O da, aerodromi se opako moraju truditi da privuku prijevoznike. Ne, na Connectu i Rutesu ne sjede aerodromi i na obilaze ih avio kompanije, nego obratno. Avio kompanije sjede za stolom, a obilaze ih aerodromi, prezentiraju, mole, lobiraju, predlažu, nude.
I da se razumijemo to nije samo odlika aerodroma u regiji. Daleko više novaca za PSO, subvencije, popuste i druge benefite daju aerodromi po Francuskoj, Španjolskoj, Njemačkoj, Italiji i drugim zemljama Europe nego oni u našoj regiji. Zašto aerodromi to rade?
Mali aerodromi moraju biti jako kreativni
Prvo da riješimo što su to „mali aerodromi“. U europskim relacijama svi aerodromi regije su mali aerodromi, uključujući i Beograd i Zagreb. I stoga ne treba čuditi da se izdvaja novac za PSO letove iz Zagreba (Split, Dubrovnik, Osijek, Pula, Zadar i Brač) i iz Beograda (Niš), te da se odobravaju enormni popusti nekim prijevoznicima popust Air Serbie i Wizz Aira u Beogradu, te Ryanaira u Zagrebu. PSO letove, velike subvencije i/ili popuste imaju i Priština, Split, Dubrovnik, Skoplje, Sarajevo, Ljubljana, Podgorica, Tivat, Zadar i drugi veliki aerodromi regije. Priština je upravo odobrila ogromna sredstva za subvencioniranje letova, Skoplje daje već godinama velik novac Wizz Airu, Sarajevo daje subvencije za linije, Ljubljana daje novac za takse, Podgorica i Tivat daje novac za letove, Split, Zadar i Dubrovnik imaju PSO i udruženo oglašavanje. Većina ovih aerodroma ima neke oblike popusta, poticaja novim linijama i povećanju frekvencija, te zimskih letova.
Pogledajmo Zadar. Realno koliko bi od sadašnjih 1,64 milijuna putnika imao Zadar, bez udruženog oglašavanja koje je bar milijun i pol EUR godišnje? Bi li bez toga letio Ryanair za Zadar? Bi li Zadar imao i 500.000 putnika bez novaca udruženog oglašavanja?
No, manji aerodromi regije moraju biti opako kreativni. Opako. A u te manje aerodrome ubrajam sve one koji imaju manje od milijun putnika, a takvih je 13 od njih 24 u regiji, dakle većina. Oni se moraju daleko više potruditi od onih velikih.
I da među njima ima onih koji se istinski trude, ali ima i onih koji si ne daju baš nešto truda. Danas nećemo o onim lošim primjerima nego ćemo se posvetiti dobrim primjerima u nadi da će na njima naučiti i drugi.
Dakle, mali aerodromi moraju opako i konstantno pregovarati, moliti, prezentirati unaprijed pripremljene podatke, lobirati i koristiti politiku i sve ostale veze za pokretanje linije, forsirati sastanke, imati stalne kontakte, podgrijavati atmosferu, organizirati ručkove, večere, partije i druženja.
Vjerujete linije se pregovaraju mjesecima, neke i godinama. Prisjetimo se da je ZL Dubrovnik za letove prema SAD-u intenzivno pregovarala 12 godina. I samo jedna napomena, što se obavili do X. mjeseca, najdalje XI. za iduću godinu, obavili ste. Nakon toga više šanse nemate.
Nažalost u našoj regiji direktori aerodroma su vrlo često političke funkcije, pa se često i mijenjaju. No, cilj pregovora mora biti konstanta, novi direktor mora nastaviti pregovore, mora koristiti niži management i savjetnike da se nastavi kontinuitet pregovora, treba poštivati prethodne dogovore, čak i kada se progovara godinama i sa više direktora. Jer ako novi direktor to ne činiti em neće biti uspješan, em će ga kompanije doživjeti kao neozbiljnog i neće više sa tom zračnom lukom pregovarati. Europa je globalno selo i ako to napravite u pregovorima sa jednim ozbiljnim igračem, budite sigurni da će to saznati i svi ostali i onda će vas eskivirati u budućnosti.
Kakve sve motivacije postoje
U prvom redu subvencije. Aerodromi daju novac kompanijama za nove linije, za povećanje frekvencija ili velikim igračima za letove. Ovo čini Podgorica, Tivat, Skoplje, Ohrid, Priština, Tuzla, Sarajevo, Mostar. Na neki način to čini i Ljubljana za novi sustav poticaja kojima se plaćaju aerodromske takse Fraportu umjesto avio kompanija.
Ovdje spada i „udruženo oglašavanje“ sustav subvencija u kojem Hrvatska turistička zajednica plaća 50% novaca, a lokalne turističke zajednice (županije, gradova i općina, te drugi turistički subjekti) daju preostalih 50% novaca. Formalno novac se daje za oglašavanje u medijima (web stranici, društvenim mrežama, magazinu…) avio kompanije. No, svi znamo da je to zapravo davanje subvencije avio kompaniji, samo je ovako prezentirano da bi prošlo kontrole Europske Unije.
U 2026. godini Hrvatska turistička zajednica je odobrila čak 3,3 milijuna EUR za projekt „udruženog oglašavanja“ avio kompanija. Ovo je 30% više nego prošle godine, kada je izdvojeno 2,5 milijuna EUR. To znači da će se za subvencioniranje avio kompanija u 2026. u Hrvatskoj izdvojiti čak 6,6 milijuna EUR. Opako i ogroman novac. Zbog ovog će u 2026. biti pet novih subvencioniranih kompanija i bitno više subvencioniranih linija. Među novim partnerima je i Unitedova linija Newark-Split. Kompanije koje se financiraju su Ryanair, easyJet, Eurowings, Lufthansa Grupa, KLM, LOT, Jet2, TUI, United i drugi. Udruženo oglašavanje sigurno koriste Zadar, Pula i Rijeka, a vjerojatno ga koriste i Split, Dubrovnik, Brač, Osijek i Zagreb no u bitno manjem obujmu.
Kod ovih sredstava koristi se novac turističkih zajednica (Zadar, Pula, Rijeka, Split, Dubrovnik, Osijek), države (Ljubljana, Priština, Skoplje, Ohrid), lokalne zajednice (Tuzla, Sarajevo, Mostar), ili samog aerodroma (Podgorica, Tivat).
