copenhagen. Eurowings pak leti na četiri linije: Cologne, Stuttgart, Dusseldorf i Hamburg. Trade Air leti za Pulu, Rijeku, Dubrovnik i sa 1stop za Osijek, dok KLM ima jednu liniju za Amsterdam.

Ove zime broj letova za Split značajno povećava Eurowings i KLM, dok će Croatia liniju za Zurich operirati cijele zime iako prošle zime nije operirala od sredine I. mjeseca do kraja zimskog reda letenja. Croatia će i dalje imati 24 tjedna leta za Zagreb, te po 7 za Frankfurt, Minhen i Rim ove zime. U zadnjih dvije godine Split je dobio 5 novih zimskih linija. Na koncu treba priznati da Split ima više linija, letova i putnika tijekom zime od Banja Luke i Niša koji su bitno veći gradovi od Splita.

Iskreno za nadati se da će Split u idućim godinama bitno povećati broj linija i prijevoznika iz Splita zimi. I sama ZL Split je izjavila da joj je to strateški bitno i da na tome ozbiljno radi. Realno bi bilo da easyJet koji ima 117 tjednih letova ljeti ima i pokoji let zimi. Pa imaju ih i iz Dubrovnika gdje imaju bitno manje letova ljeti. Neki zimski let mogli bi imati i Norwegian, SAS, Lufthansa, Austrian i Wizz Air. A broj letova bi i dalje mogla povećavati i Croatia, koja bi realno mogla uvesti zimske letove za Paris, Dublin i Beč, ali i operirati London i Copenhagen cijele zime. Split je za zamaaero izjavio da će kompanije koje bi letjele zimi dobiti i mogućnost većeg broj letova ljeti. Prilična motivacija. Konačno i Hrvatska turistička zajednica je odlučila subvencije (udruženo oglašavanje) temeljiti na letovima koji operiraju u pred i post sezoni, te zimi. Pametno!

Iskoristi li Split sve svoje zimske potencijale, mogao bi imati duplo više putnika zimi (najslabiji mjesec bar 60.000), a u III. mjesecu bi mogao preći i 100.000 putnika. To bi značilo da bi Split u pet zimskih mjeseci mogao imati i 370.000 putnika ili 74.000 putnika u prosjeku mjesečno.

Što dalje

Split se fino razvija i raste. I neosporno će tako biti i u budućnosti. No, aerodrom ima ogroman limit vezan uz infrastrukturu koja je već sada kočnica razvoja, a to će biti još više u budućnosti. I dok u predsezoni, postsezoni i zimi (od X. do V. mjeseca) aerodrom i te kako ima prostora za dalji rast i to svim danima u tjednu, pa čak i vikendom, a nešto rasta može akumulirati i u VI. i IX. mjesecu, u top sezoni (VII. i VIII.) mjesec ti potencijali su daleko manji. Petkom, subotom i nedjeljom aerodrom gotovo da nema slobodnih kapaciteta i može dodati možda još desetak letova rano ujutro i jako kasno navečer. Zbog toga se niz kompanija odbija. Split radi toga ne može uči niti u poseban aranžman sa Ryanairom kakvog imaju Zagreb, Zadar i Dubrovnik koji imaju baze ovog prijevoznika, a to ne može ni sa easyJetom, Wizz Airom, Eurowingsom ili Norwegianom. Jer jednostavno nema kapaciteta da im omogući dodatnih više desetaka letova tjedno u top sezoni. Stoga aerodrom i te kako treba poraditi na infrastrukturi.

Split je u zadnjih par godina ozbiljno investirao u infrastrukturu. Aerodrom je uložio 61 milijun EUR u novi vrlo moderan terminal koji je povećao kapacitete na pet milijuna putnika, novi terminal ima 32 šaltera za registraciju putnika, 10 automata za samoregistraciju, automatski sustav za zaštitni pregled kapaciteta 3000 kofera na sat, sedam linija za sigurnosni pregled, 5 karusela za preuzimanje prtljage, šest novih gateova, 1200 sjedalica u čekaonici i 500 sjedalica u novim ugostiteljskim objektima, panoramski restoran, bitno veći duty free shop, te je dobio novu business ložu. Split je uložio 13 milijuna EUR u novu zapadnu stajanku koja je povećala broj parkirnih pozicija za 8. Split je i obnovio stari terminal, napravio parkiralište (južno od ceste) za 900 automobila, napravio autobusni terminal za 48 autobusa, napravio zatvoreni pješački nadvožnjak do parkirališta, napravio rent’a’car kompleks i to u čvrstom objektu, a ne kao kod dobrog dijela aerodroma u kontejnerima, uredio ogroman prostor ispod nove stajanke za aerodromske službe. Split je i kupio zemlju za dalju ekspanziju jer je bila jako jeftina pošto ju je prodavala kompanija u stečaju. Da to nije napravio ovu zemlju bi za 5-6 godina, kada će mu trebati, plaćao daleko više, a i pitanje je bi li bila na dispoziciji pošto bi promijenila vlasnika koji bi tu mogao svašta nešto sagraditi. Samim time je Split u posljednjih par godina investirao preko 100 milijuna EUR vlastitog novca i novaca kredita kojeg sam otplaćuje. Ovaj novac nije dobio od Europske Unije, država ili koncesionara za razliku od Dubrovnika, Zagreba ili Zadra. Malo li je? Nije li to za velike čestitke? Koliko je aerodroma u posljednjih par godina investiralo preko 100 milijuna EUR u regiji?

