Treća uzletno-sletna staza na Heathrowu je već odavno trebala biti napravljena. Istinski ona se trebala napraviti još 2000. godine, najkasnije 2005. Već sada Heathrow bi trebao imati četiri uzletno-sletne staze, realnije čak i pet. Bitno manji Amsterdam (16 milijuna putnika manje od Heathrowa) ima 6 uzletno-sletnih staza, te bitno manji Paris, Frankfurt i Madrid imaju 4 uzletno-sletnih staza, dok malo manji Istanbul ih ima 5.

No, treća uzletno-sletna staza se u beskraj prolongira, ona opako poskupljuje iz godine u godinu, ne nazire se kraj rasprava i početak radova. Sada se planira da će se ista otvoriti tek za desetak godina, 2035. do 2040. Pobogu. Heathrow gubi utrku sa konkurencijom. Istanbul će preskočiti broj putnika Heathrowa ove 2026. godine, 2025. razlika je bila u samo 45.000 putnika, iako je godinu prije razlika bila skoro 4 milijuna putnika. Paris Charles de Guale se opako približava, a i svi ostali najveći aerodromi Europe. Do 2040. Heathrow će preskočiti Istanbul, Paris, Frankfurt, Madrid, moguće i Amsterdam (ako se prekinu političke gluposti sa limitiranošću broja putnika).

Kako se razvijala ideja sa 3. uzletno-sletnom stazom

Prije punih 20 godina (2006.) krenula se razvijati ideja nove uzletno-sletne staze u Londonu. Za istu su kandidirali Heathrow, Gatwick i Stansted, a čak je i Luton objavio da i oni smatraju da bi trebali dobiti 2. stazu. Na kraju je nakon duge rasprave odlučeno da će se treća staza graditi u Heathrowu, da je tamo najpotrebnija.

Istovremeno je Boris Johnson, tadašnji gradonačelnik Londona, kasnije premijer Velike Britanije, 2008. godine iznio ideju da se gradi novi aerodrom istočno od Londona, na morskoj obali koji je nazvao Themes Estuary Airport, no popularno se zvao „Boris Island“, a on je projekt zvao London Britannia. Na kraju je naziv bio Themes Hub Airport. Projekt je krenuo ozbiljno promovirati i lobirati 2013. Projekt je trebao koštati 47,3 milijarde GBP, ali neke procjene su išle i do 100 milijuna GBP, i značio je zatvaranje Heathrowa. Aerodrom je bio cjelovito rješenje ne samo zračnog prometa Londona i Britanije, nego i željezničkog čvorišta, korištenja rijeke Themse, cesta, karga, energetske infrastrukture, zaštite od poplava i trgovačkog centra Velike Britanije. Aerodrom je u 1. fazi trebao imati kapacitet od 110 milijuna putnika, te se trebao otvoriti 2029. Put do Londona je bio 55 km i trajao bi 26 minuta brzom željeznicom. Kako je slijetanje i polijetanje trebalo biti iznad mora, aerodrom ne bi imao banove radi buke i radio bi 24 sata na dan. Kako bi aerodrom bio direktno vezan na Tunel ispod La Manchea isto bi značilo i privlačenje putnika iz Pariza.

Na koncu se, usprkos velikog truda i lobiranja Borisa Johnsona od ideje odustalo radi niza problema, ali prvenstveno radi ogromne cijene koštanja aerodroma. I krenulo se u realizaciju dodatne uzletno-sletne staze na londonskim aerodromima.

London Heathrow je do 2004. rastao nekih 2 do 4 milijuna putnika. No, od 2004. do 2026. je narastao samo 16,5 milijuna putnika ili samo 820.000 putnika godišnje u prosjeku. Aerodrom je 2019. imao 80,9 milijuna putnika, a 2025. 84,5 milijuna. Sadašnji kapacitet aerodroma je 82 milijuna putnika, dakle aerodrom radi sa 103% kapaciteta. Od 2005. do 2025. broj operacija je smanjen za 4 godišnje (broj je i 2019. bio manji nego 2004.), 2005. broj operacija je bio 477.887, a 2025. je imao 477.883. Ovo znači da Heathrow nakon 20 godine ne može više rasti sa brojem operacija, već raste samo zato što na njega lete bitno veći avioni (A380, B777, B747, A321, B737-900, B737-9…) nego prije. Aerodrom u ovom momentu radi sa 99% kapaciteta, a u slučaju poremećaja isto ima višednevne posljedice, čak i kada se radi toga aerodrom otvori za operacije noću (a to se dešavalo). Heathrow je duplo manji po površini od Frankfurta, te 6,5 puta manji od Istanbula.