PSO je poseban sustav poticaja kojim se financiraju linije od interesa za lokalnu zajednicu, te do aerodroma koji su vrlo udaljeni od hubova. PSO u Hrvatskoj imaju Zagreb, Osijek, Pula, Rijeka, Zadar, Brač, Split i Dubrovnik, u Srbiji Beograd, Niš i Morava, a uskoro će i Podgorica u Crnoj Gori imati PSO.
Na nekim aerodromima regije se preuzimaju takse na sebe, pa tako takse BHDCA na sebe preuzimaju Banja Luka i Tuzla, a u Ljubljani dio aerodromskih taksi Fraporta preuzima Republika Slovenija koja ih plaća.
Svi aerodromi regije imaju neki oblik popusta za kompanije, popusta na broj putnika, poticaja novih linija i povećanja frekvencija, popusta za interkontinentalne linije, popusta za cjelogodišnje letove ili baziranja aviona. To doslovce imaju svi aerodromi od Beograda i Zagreba do onih najmanjih. Neki aerodromi regije naplaćuju kompanijama tek 1 EUR po dolaznom putniku unutar tih popusta, a ima jedan koji je naplaćivao samo 0,5 EUR. Znam i primjer jedno aerodroma koji nije nudio samo 0 EUR, nego još i 1 EUR dodatnog poticaja kompaniji po dolaznom putniku za otvaranje novih linija. Nećete vjerovati ali ima aerodroma regije koji imaju čak i popuste na charter letove.
Neki aerodromi vežu popuste na više linija, neki na dužinu operacija (npr. 4, 6, 7 mjeseci sezone, neki na 9 ili 10 mjeseci godine, neki i na svih 12 mjeseci), neki na količinu putnika, neki na kombinaciju svega toga (npr. najmanje 2 linije i 200.000 putnika).
Neki aerodromi ne daju samo opuste na putničku taksu, nego i na hendling, slijetanje, parkiranje, odleđivanje, korištenje avio mostova, osvjetljenje, sigurnost… Posebna vrsta popusta se daje za bazirane avione (jer aerodrom od njih naplaćuje razne usluge poput čišćenja, cateringa, održavanja, posade plaćaju porez…). Neki daju čak i popuste na cijenu goriva.
Ima tu i specifičnih benefita, pa tako Split nudi više letova ili bolje slotove ljeti za one kompanije koje bi imale letova zimi kada Split ima ekstremno malo putnika (ispod 50.0000). Neki aerodromi daju i niz privilegija popust besplatnih usluga, boljih vremena letova, opskrbe…
Neki aerodromi su voljni raditi i nakon otvorenosti aerodroma kako bi dobili neke linije ili prijevoznike. Tako je Podgorica morala otvoriti svoj aerodrom 24 sata, umjesto dosadašnjih od 6:00 do 22:00 sata, da bi zadovoljili potrebe Wizz Aira koji slijeće i nakon ponoći, a često kada i kasni (pa slijeće i u 2:00 i 3:00 iza ponoći), te kreće sa operacijama prije 6:00 sati. Banja Luka je tako izjavila da je voljna raditi i iza 22:00 sata i prije 6:00 kad bi Air Serbia imala letove sa noćenjem u Banja Luci i dolascima oko 1:30, te odlascima oko 4:15 kako se operiraju letovi noćnog 1. vala Air Serbie.
Neke kompanije daju besplatne reklame avio kompanijama, pa ih reklamiraju na svojim web stranicama, društvenim mrežama, na terminalu (jumbo plakati ili ekrani), kao i u specifičnim promotivnim akcijama. Avio kompanije i aerodromi zajedno rade nagradne igre, akcije i popuste na letovima…
Neki aerodromi imaju prodaju karata za prijevoznike, čak i za ULCC Ryanair i Wizz Air. Oni ovo čine čak i bez provizija ili uz simbolične provizije samo da zadovolje prijevoznika i da povećaju prodaju karata.
Neki aerodromi pomažu avio kompanijama u pregovorima sa turističkim agencijama i turoperatorima da kupe grupu karata na svakom letu što bitno smanjuje avio kompaniji rizik pokretanja letova.
Aerodromi organiziraju autobusne linije prema okolnim gradovima kako bi kompanije dobile više putnika. Prisjetimo se kako je bivši management Aerodroma Niš imao linije za Jagodinu i Beograd, te planirao linije za Prištinu, Skoplje i Leskovac, za putnike Ryanaira i Wizz Aira, a koju je za njih vozio autobusni prijevoznik kojem je data koncesija za isto. Ovdje treba spomenuti i kompaniju Balkan transfer koja radi prijevoze za aerodrome u BiH i ima ugovore sa aerodromima.
Aerodromi, poglavito oni koji imaju višak takvih kapaciteta koje su naslijedili od socijalizma, ustupaju avio kompanijama hangare, urede za posadu i administrativne radnike, operativu ili maintenance, parkirne pozicije… Neki aerodromi daju besplatno parkiranje zimi (čak i za više aviona od onih koji lete za aerodrom) za kompanije koje su im bitne ili bazirane na aerodromu.
Aerodromi daju privilegije brzih prolazaka posada (posebni prolazi, brži prolaz, privilegirani i lakši sigurnosni pregled). Neki imaju čak i posebne prolaze za posade koji su potpuno neovisni o prolasku putnika, kako bi im olakšali i ubrzali proces.
Neki aerodromi dogovaraju niže cijene za smještaj i prehranu posada koje noće na aerodromima, a neki osiguravaju i besplatan prijevoz posadama do hotela i nazad. Neki aerodromi ustupaju VIP ili business lože posadama koje imaju stanku od 3-4 sata na aerodromu i ne stignu otići do hotela, a kako bi se bar donekle odmorile.
Neki aerodromi plaćaju i školovanje pilota, primjerice Mostar je platio pilotima Eurowingsa da se školuju za komplicirane procedure slijetanja na ovaj aerodrom.
Jednu specifičnu uslugu ima i Ryanair. Oni zahtijevaju da aerodromi obave turnaround u samo 25 minuta. Ako aerodrom to ne uspije Ryanair će mu naplatiti ogromne penale. Stoga aerodromi koriste više autobusa, više gateova i radnika, putnici su pripremljeni pred avionom gdje čekaju u autobusu i bitno prije od ulaska u avion… ¸Ovdje moramo jasno reći da Ryanair ovo ne radi samo u regiji, nego u cijeloj Europi. No, u Zagrebu, da bi skratili proceduru čak četiri aviona Ryanair koristi prostor 50% zračnih mostova, iako ne koriste i ne plaćaju same avio mostove. Nego putnici ulaze na most, pa se spuštaju vrlo strmim i neadekvatnim tehničkim stepenicama, pa se ponovo na avion penju avionskim stepenicama.
