Sve od 1991. do 1995. u Hrvatskoj gotovo da nije bilo turizma. Jako malo je putovala domaća raja, a stranaca je bilo zanemarivo. Putovalo se tek u Istru i na otoke. Sjećam se da sam u tih pet godina samo jednom otišao na Hvar na sedam dana i to sam morao putovati lokalnom cestom preko Josipdola i Žute lokve, pa preko Senja, trajektom na Novalju (Pag), i preko Paškog mosta i Zadra za Split. Na jednom dijelu kod Josipdola nije bilo ni asfalta, a put je trajao nekih desetak sati.

Sve do 1996. Croatia je držala ogromnu većinu letova za Hrvatsku, stranaca je bilo jako malo, tek nešto malo Lufthanse, Air France-a, Austriana i Swissa, te još pokoji let neke manje kompanije ljeti. Croatia je, obzirom na ratno stanje, imala vrlo zavidan broj linija, njih iznenađujuće puno. U debelo ratnom ljetu 1993. Croatia je letjela iz Zagreba za Amsterdam, Berlin, Bratislavu, Bruxelles, Dubrovnik, Frankfurt, Hamburg, Istanbul, Kijev, London, Madrid, Milano, Moskvu, Minhen, Paris, Prag, Pulu, Rijeku, Rim, Skoplje, Split, Stuttgart, Beč i Zurich, te iz Splita za Dubrovnik, Dusseldorf, Frankfurt, Graz, London, Maribor, Paris, Pulu, Rijeku, Rim, Beč, Zagreb; iz Dubrovnika za Pulu, Rijeku, Rim, Split, Zagreb; iz Pule za Amsterdam, Dubrovnik, Manchester, Prag, Split, Zagreb; iz Rijeke za Bratislavu, Budimpeštu, Dubrovnik, Prag, Split i Zagreb.

Zadnju godinu prije Mišetića, u ljeto 1996. Croatia je letjela iz Zagreba za Amsterdam, Berlin, Brač, Bruxelles, Kopenhagen, Dubrovnik, Dusseldorf, Frankfurt, Istanbul, London, Lošinj, Moskvu, Minhen, Paris, Prag, Pulu, Rim, Sarajevo, Skoplje, Split, Stockholm, Stuttgart, Tiranu, Beč, Zadar i Zurich. Croatia je svakodnevne letove iz Zagreba ili više od toga imala za Dubrovnik, Frankfurt, London, Minhen, Pulu, Sarajevo, Split, Beč, Zadar i Zurich. Iz Splita letjeli su za Dublin, Dusseldorf, Frankfurt, Osijek, Paris, Prag, Rim, Zagreb, iz Dubrovnika za Osijek, Rim, Zagreb, iz te iz Pule i Zadra za Zagreb. Evidentno je uprava prije Mišetića htjela imati što više linija, nešto letova iz Jadrana, no gradila je hub u Zagrebu. Nije li tragično da je Croatia prije 30 godina, 1996, imala 26 linija iz Zagreba, a danas ih ima tek 23, dakle 3 manje.

Dolaskom Mišetića broj linija se smanjuje, ali se povećavaju letovi za Lufthansin Frankfurt i Minhen. Tako je 2000. Zagreb imao 21 liniju, 5 manje nego 1996. Ova praksa se sve više intenzivirala tijekom Mišetića, pa sve do Kučka.

Još tamo početkom 2000. kada se u Hrvatskoj krenuo obnavljati turizam, primijetio sam da strane kompanije masovno otvaraju letove, no da Croatia ne otvara linije i ne poduzima baš ništa da preuzme dio tog tržišta, da se profilira i da konkurira strancima. I da se razumijemo to je bilo vrijeme dok još nije bilo LCC, Ryanair i easyJet su tada radili tek 5-6 godina i još su bili male kompanije, te još nisu letjeli za Hrvatsku.

I tada sam prvi puta napisao, da ne mogu vjerovati da je Croatia inertna, da ne vidi priliku, da ne pokušava otvoriti linije za turiste i zaraditi novac. Tada sam posebno naglasio da stranci masovno otvaraju linije za Skandinaviju, Veliku Britaniju i Francusku, nešto manje za Nizozemsku, Belgiju, Švicarsku, Austriju i Italiju, nije bilo letova za Španjolsku, Portugal i Poljsku. Jedino gdje je Croatia nešto radila i imala više letova bila je Njemačka. U Velikoj Britaniji Croatia je letjela samo za London i Manchester, a u Francuskoj za Paris, nije imala čak ni letove za Kopenhagen.

Sjećam se da sam tada pisao vrlo ogorčeno nad tom činjenicom i da sam bio ozbiljno frustriran jer su stranci preuzimali ovo bitno i profitabilno tržište, a mi smo samo vidjeli feeding Lufthanse u Njemačkoj i ništa drugo.

Nažalost situacija se u idućih 25 godina nije ništa promijenila. Croatia i dalje gubit tržišni udio, on je na razini godine 14,1%, a u top sezoni pada i ispod 13%. Prisjetimo se da je još 2010-tih udio bio oko 33%. Omjer letova Croatie za turiste spram stranaca je smješno malen. Pa tako iz Hrvatske u Skandinaviju stranci ovog ljeta drže 184 tjednih letova, a Croatia 16 ili 8,0%. U Francuskoj stranci imaju 116 letova, a Croatia 20 ili 14,7%. Iz Hrvatske za Veliku Britaniju stranci imaju 265 letova, dok Croatia ima 6, što je 2,2%. Istinski žalosno. Ogroman novac ubiru stranci, a Croatia ima više desetaka milijuna EUR gubitka.

analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Croatia Airlines