Najveći problem Heathrowa je što ima vrlo lošu regionalnu konektiranost i što se ukidaju regionalne linije prema gradovima u Velikoj Britaniji da bi se uvele isplativije linije. Heathrow ima konekcije prema samo 13 gradova u Velikoj Britaniji, no istovremeno Amsterdam ima letove prema 23 aerodroma u Velikoj Britaniji. Samim time putnici iz Velike Britanije se moraju konektirati preko stranih aerodroma.

Iako se rade studije i finalni izvještaji od 2006. tek 2016. je donesena odluka o uzletno-sletnoj stazi sjeverozapadno od sadašnjeg aerodroma, uz gradnju novog terminala južno od staze (između sadašnje sjeverne staze i nove staze). I onda kreće rat sa udrugama za zaštitu okoliša o zelenim fundamentalistima, koja je završila i na sudu. Konačno 2020. sud odlučuje da se staza može graditi, a 2025. vlada potvrđuje odluku.

Plan je da se 3. uzletno-sletna staza sagradi 2035. do 2040. Pobogu, pa to je za tek 10 do 15 godina. A što je 30 do 35 godina od prve ideje i 40 godina od istinske potrebe za 3. stazom. Kada se ona izgradi već odavno će postojati potreba za 4. i 5. stazom. A gdje će se ona graditi i sa koliko novaca? Prvi plan je bio da 3. uzletno-sletna staza bude gotova 2015. godine. No, silna prolongiranja su pomaknula ovaj datum za čak 20 do 25 godina. Prestrašno. Analize kažu da svaka godina prolongiranja odluke košte 1,1 milijardu GBP.

Dubai ima 95 milijuna putnika sa dvije uzletno-sletne staze, ali tamo avioni slijeću 24 sata na dan, većina tijekom noći, što na Heathrowu nije moguće radi bana za polijetanja od 22:40 do 6:00 i za slijetanja od 22:55 do 5:05 sati, uz najviše 5800 operacija tijekom noći godišnje (u prosjeku 15 dnevno). Ni jedan drugi aerodrom koji ima preko 80 milijuna putnika nema samo dvije uzletno sletne staze. Chicago O’Hare ih ima 8, Dallas 7, Denver 6, Atlanta, Shanghai Pudong, Istanbul i Guangzhou po 5, Tokyo Haneda ima 4 staze.

Kako će staza izgledati

Da bi se sagradila ova staza potrebno je srušiti preko 700 kuća, 1600 osoba će biti raseljeno, pri čemu bi se vlasnicima platilo 125% stvarne vrijednosti nekretnina. Protivnici izgradnje 3. uzletno-sletne staze tvrde da će biti srušeno 4000 kuća. Staza će se graditi 1035 metara sjeverozapadno od postojeće sjeverne uzletno-sletne staze.

Prva vrijednost radova je bila 16,8 milijardi GBP, no potom je staza skraćena za 300 metara što je pojeftinilo projekt na 13,4 milijardi GBP što je bio prijedlog 2017. Potom je iznesen projekt po kojem bi se uzletno-sletna staza skratila sa 3500 na 2800 metara na koju bi slijetali i polijetali samo uskotrupci, a širokotrupci bi na ostale dvije. I tada se ne bi trebao dirati autoput (ideja je bila da se pomakne 130 metara na zapad i da se napravi tunel ispod staze i rulnice), bilo bi manje kuća za rušenje. I to je bilo inteligentno rješenje, ogroman dio operacija na Heathrowu su uskotrupci koji bi ovdje operirali.

No, onda je ipak 2025. prevagnula ideja da se ide na dugačku long-haul pistu. Baš glupo. Sama staza je sada poskupila sa 13,4 milijardi GBP na čak 21 milijardu GBP. No, ukupan trošak bi bio 49 milijardi GBP jer bi novi terminal koštao 12 milijardi GBP, a 15 milijardi bi se potrošilo na modernizaciju aerodromske infrastrukture. Novac koji je bio dostatan za izgradnju Themes Aerodroma u 1. fazi.