Aerodromi dograđuju infrastrukturu radi kompanija, pa imamo svježe primjere 3. gatea na Tuzli, novih terminala u Zadru, Sarajevu, Tivtu i Nišu, a što je bio uvjet nastavka širenje LCC i drugih prijevoznika. Neki su čak dogovorili i korištenje vojnih stajanki radi naglog širenje linija prijevoznika i nemogućnosti širenja vlastite infrastrukture stajanke u kratko vrijeme.
Na koncu aerodromi daju posebno poklone ili popuste u duty free za posade koje obave tehničko slijetanje na aerodromu.
I da odmah naglasim, sve gore navedeno rade aerodromi u našoj regiji. Neki više ovih raznih poticaja, neki manje, ali nema ni jedan aerodrom koji nema po nekoliko ovih oblika poticaja. Danas nije lako dobiti avio kompaniju i kao što sam rekao aerodromi su vrlo kreativni u poticajima avio kompanijama kako bi iste letjele na njih, otvarale linije i širile se.
Croatia Airlines sutra otkazala oba dva leta za Minhen. Danas istonotkazala oba dva leta za Minhen. Jučer otkazala Skoplje.
Istina, da je.
Zašto?
Stvarno ne znam.
Bravo Alen vrlo snažan članak..sažeto i poučno..
Hvala.
Alen odličan članak.
Hvala.
PSO iz Beograda? Nisam znao da ima. Za gde lete? Nis?
Da, lete Niš.
Alen jako dobra analiza. Bravo!
Hvala
Oprostite…vi radite nesto u zrakoplovnoj djelatnosti? Tomislav
Tomislave koji je smisao ovog vašeg pitanja. Krajnje neprimjereno na portalu. Što vam ovo treba?
Eto ja znam neke visokopozicionirane djelatnike zračnih luka i zrakoplovnih kompanija koji nemaju elementarnog pojma o tom poslu.
Zašto mislite da je neprimjereno? Zar vi stvarno vjerujete kako kažete da vi imate znanja ocijeniti kako neki visokopozicionirani djelatnici zračnih luka ili zrakoplovnih kompanika “nemaju pojma o tom poslu”? Je li vam neugodno radi takve tvrdnje? Koliko dana imate radnog iskustva u ta dva zrakoplovna okoliša? Odnosno koliko ste točno dana radili u zračnim lukama ili zrakoplovnim kompanijama da biste mogli donijeti takvu ocjenu? To dovoljno govori o vama…Tomislav
Ja za zračne luke i zrakoplovne kompanije radim već 15 godina. Imam ugovore sa najvećim aerodromima, avio kompanijama i institucijama u zrakoplovstvu i za sve njih radim. U ovom momentu sam glavni savjetnik i stalo radim za aerodrome koji su 5, neki i 10 puta veći od Rijeke. Moja funcija tamo je bitno veća nego vaša direktore, odlučujem o većim iznosima novaca nego vi, radim strateški daleko bitnije stvari nego radite vi na vašem minijaturnom aerodromčiću.
Alene, fakat ste zabrijali, to uopće nije Tomislav na kojeg mislite 😅
Dirktor se predstavio i potpisivao kao Tomislav. A imamo uvid i u IP adresu.
Samo mala digresija.
Ne odlucujete vi ni o cemu. Vasa uloga je savjetodavna kao sto ste i sami rekli. Odlucuje taj direktor. Ako preporuka nije bila dobra, nista se vama nece dogoditi. Ispastat ce taj aerodrom i taj direktor. I velika je to razlika. Kada budete vi taj koji ce trpiti posljedice dobre/lose odluke onda se mozete ovako postavljati. A taj direktor sigurno ima i druge inpute na temelju kojih donosi odluke i nije vas savjet jedini input koji utjece na njegovu/njeiznu odluku.
Do tada je Tomislavova opaska na mjestu(to ne znaci da podrzavam funckioniranje konkretno Rijeckog aerodroma ukoliko se radi o tom Tomislavu).
Samo sam odgovorio na to imam li ja ikakvog iskustva ili rada na aerodrodromima.
Diskurs po ovom pitanju je apsolutno nevjerojatan. Ovo je potpuno izvrtanje teza. Avio promet prati princip ponude i potražnje. Promet se uspostavlja tamo gdje postoji potražnja, a tamo gdje je nema se pokušava trošiti zajednički novac da se poremeti taj odnos i stvori ono čega nema. Ne znam da li zaista smatrate da svaka selendra mora biti povezana sa cijelim svijetom i zašto? Ono što je činjenica da u Europi postoji veća ponuda nego potražnja. Odnosno postoji potražnja koja to nije, potpirivana tezama kao sa ovog portala gdje se veličaju LC modeli, socijalizacija troška povezivanja tercijarnih lokacija koje NIKADA ne bi stvorile organsku potražnju. Konstantno se priča o regijama sa par stotina tisuća ljudi slabe kupovne moći i njihovim povezivanju sa svijetom kao nasušnim i neotuđivih pravom.
Evidentno investiranje novaca (i ne baš prevelikih) može rezultirati ekstremnim povećanjem broja putnika:
Tuzla 2012. 6.835, 2023. 582.445 putnika = 85,2 puta više
Niš 2015. 36.200 putnika, 2023. 448.312 putnika = 12,4 puta više
Zadar 2006. 65.423, 2025. 1.632.167 putnika = 24,9 puta više
Skoplje 2011. 759.918, 2025. 3.211.419 = 4,2 puta više
Priština 2007. 990.259, 2025. 4.600.484 putnika = 4,6 puta više
Split 2005. 934.049, 2025. 3.881.186 putnika = 4,2 puta više
Ohrid 2010. 14.095, 2025. 263.869 putnika = 18,7 puta više
Upravo tako. Ovo pokazuje koliko se broj putnika može povećati uz malo novaca investiranih u prijevoznike i linije.
Ma da.
Povecavanja ne mogu ici u nedogled. Postoje plafoni. Ako neki aerodrom nije uopce bio iskoristen i onda ima veliki skok to nije uopce adekvatna usporedba (vidi npr. Ohrid ili Zadar).