Naravno, svi bi mi željeli da Split ima bitno veću stajanku, da ima paralelnu rulnicu, da produži uzletno-sletnu stazu da mogu slijetati širokotrupci. No, Split je investirao preko 100 milijuna EUR. Split mora vraćati kredite i nije realno da se dodatno kreditno zadužuje. Konačno Split i sa ovom infrastrukturom uspijeva hendlati skoro 100 letova dnevno petkom, subotom i nedjeljom u top sezoni, on mjesečno ima i 750.000 putnika, on u 10 mjeseci godine nema baš nikakvih problema sa infrastrukturom, a tih problema nema ni od ponedjeljka do četvrtka u top sezoni, tj. tada može odobriti sve tražene slotove. Znači Split uspijeva poslovati racionalno.

Splitski glavni problem je što za razliku od Zagreba, Zadra, Dubrovnika i Pule ne može dobiti gratis zemlju od vojske, već mora kupovati superskupu zemlju od privatnika. Ova zemlja je enormno skupa čak i uz eksproprijaciju. I dok Split ne vrati kredite za sadašnju infrastrukturu nije realno da kreće u nove skupe projekte proširenja stajanke, rulnice i piste koji koštaju nekoliko desetaka milijuna EUR. Planovi postoje, no aerodrom trenutno racionalno radi i jednostavno racionalno upravlja sredstvima.

Split je izjavio za zamaaero da intenzivno radi na kupnji zemlje za proširenje stajanke i rulnice. Izjavio je da je prioritet proširenje stajanke, a potom će se raditi paralelna rulnica. Nisam baš siguran da je to logično. Split dana ima 15 parkirnih pozicija, a može imati tek 6-7 operacija po satu. Stoga bi izgradnja paralelne rulnice trebala biti prioritet. Aerodrom bi time mogao ozbiljno povećati broj operacija, no i da poveća broj operacija za duplo još uvijek bi imao manje od 15 koliko ima parkirnih pozicija.

Kada jednom Split napravi rulnicu (a plan je da to napravi kada dostigne 5 milijuna putnika) moći će broj operacija povećati sa sadašnjih 6-7 letova u satu. Stajanku koja sada ima 7 parkirnih pozicija za najveće uskotrupce (A321), pet pozicija za avione do veličine A319 i tri pozicije za manje avione (turboprope i business jetove) će morati proširiti na bar 25 pozicija. A tada će Split osim daleko više aviona na redovnim linijama moći opsluživati i brojne business avione, sportske i školske avione, te aviotaxi, koje sada odbija. Ovih aviona ima brdo, i nekoliko desetaka tjedno, no isti sada moraju tražiti alternative u Zadru, Dubrovniku i Braču.

Split bi u petak na subotu i subotu na nedjelju trebao biti otvoren 24 sata na dan. Time bi otvorio mogućnost dodatnih letova u ove udarne dane. Danas se iz Splita tijekom ljeta leti od 6 ujutro do ponoći. To je OK za ostale dane u tjednu, no ne i za vikend. Kada bi Croatia Airlines postavila logične valove onda bi Split i zimi morao raditi od 6 do ponoći (zadnji avioni iz Zagreba bi kretali oko 23:00).

Produžavanje uzletno-sletne staze svakako nije prioritet jer Split bi možda mogao imati 2-3 interkontinentalna leta u tri-četiri mjeseca top sezone u doglednoj budućnosti, a za tako nešto se ne isplati investirati više desetaka milijuna EUR u proširenje. No u daljoj budućnosti i to će se trebati napraviti. Split ima gdje proširiti uzletno-sletnu stazu na preko 3000 metara, no naravno i ovdje je problem vrlo skupa zemlja koju mora otkupiti.