Osim uzletno-sletne staza ovdje će se graditi i novi terminal. Trenutno Heathrow ima 4 terminala (2, 3, 4. i 5.) jer je Terminal 1 zatvoren i na njegovom mjestu će se širiti Terminal 2. Stoga bi bilo logično da ovaj terminal dobije oznaku 1 (trenutna oznaka je T5X). Kasnije se planira graditi i satelit ovog terminala koji sada nosi kodno ime T5XN. Osim terminala gradit će se i velika stajanka, dvije paralelne rulnice, rulnice prema ostalim stajankama i uzletno-sletnim stazama, te 14 izlaza sa stajanke, od kojih je 8 brzih izlaza, kao i željeznička stanica, te dva velika parkirališta (36.000 vozila). Osim što će se autoput M25 pomaknuti za 130 metara zapadno i imat će veliki tunel ispod staze, niz lokalnih prometnica će se promijeniti i izmjestiti, a nekoliko će ih se i izgraditi i dograditi. Heathrow tvrdi da će se kapacitet karga povećati za 50% izgradnjom 3. uzletno-sletne staze.

U isto vrijeme planira se srušiti Terminal 3, te potpuno preurediti Terminal 2 koji bi imao 3 satelita (uz terminal A, sateliti bi bili B, C i D). Istim bi Heathrow imao tri stara i jedna novi terminal. Već sada se radi na poboljšanju postojeće infrastrukture za što se izdvajaju milijarde GBP.

Važno je spomenuti da se za izgradnju 3. uzletno-sletne staze i novog terminala neće potrošiti novac poreznih obveznika, nego će isto isfinancirati privatni kapital vlasnika aerodroma.

Protivnici aerodroma (Greenpeace i ostali) smatraju da se 3. uzletno-sletna staza ne treba graditi i da Heathrow ne treba rasti. Oni smatraju da se treba razvijati regionalne aerodrome poput Southenda, Lutona, Stansteda, Southamptona, Kenta, Oxforda… Neki čak smatraju da bi Birmingham (204 km) i Cardif (243 km) trebali preuzeti dio prometa Londona. Također smatraju da treba graditi superbrze željeznice prema svim dijelovima Velike Britanije koje bi smanjile potrebu za avio prometom. No, sve to nije rješenje. Superbrze željeznice bi smanjile promet unutar Velike Britanije što je jako mali postotak letova iz Heathrowa. Što je sa letovima za ostatak Europe, što je sa ogromnim brojem long-haul letova? Regionalni aerodromi se mogu razvijati i razvijaju se, ali oni ne mogu preuzeti funkciju prvog huba Velike Britanije, oni mogu preuzeti leisure linije, LCC linije i short-haul linije, bez ozbiljnih konekcija. Ništa više od toga. Gatwick se jako trudi pa ima vrlo skroman broj long-haul linija. Konačno i ovi aerodromi imaju problema, poglavito Stansted i Gatwick kojima i te kako treba druga uzletno-sletna staza. Među protivnicima 3. uzletno-sletne staze su bila i tri gradonačelnika Londona, pri čemu je Johnson zagovarao ideju Themes aerodroma.

Koji će biti efekt nove staze

London Heathrow je objavio da će treća uzletno-sletna staza povećati broj letova aerodroma na 756.000 godišnje i 150 milijuna putnika. Aerodrom je u 2025. imao 477.883 operacije i 84.463.000 putnika. To bi značilo malo manje od duplo spram sadašnjeg broja. Ne drži vodu, malo pretjerano. Ali da, brojka će biti daleko veća, realno oko nekih 730.000 operacija i 140 milijuna putnika. Jasno isto bi odmah otvorilo brdo novih slotova na Heathrowu. Sada nema novih slotova, vrlo rijetko tko ih dobiva, daju se na kapaljku. Slotovi se oslobađaju samo kada kompanije bankrotiraju pa se slotovi oduzimaju, te kada ih kompanije prodaju ili iznajmljuju (daju u leasing). Kompanije koje kupuju slotove plaćaju i do 75 milijuna USD za jedan dnevni slot na Heathrowu. A i takvih prodaja ima jako malo tek jedna do dvije godišnje. Prisjetimo se kako je Croatia Airlines krajem 2016. prodala 5 tjednih slotova u vrlo dobrom jutarnjem terminu za samo 19,5 milijuna USD, što je bilo punooo premalo, barem tri puta premalo.