Vidjet cemo u narednih 10 godina kakva ce situacija biti u Europi, tj. da li ce doci do nekih politickih zaokreta koji ce ju vratiti na staze stare slave. (Da se razumijemo Europa je jos uvijek jaka, ali se događa shift u svjetskom poretku, te cemo vidjeti kako ce se europski vođe nositi s tim. Govorimo o energiji, proizvodnji te velikom problemu starenja stanovnistva i imigracija).
Svašta. Da aerodromi ulažu po milijun EUR i onda imaju daleko više putnika. Taj novac se višekratno vrati lokalnoj zajednici kroz novac koji donosi turizam, dijaspora ili poslovnjaci. Baš ste svašta napisali.
Jasno.
Vaš diskurs je isprazan – sofistički mlatite praznu slamu, raspravljate da biste raspravljali.
Izvrtanja teza ovdje nema. Prvo naučite što je to, pa onda koristite taj pojam.
Aviopromet i “princip ponude i potražnje.”
–
Je li prije 20-30 godina bilo potražnje za SUV-ovima? Nije. I nije bilo ni ponude. A bile su lošije ceste svugdje.
I onda je netko STVORIO potražnju za njima. I sada ih ima po svuda i u kojekakvim oblicima.
–
Jesu li ljudi duboko u vremenu Jugoslavije (ne govorim o vremenu pred kraj) jeli kivije, batat i slične stvari koje sad ima i svaki kvartovski dućan? Prije je naranča bila čudo i dobivala se na Božić.
–
Zamislite da sad netko počne pisati rantove da zašto sad svaka rupa od dućana ima naranče, da je to umjetno pumpanje, da tu nema organske potražnje i sl. Biste li tu osobu smatrali zdravom uopće, a kamoli da ima pojma i o čemu?
Već desetljećima imate (pričamo o Europi) LCC-ove koji cvjetaju, jedan od njih je 3. najveći svjetski avioprijevoznik. LC-ovi beru rekordne profite. Hrpa malih aerodroma cvjeta, neki su postali i veliki (Bergamo, Alicante, Valencia…). Hrpa “selendri” za koje nikad niste čuli po Europi ima aerodrome i oni cvjetaju.
A vi se ovdje derete na to kao što su se starci po selima derali na aute kad su oni oteli primat kočijama. Besmisleno, gospodine.
O vašem elitizmu i “selendrama” neću. Ali ako mislite da neki Javier iz seoceta pokraj Santandera ili iz seoceta pokraj gradića Elchea nema pravo biti povezan s Madridom i Europom kao i vi – od kud god da jeste – u krivu ste. I to doslovno misle svi. I svi beru rekordne profite, ljudi i po gradovima i po “selendrama”. Turizam cvjeta, povezanost i mobilnost cvjeta. I to prava (da se našalim s vama:) “ORGANSKA” povezanost cvjeta. Ljudi u živo (organski) se sastaju jedni s drugima, komuniciraju, vode poslove, imaju prijateljstva, imaju ljubavne veze, školuju se, rade bolje poslove dalje od kuće, žive, žive “organski”. A vi se anorganski, umjetno, preko žica i bežičnih signala, derete na svijet.
Meni je prošlog mjeseca moja prijateljica iz Španjolske nakon 2 godine opet došla u Zagreb (u kojem je živjela i radila par godina), na kratko je otišla u Split na konferenciju. Onda je došao i njen zaručnik kojeg do sada nisam upoznao. Uživali su, čudili se divljačkim cijenama u dućanima, mi se vidjeli i izljubili, podružili. I onda su se vratili u malo mjesto na sjeveru Španjolske, u “selendru” koja ima aerodrom i “umjetnu potražnju” kako vi kažete (a Ryan, Iberia i Air Europa tamo beru vrhnje). Prije toga je došla iz jedne još manje “selendre” s istoka Španjolske.
Sve to dok ste se vi derali na aute na cesti.
Lp, gospodine.
Gospodine Šćuric, molim vas da objavite moj odgovor. Često mi ih ne objavite kad budem jako kritičan prema sugovornicima. To prihvaćam jer je to vaša urednička politika (i pohvalna je zapravo), ali ovdje sam stvarno pazio i nisam ja kriv što gospodin mlati praznu slamu, priča o umjetnoj potražnji i ne zna što je izvrtanje teza.
Zašto vam ne bih ovjavio. Ne samo da objavljujem nego i potpisujem.
Istinski nemam loše mišljenje o vama, upravo suprotno, i ne sječam se da sam vam brisao komentare.
Otprilike tocno. Zapravo dost tocno. Bez potraznje nema ni ponude, i obrnuto. Katkad je potrebno malo pogurnuti naprijed. Uz odredjene rezerve, npr Zagrebu je dosta jedan aerodrom zasad i drugi ne bi imao smisla. No Milan, London, imaju smisla za drugi, pa i 6i aerodrom.
Isto tako, Brac nema smisla pored Splita no uz dobre investicije ima. Kao i Rijeka, Osijek, Nis ili bilo koji drugi. Osim Novog sada, Trebinja i onog u zaledju Sibenika. No imalo bi smisla napraviti jos poneki aerodrom na ponekom otoku u Hr,, kao sto bi imalo smisla i racionalizirati aerodrome u Srbiji. Itd itd.
To treba pitat Palalalalića. On je svjetski prvak u privlačenju novih prijevoznika. Na parking.
🙂
Taj palalic je dovukao wizz jos prosle godine (obe su poceli letjeti, ali ugovor je od tada). Nigdje hvale, nigdje nista. Mozda je paksu, al navodno voli avijaciju, i navodno zna posao. Pa nije samo on kriv da bas sve druge faktore boli neka stvar za Rijeku.
Ne banalizirajte. O tome je jako puno toga napisano.
Tko banalizira i kako?
Čitatelj iznad.
Pa banalizirao sam jer je banalno. Zasto? Rijeka i PGZ u totali ima niz prednosti no ne koriste ih. Moze direktor bit kakav hoce no ako nema sinergije i poptore cijele zajednice tesko ce nesto napraviti.
Sad pročitajte članke i analize koje smo o tome pisali pa da onda pričamo.