U neposrednoj blizini splitske zračne luke, 400 metara od praga 05, nalazi se letjelište Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Divulje, koja je do 2008. bila 95. baza HRZ, a sada je dio 93. baze HRZ-a Zadar. Divulje se koriste za stacioniranje eskadrile transportnih helikoptera koje  najčešće koriste za protupožarnu sezonu i prijevoz bolesnika. U ovom objektu je tijekom ljeta smješten i jedan laki protupožarni avion Air Tractor AT-802 koji služi za izviđanje i prvu navalu do dolaska težih vodenih bombardera CL-415 iz Zadra. Baziranjem AT-802 u Divuljama odziv je bitno kraći nego iz Zadra ukoliko je požarište na području Splita ili južnije. Po potrebi letjelište smješta i opslužuje i više protupožarnih aviona i helikoptera u slučaju većih požara. U Divuljama je i sjedište protupožarnog NOS-a (namjenskih operativnih snaga). Divulje imaju veliku stajanku, brojne hangare i čvrste objekte. Kako se samo dio bivše baze koristi za potrebe HRZ-a, ista bi jednog dana mogla biti prostor širenja Zračne luke Split, poglavito u sektoru generalne avijacije ili carga, a za isto je potrebno samo lokalnu cestu spustiti kao podvožnjak ispod rulnice, te stajanku vojne baze spojiti sa pragom 05.

Iz sadašnje katamaranske luke polijetali su hidroavioni bankrotiralog ECA. Potrebno je izgrađeni nadvožnjak koji vodi do parkirališta spojiti natkrivenim prolazom prema luci gdje bi trebalo izgraditi omanji terminalčić, nešto slično kao u Zračnoj luci Venecija. Luka je udaljena 500-600 metara, za što treba 5 minuta hoda iz rubnog dijela novog terminala. Iz ove luke bi mogli odlaziti hidrogliseri za Brač, Hvar, Vis, Lastovo i Korčulu. Osim putnika ZL Split ove linije bi koristili i putnici iz Kaštele, Trogira, Čiova, Posedarja, Šibenika, Vodica, Pirovca, Solina i Drniša, koji bi time uštedjeli bar sat vremena vožnje do brodske luke Split, te ne bi imali problema sa parkiranjem kojeg sada u Splitu i te kako imaju.

Split ima i vrlo lošu cestovnu infrastrukturu obzirom da uz aerodrom prolazi pretrpana dvotračna cesta kroz koju teče lokalni promet, ali i promet prema Trogiru i Splitu. Do četverotračne splitske zaobilaznice trebalo bi sagraditi 3 km četverotračne ceste na istok (smjer Split i autoput za Zadar, Zagreb i Dubrovnik) i 4,5 km na zapad (smjer Trogir-Primošten-Šibenik). Ovo je već odavno trebalo biti napravljeno.

Split ima još nešto linija koje bi još mogao otvoriti, prvenstveno za Belfast, Newcastle, Liverpool, East Midlands, Nicu, Veneciju, Cataniu, Bolognu, Anconu, Pisu, Torino, Innsbruck, Hannover, Nuremberg, Rzewzow, Poznan, Budimpeštu, Bratislavu, Brno, Cluj, Sofiju i Niš. Croatia bi svoje lesiure lnije morala povećati na bar 2 tjedna polaska, jer linije sa jednim polaskom nemaju baš nekog smisla. No, Splitu najviše nedostaju letovi Turkisha za Istanbul, flydubaia za Dubai i Qatar za Dohu. To je nešto što bi Split u doglednoj budućnosti svakako morao privući.

Kako Air Transat nabavlja A321XLR Split bi svakako trebao privući i ovog prijevoznika sa letovima za Toronto, konačno oni su prije Covida-19 već najavili letove, no u zadnji čas od njih odustali. A321XLR nabavljaju i American i United pa je vrlo realno da Split privuče i neku liniju iz SAD-a. Ovaj avion nabavlja i IndiGo pa bi Split mogao dobiti i koji let iz Indije. Ako Dubrovnik može imati long-haul letove, onda to svakako može i Split. A A321XLR i te kako može slijetati na sadašnju uzletno-sletnu stazu, te ima dolet za letove na Istočnu obalu SAD-a, Kanadu i Indiju.

Splitu kapa do poda. Iako imaju daleko najteže uvjete u regiji oni bez problema hendlaju 750.000 putnika, bez kašnjenja i otkazivanja, te izgubljene prtljage. Management Vincia i Menziesa iz Beogada bi trebao i te kako na instrukcije kod Lukše Novaka. Split je svima uzor i pokazuje kako se treba voditi aerodrom. A uz to nije pod koncesijom ili stranim vlasnikom, nego ga vodi državna uprava. Kako to? Pa vlasnici moći nas uvjeravaju da to nije moguće. Iako ih odlični primjeri Splita, Dubrovnika, Zadra, Sarajeva i Podgorice i te kako demantiraju.

Zbog investicije u infrastrukturu od preko 100 milijuna EUR, zbog tolikog povećanja prometa, linija, frekvencija i putnika, zbog toliko broja putnika u top sezoni uz infrastrukturalne limite, svaka kritika upravi ZL Split iskreno ne stoji. Upravo suprotno treba im reći ogromno bravo i iskreno čestitati. Jasno, dalmatinski mentalitet je takav da uspjeh nikad nije dostatan, pa bio on čak i velik kao u slučaju Splita.