Iskreno, trenutno je atmosfera da se 3. uzletno-sletna staza gradi. No, hoće li neka nova vlast imati isto sluha i hoće li ona promijeniti mišljenje? Hoće li zelene udruge povećati pritisak, aktivirati javnost, prolongirati ili zabraniti radove? Hoćemo li onda još prolongirati ovaj projekt, ili ga čak ukinuti? Što se, pobogu više čega, zašto se ne ruše kuće i zašto se ne kreće sa radovima?

Za sada još nema ni datuma početka radova. Prema nekim neslužbenim informacijama radovi bi trebali krenuti 2029. Zašto pobogu? Zašto čekati još tri godine. I zašto će se to graditi punih 6 do 10 godina? Pa prvotni plan je bio da radovi budu gotovi za 3 godine.

Heathrow više nema gdje rasti, avioni koji tamo lete su već ogromni, nama većih. Tek neznatan broj ovih manjih može narasti, stoga će aerodrom jako teško doći do 90 milijuna putnika do 2040. i nove uzletno-sletne staze. Takse rapidno rastu, što je i logično obzirom na potražnju, a i sa toliko enormnim taksama (među najvišim u Europi) interes je ogroman i masa kompanija traži slotove za Heathrow. Stoga istinski nije jasno što se čeka. Zašto će se čekati još 10 do 15 godina na uzletno-sletnu stazu. I što do tada?

Gatwick više nema puno prostora za rast, ni Stansted, a ni City. Ni Luton neće još dugo moći rasti. London već sada ima šest aerodroma, daleko više nego i jedan drugi veliki grad u Europi (Paris ima tri, Istanbul i Frankfurt po dva, ostali po jedan). Stoga da, London i Velika Britanija gube, opako gube. Mogli bi imati daleko više putnika i operacija, mogli bi ubiti konkurenciju. No, glupost vlasti, megalomanski projekti i 30 godina čekanja rade u korist svoje štete.

A što sa Gatwickom i Stanstedom? Oni neće ni do 2040. dobiti drugu pistu. Gatwick je imao 42,8 milijuna putnika 2025. (43,2 milijuna 2024, 46,6 milijuna 2019.), no samo jednu uzletno-sletnu stazu. Ovo je i više putnika po stazi nego što ih sada ima Heathrow. Gatwick već dugi niz godina radi projekt korištenja druge umetnute uzletno-sletne staze (glavna ima 3316 metara, umetnuta 2565 metara dužine). Kako su ove dvije uzletno-sletne staze udaljene tek 150 metara, avioni neće moći imati paralelne procedure, pa su predložene procedure po kojima će dva aviona paralelno stajati na stazama, te će drugi polijetati ili slijetati odmah nakon što prvi to učini. Time će se smanjiti razmak između operacija i povećati kapacitet aerodroma. Rad na ovim procedurama traje već dugi niz godina. Ipak, Gatwicku i te kako treba druga prava uzletno-sletna staza. Opako treba!

Stansted ima 29,8 milijuna putnika, rekordan broj do sada. Oni uspijevaju ishendlati broj putnika sa tek jednom uzletno-sletnom stazom, ali to neće moći još dugo. Luton ima 17,8 milijuna putnika i njima će trebati 2. uzletno-sletna staza. I sada se postavlja opravdano pitanje, zašto se Gatwicku, Stanstedu i Lutonu ne dozvoli izgradnja 2. uzletno-sletne staze ako bi se ista gradila novcem aerodroma, a ne novcem poreznih obveznika? To ne košta Veliku Britaniju ništa, zašto se ovi projekti koče? Kojeg to ima smisla?

Sve oko treće uzletno-sletne staze na Heathrowu je kontradiktorno, glupo i krajnje neracionalno. Kao da se radi o zemlji trećeg svijeta, a ne o najvećoj zračnoj luci Europe i jednoj od najvećih u svijetu. U međuvremenu su izgrađeni novi mega aerodromi u Istanbulu, Mumbaiu, Ho Chi Minhu, Sydneju, Mexico Cityu i Pekingu, otvoreno je više velikih novih terminala na velikim aerodromima, do tada će se sagraditi novi mega aerodromi u Varšavi, Addis Ababi, Riyadhu i Dubaiu. London kasni, opako kasni, kasni 40 godina. Istinski i krajnje nepotrebno.