Procitao sam sve i jedan. No nazalost je cinjenica da je Kvarner zadovoljan sadasnjim turizmom, koji nije samo sezonski, ali im izgleda dovoljan. Kvaliteta je onako. Pical u Istri izdize istru na novi nivo no ne zahtijeva dodatne aviolinije. Kvarner Picala nema.
Hocu reci, g Palalic mi je skroz nebitan u smislu formiranja misljenja da PGZ ne vidi sve prednosti aerodroma koji ima.
XXXX
Tomislave nepotrebno stvarate sukob sa zamaaero. Ne treba vam sukob sa portalom koji ima 28 milijuna posjetitelja i koji je ekstremno utjecajan u regiji. Želite li stvarno to?
Ovdje ste gost, ne uzimajte si prava koja nemate, ne budite nepristojan i nekulturan. Ne možete doći na moj portal i mene osobno vrijeđati. Ne dolazi se u nečiju kuću i vrijeđa ga se. To je krajnje nekulturno i bezobrazno. Stvarno svašta. Na koncu to je vrlo prizemno i neprimjereno ponašanje jednog direktora.
Nemojte da budete prvi direktor jednog aerodroma koji će dobiti ban na zamaaero.
Dajte pustite sto mi je odgovorio g Palalic.
Ako mi se ne svidja kako sam ga nazvao, trebao bi procitati jos jednom pa da vidi da je to u stvari hvala.
Dovukao Wizz i Swiss. Izgubio LOT, Air Baltic, Condor, Transaviu, Arkiu, Voloteu, Entarair, Easyjet….
Ma da.
Ovakav način komunikacije puno govori kako o vama XXXX….Tomislav
Tomislave, zadnji puta vas upozoravam. Ne traba vam ovo.
Ocito Tomislav ima vremena ovdje trkeljati ali za vodit aerodrom mu je ponestalo elana.
Ma…
Kad je počeo PSO u Podgorici?
Nije počeo.
Ni neće tako skoro. Nažalost.
Trebao se pokrenuti 2.6. Još uvijek nema naznaka da će se pokrenuti. Da se sutra pokrene ništa prije VIII. mjeseca.
SkyAlps pokreće Hamburg-Klagenfurt. Šta mislite za liniju Mostar-Klagenfurt?
Bože me sačuvaj. Za koga? Kajgot.
Tko inače koristi letove za Austriju? Facebook grupa “Bosanci u Klagenfurtu” ima preko 11.000 članova (ne vjerujem da su baš svi u tom gradu, ali možda Koruška općenito), a blizu je i Slovenija. Tu je i turizam. Ako se mogu sa aerodroma u EX-YU letjeti ljetne destinacije kao Antalya i Larnaca, zašto ne bi mogle zimske u Alpama?
Pobogu čovjeće nitko ne leti za Klagenfurt. Ni jedna jedina linija iz regije nikada nije bila za tamo. Ni iz Beograda, a kamoli iz Sarajeva.
Klagenfurt ima cjelogodišnje linije za: Beč, London i Rim
i sezonske za: Hamburg, Köln, Palma de Mallorcu i Hannover.
Nema letova ni za Frankfurt, Berlin, Kopenhagen, Stockholm, Amsterdam, Paris, Barcelonu, Atenu… a vi bi za Sarajevo. Kajgot.
Sve to što ste osim naveli osim Stockholma ima iz Ljubljane, 70-ak kilometara udaljene od Klagenfurta.
Sarajevo teško, jer nema SkyAlps (ja Sarajevo nisam ni spomenuo u mojim ranijim komentarima), ali sada kada i Mostar i Klagenfurt imaju SkyAlps, zašto ne bi pokušali sa linijom koja povezuje ta dva grada?
Pobogu!
Mostar-Klagenfurt bi bio isplativ u 2 slucaja: 1: da leti dvaput tjedno avion od 19 siceva sa 100eura (sto) troskova i 2: da se svi putnici saberu u 3 povratna leta sa a320. Ni opcija 1 ni opcija 2 nisu realne.
Šta zračne luke moraju napravit da privuku putnike?
Prvo i osnovno: ljudi moraju imat para.
Dok god se u mnogim krajevima krpa kraj s krajem, putovanje zrakoplovom će za velik dio stanovništva ostat luksuz, a ne normalna stvar.
U Skandinaviji, Australiji ili Americi ljudi putuju bez puno razmišljanja.
Kod nas, pogotovo u ruralnim sredinama, mnogi gledaju kako preživit misec.
Najbolji primjer su hrvatske zračne luke. Zagreb i Primorje još nekako stoje jer imaju jaču ekonomiju, turizam i više ljudi koji mogu putovat.
A Osijek?
Njega su naši vrli političari godinama sustavno devastirali.
Kad uništiš gospodarstvo i otjeraš mlade, ne možeš očekivat pune zrakoplove.
Kad ljudi budu imali veće plaće, sigurnija radna mjesta i više novca u džepu, bit će i putnika.
Tada se aviokompanije neće morat molit da lete, nego će same dolazit jer će vidit računicu.
A naše istočne susjede neću ni komentirat.
Tamo se često slave piste, terminali i vrpce za rezanje, a manje se priča o tome imaju li ljudi uopće novca da kupe kartu.
Stoji.
Pare nisu turbonuznost jer recimo i Tuzla i Banja Luka zive na gastarbajterima, kojih ima dovoljno da odrzavaju letove.
Pa što onda Tuzla daje 1,2 milijuna EUR za letove?
A Rijeka ne daje nista?
Očito daje nedovoljno ili daje pogrešno ako Tuzla ima toliko putnika i linija, a Rijeka ima 4 puta manje iako ima veće potencijale.
Upravo tako.
Ma da.
Očito daje nedovoljno ili daje pogrešno ako Tuzla ima toliko putnika i linija, a Rijeka ima 4 puta manje iako ima veće potencijale.
———————————————————————————————————————————–
Osijek propušta barem se pokušati približiti Tuzli ili Nišu jer potencijale ima slične kao spomenuti gradovi.
Rijeka ne može ići u isti koš sa Nišom jer dajte mi recite kako da u Rijeci napuniš 6-7 aviona tjedno u 01. ili 02.mjesecu???
I ne samo u Rijeci, isto se pitanje odnosi na Zadar i Pulu….
Ajmo sada sačekati da vidimo kako će se pokazati Wizz…. Daj Bože da potegne i da Rijeka barem doživi rekordnu godinu….
S prvim letovima 9.6. je navodno došlo malo preko 400 putnika… S obzirom da je taj dan došlo tri A321, LF nije odličan, ali nije baš niti na nivou Croatia Airlinesa….:)
Rijeka je grad slične veličine, Rijeka je luka, ima brdo pomoraca, studenata, poslovnjaka, sportskih klubova… Daleko veći standard nego Niš, Banja Luka ili Tuzla.
Ali njezini gastosi redom rade u sloveniji i Italiji, uz jasno pomorce kojima low cost ne cini razliku, za to je tu Zagreb i Trst, pa i Venecija.
Ne, njeni gastosi rade u Njemačkoj i Irskoj. Zašto mislite da je moj stav da za Rijeku trebaju letjeti samo LCC?
To nisam napisao niti to mislim. Rijeci treba legacy bas zbog pomoraca, a lcc zbog turizma.
Rijeka je grad slične veličine, Rijeka je luka, ima brdo pomoraca, studenata, poslovnjaka, sportskih klubova… Daleko veći standard nego Niš, Banja Luka ili Tuzla.
———————————————————————————————————————————–
Sve 5, ali vas ponovno pitam; tko će napuniti 6-7 aviona usred zime u Rijeci? Pomorci? Neće sigurno, da opet ne argumentiram po peti puta kako putovanje pomoraca funkcionira….
Rijeka je aerodrom koji je imao Air Baltic kada niti jedan drugi aerodrom u Hr. nije uopće znao što je to Air Baltic (govorim kolokvijalno), imala je Arkiu koja nikad nije letjela npr. u Zagreb, Split…. imala je Transaviu koja nije letjela u Zagreb, imala je EasyJet među prvima u Hr. davne 2006.g ako se ne varam…sada će imati Swiss koji Zagreb trenutno može samo sanjati…..
Da je uprava toliko loša, mislite da bi vidjeli te prijevoznike u Rijeci????
Ako aerodrom od svoga početka ne može okrenuti barem 300 tisuća putnika, onda tu nešto drugo krucijalno ne štima, a ne trenutna uprava. Nije da su srozali brojke putnika ili da kompanije otkazuju zbog velikih taksi, lošeg handlinga, okupiranosti aprona neaktivnim avionima…..
I na kraju…..ne mogu ne spomenuti da jedan metar imate za sebe, a drugi za upravu aerodroma Rijeka.
Na temi o prvom letu Tivat-Banja Luka rekli ste da je ta linija nastala zahvaljujući Vama odnosno vašem lobiranju, trudu, analizama, nagovorima etc, etc…. a da se za eventualni neuspjeh te linije nećete osjećati odgovornim jer nemate uvid odnosno mogućnost moderiranja cijene karata, daljnje promocije linije i sl….
A kako mislite da uprava ZL Rijeke ima utjecaj na daljnji razvoj uspostavljene linije u vidu utjecaja na cijenovnu politiku, promociju, veta na odluku da je avion povuče sa linije unatoč moguće dobrom LF-u ali nedovoljno dobrom yield faktoru koji si je kompanija zacrtala????
Zašto se Delta nije vratila u Dubrovnik 2022.g? Zato jer su povukli avion negdje gdje će proizvesti još više love nego da leti za Dubrovnik….
A tko puni u Tuzli, Nišu i Banja Luci? Tko puni u Tivtu?
Ja nemam, aerodrom ima. On je taj koji daje beneficije, subvencije, promociju, privilegije, popuste…
A tko puni u Tuzli, Nišu i Banja Luci? Tko puni u Tivtu?
Ja nemam, aerodrom ima. On je taj koji daje beneficije, subvencije, promociju, privilegije, popuste…
—————————————————————————————————————————————
Tuzla, Niš, Banja Luka ima stabilnu dijasporu. Nešto što Rijeka nema. I hvala Bogu da nema i da ljudi što manje idu iz Rijeke trbuhom za kruhom.
Tivat je opet teško usporediv sa Rijekom budući da je jedini obalni aerodrom izrazito turističe zemlje. I puno je dalje od emitivnih turističkih tržišta Europe, i Crna Goraima lošu cestovnu infrastrukturu.
Svakom aerodromu se mora pristupiti na poseban način. Nema unikatnog obrasca i copy/paste modela poslovanja.
Zašto Rijeka nikad nije imala puno putnika? To je pitanje za jednu dobru analizu.
Rijeka nema dijasporu? Vi se šalite je da?
Rijeka je kombijacija
– turizma (3. najveća turistička županija u Hrvatskoj)
– dijaspore
– velikog grada koji akumulira putnike
– pomoraca
– poslovnjaka, luke, političara, studenata i sportskih klubova
Nešto što malo koji grad ima. Osim Rijeke to ima samo Split. Sve to nemaju ni Tuzla, ni Niš, ni Banja Luka, ni Tivat, čak ni Dubrovnik.
Rijeka nema dijasporu? Vi se šalite je da?
Rijeka je kombijacija
– turizma (3. najveća turistička županija u Hrvatskoj)
– dijaspore
– velikog grada koji akumulira putnike
– pomoraca
– poslovnjaka, luke, političara, studenata i sportskih klubova
Nešto što malo koji grad ima. Osim Rijeke to ima samo Split. Sve to nemaju ni Tuzla, ni Niš, ni Banja Luka, ni Tivat, čak ni Dubrovnik.
———————————————————————————————————
Luka Rijeka; kako konkretno zamišaljte da bi prvenstveno teretna Luka Rijeka mogla doprinositi većem prometu aerodroma? Rijeka nije home port za niti jednu cruising kompaniju (kao što je recimo Dubrovnik, zato i imate TUI 789ke svaki četvrtak u ZL Dubrovnik) pa da bi gosti stizali avionom i ukrcali se na krstarenje u luci. Rijeka nije putnička luka poput Genove, Civitavecchie, Napulja ili Splita. Vi iz Rijeke brodom možete otputovati max. do Paga, odnosno Unija i tu je priči kraj.
Studenti; ne zavaravajte se da je 150-200 stranih studenata ozbiljan broj zbog kojeg će neka avio kompanija odlučiti letjeti u Rijeku.
Političari; da svakako….čudim se što već Air France nije uveo letove za Rijeku zbog Marina Miletića ili Ive Rinčić 🙂
Sportski klubovi; ovi najveći u gradu tipa HNK Rijeke za svoje potrebe angažiraju čarter s kojim lete tamo gdje je njima potrebno odnosno gdje im se nalazi protivnik, a ovi manji….dajte molim vas…..
Poslovanjaci; moguće da ih ima, ne kažem ništa. Ali mislite da ih ima dovoljno da mogu generirati punjenje aviona?
Pomorci; uz najbolju volju ne mogu non stop po istom mlatiti….a čuđenje što Rijeka nije povezana sa megahubom poput Istanbula (Turkish), Amsterdamom (KLM) ili Parisom preko Air Francea je ništa drugo nego odsustvo od realnosti.
Dijaspora; složit ćemo se da se ne slažemo….
I ostaje nam turizam. I on bi stvarno trebao generirati više prometa. Tu se slažemo. Ne slažemo se jedino oko glavnog krivca za nedostajuće turističke putnike….
Za kraj;
niste odgovorili na moje pitanje od ranije; Zašto Rijeka nikad nije uspjela preći više od 205.000 putnika? Niti za vrijeme bivše države, niti za vrijeme Haludova kada je Rijeka imala čak i čartere Pan AMa iz New Yorka, niti za vrijeme sadašnje države..
Luka kao takav i te kako akumulira putnike, poslovnjaci, špediteri, prijevoznici, brodari, trgovci…
Tko govori o stranim studentima. Ja govorim o Riječanima koji studiraju u inozemstvu i idu na Erasmus i druge projekte, pa na profesore i znanstvenike.
Najveći angažiraju chartere povremeno, iako ne uvijek (posebno ne za domaće letove u hrvatskoj ligi), ali masa klubova i sportaša putuje na natjecanja, pripreme…
Ničega nema dovoljo, pa ni poslovnjaka, ali kad sve zbrojite…
Nisu ni Tuzla, Niš i Banja Luka prelazili 20.000 putnika ni u vrijeme Jugoslavije, pa danas imaju 500.000 i više putnika.
Luka kao takav i te kako akumulira putnike, poslovnjaci, špediteri, prijevoznici, brodari, trgovci…
Tko govori o stranim studentima. Ja govorim o Riječanima koji studiraju u inozemstvu i idu na Erasmus i druge projekte, pa na profesore i znanstvenike.
Najveći angažiraju chartere povremeno, iako ne uvijek (posebno ne za domaće letove u hrvatskoj ligi), ali masa klubova i sportaša putuje na natjecanja, pripreme…
Ničega nema dovoljo, pa ni poslovnjaka, ali kad sve zbrojite…
Nisu ni Tuzla, Niš i Banja Luka prelazili 20.000 putnika ni u vrijeme Jugoslavije, pa danas imaju 500.000 i više putnika.
———————————————————————————————————————-
Alene, riječka luka je do prije malo manje od 30 godina bila matična luka nekoć svjetski priznatom brodaru Jugolinija/Croatia Line, Lošinjskoj plovidbi…. do pred 16 godina se iz Rijeke moglo brodom ploviti do Barija, a za vrijeme mraka i do Grčke (Igumenica ili Patras). U to vrijeme Rijeka je imala poznatog špeditera ”Transadriu” koja je sada usput budi rečeno u stečaju ili u procesu konsolidacije poslovanja. Sada izvucite statistiku aerodroma od pred 20, 30, ili 35 godina pa da vidimo koliko su tada moćne firme skupa s lukom generirale avio putnika. Ne zaboravimo i cijeli riječki industrijski bazen koji je šaptom pao čim se svjetlo upalilo.
Svjedoci smo da neke Ryanairove linije iz Zagreba funkcioniraju odlično. Ja nikad nebi rekao da ima potražnje za maltene double dailiy letove na Maltu ili 4-5 pw za Paphos pa eto….funkcionira.
Rijeka je dala 22 mil€ (doduše dosta i iz EU fondova) za brod ”Galeb” i još mu se ne vidi kraja što se tiče ulaganja. Ja sam oštri protivnik da se brod potopi, da se nasilno briše povijest i da generalno imamo kolektivnu amneziju do 1990.g, ali sam još veči protivnik da se lova sipa bez da se vidi kraja tome i strategija povrata sredstava….. Očito je da je brod ”Galeb” trebao biti bolje odrađen.
Ako grad ima sredstava za to pa neka onda financira pokretanje npr. 5 cijelogodišnjih linija iz Rijeke prema nezz… Portu, Barceloni, Palmi de Majorci…. itd…itd….
Pa neka se dogodi da Talijani umjesto u Treviso dolaze letjeti iz Rijeke na te destinacije….
Ali takvo što ne može odraditi sam i samo aerodrom Rijeka….
Dok se linija ne profilira i prepozna kod putnika, financijsku podršku mora davati netko koji je u tom pogledu neuporedivo jači od same zračne luke….
Zašto Eurowings više ne leti zimske letove za Rijeku koje je letio dvije ili tri sezone prije Covida?
Zašto su Koln porezali, a Berlin potupno ukinuli?
To su sve pitanja čiju odgovornost ne možete strovaliti na samu upravu…..
Stoji da bez podrške loklane zajednice nema napretka to smo milijun puta napisali, ali onda baš i nije najbolje praksa biti posvađan sa svima u lokalnim turističkim zajednicama i lokalnoj samoupravi.
Lijepo ste sve objasnili.
Svaka cast na trudu.
Kada bi jos oni kojima je to namijenjeno procitali sa razumijevanjem, bez predrasuda i da malom zadrskom onda bi mozda i progledali.
Do tada copy/paste razlozi koji se ponavljaju na svim usporedbama i svim aerodromima jos od vremena CAFa su malo izbljedjeli i stvarno vise nemaju smisla.
Pomorci? Objasnio gti150 koji actually živi u Rijeci i poznaje te iste pomorce.
Studenti? Oni su poznati po tome kako pune avione stalno. Pogotovo riječki studenti u Zagrebu bi stalno leteli ZAG-RJK kad bi postojala ta linija.
Poslovnjaci? Koja linija je potrebna najviše potrebna ovoj populaciji?
Sportski klubovi? Na koje brdo sportskih klubova iz Rijeke mislite?
Onaj jedini koji ima potrebu za letovima iste i ima kad treba negde da ide, što je 2-3x tokom godine.
Gledajte pomorci idu tamo gdje im je jednostavnije. Da neće ići sa LCC, ali nije ni da ih Rijeka ima. Da bi pomorci dolazili avionom u Rijeku ona bi morala imati ozbiljnu vezu sa jednim ili više velikih hubiva, npr. FRA, MUC, CDG, AMS…
Da studenti pune avione pogotovo oni koji studiraju u inozemstvu (a takvih od ulaska u EU ima jako puno), te onih koji sudjeluju u Erasmusu i drugim projektima EU (a toga isto ima puno). Uz to u Rijeku dolaze predavaći iz cijelog svijeta, kao i znanstvenici koji surađuju u institutima. Rijaka je sveučilišni grad.
Za poslovnjake kao i moraplovce treba veza sa nekim hubom preko kojeg se mogu raditi konekcije na cijeli svijet.
Rijeka ima vrlo značajne sportske klubove. Rijeka ima prošlogodišnjeg prvaka Hrvatske u nogometu. Uz to ima HNK Orijent, RK Zamet, ŽRK Zamet, VK Primorje, HAOK Rijeka, KK Mlaka, KK Champion, KK Ri Croatia… Individualni sportaši su Petra Perković, Venesa Bogdanović, Adriana Ross, Ema Sgardelli, Petar Klovar i Iva Rinčić. Svi oni odlaze na turnire i natjecanja u inozemstvo, neki i na pripreme.
U Rijeci se organiziraju velika natjecanja na koje dolaze sportaši iz cijelog svijeta.
Pomorci i poslovnjaci kojima treba veza sa hubom idu preko ZAG do kog im treba manje od 2h jer imaju vezu 5x dnevno sa velikim hubom. Ako mogu poslovnjaci iz Bielefelda i Reimsa, mogu i riječki.
Čitavo sveučilište u Rijeci ima 15k studenata – kad bi svi studenti putovali svakog meseca, to je dovoljno za 2 leta dnevno.
A nije baš da su studenti mnogo platežno sposobni.
Za koje destinacije su potrebni letovi klubovima poput HNK Orijent, RK Zamet, ŽRK Zamet, VK Primorje, HAOK Rijeka, KK Mlaka, KK Champion, KK Ri Croatia?
Koja su to velika natjecanja bila u Rijeci na koje su došli sportaši iz celog sveta?
Da ima studenata koji studiraju vani i to ih ima puno, kao što ima i naših studenata koji idu na Erasmus i druge projekte + profesori + znastvenici u institutima.
Natjecanja u Rijeci
Europsko prvenstvo u šahu – 2010.
Carnival snowboard session – svake godine
ICO Crossminton Croatian Open – više puta
Europske sveučilišne igre – 2016.
Europski kup u vaterpolu – 2018.
Europsko prvenstvo u plivanju – 2008.
Europsko prvenstvo u rukometu – 2000.
Svjetski padobranski kup – više godina
Svjetsko prvenstvo motocikala s prikolicom – više godina
Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – 2003.
Alene, ovo je sad već shifting the goalposts 🙂
Sad navodite neka takmičenja iz 2000, 2003. ili 2010. godine kao argument.
To je bilo pre 26 godina :)))
Rijeka svake godine organizira velika natjecanja na koje dolaze sportaši avionim. Svako toliko organizira i neko svjetsko i europsko prvenstvo (bar kao jedan od gradova).
I da ne daje, imala bi tek 150.000 putnika godišnje.
Nažalost, istina.
Jer za tih 1.2 mil eura dovuce par stotina tisuca putnika koji u Tuzli i okolici ostave nemale pare, odnosno znacajno vise od 1.2mil ulozenih. Investicija u pravom smislu rijeci.
Ako ljudi me dolaze, onda jasno nece ni trositi.
Ja se potpuno slažem i to sam više puta napisao. Ali, bez tog novca letova bilo ne bi.
Stoji. Zato, Rijeko, gdje su pare?
Djelomicno. Slavonija uglavnom iseljava i radi u Austriji, Njemackoj (srednja i juzna). Jasno, ide znacajan broj ljudi autom. Da ima dovoljno slavonaca u skandinaviji ili francuskoj vec bi to ili wizz ili Ryan letio.
Aha, kao što prije 2021. nije bilo ni jednog jedinog leta Ryanaira u Zagrebu, a danas ih ima preko 120 tjedno. Isto tako i u Sarajevu do prije 3 godine nije bilo ni jednog jedinog leta Ryanaria. Ni u Rijeci i Zadru Wizz Aira, pa danas… Dakle?
Zagreb i Sarajevo goavni gradovi. Rijeka i Zadar – turizam i more. Osijek? Sto Osijek ima?
A što imaju Banja Luka, Niš i Tuzla?
Touche.
🙂
Gastarbajtere. Znacajno vise nego Osijek. Neusporedivo vise. Letenjem za njih izbjegava se cekanje preko sengenske granice i dosta dugacka voznja.
A Osijek nema Gasterbajtere? Pola Slavonije iselilo u Njemačku i Dublin.
A je Tuzla i Banja Luka su bitno dalje od Osijeka. Aha…
Tuzla i BL imaju kopneni prelazak schemgena koji moze biti lutrija. Ako dolazim za vikend, tih potencijalno par sati mi puno znaci.
Isti tako, Slavonija radi gdje radi. Da, veliki je gubitak Dublin, ako ne i najveci, i to bi cak i Croatia mogla rjesavati. Kolko ih financiramo, i kolko aviona imaju, 2 puta tjedno bi morali izvesti da se na glavu postavimo.
Mogli bi. Evo ja sam od uvođenja EES-a prelazio 3 puta. Dva puta sam čekao 10 minuta, jednom pola sata. Bit će da sam imao sreće.
Ajmo uzet za primjer Dublin. Dvaput tjedno. Znaci ca 400 siceva po danu, odnosno 2500 siceva mjesecno, vise manje. Da bi se njima isplatilo doci u Osijek, let bi trebao ici petak popodne/uvecer i nedjelja isto tako. Inace gube godisnji, odnosno dan/e za isti. Pod uvjetom da biletjeli jednom mjesecno. Gastosi ne se*u novxe, oni se zaradjuju, i nije lako u tudjini. Ja sam prve fodine doso dole samo dvaput, druge 3, kasnije svako malo, jer sam se sredio. No nemaju svi emigranti office job sa placom 3000+ eura, i da im na kraju mjeseca ostaje 500 za spickati. I to je realnost.
Osijek-Dublin i te kako ima smisla.
Pa zadto se ne leti onda?
Jer nema zainteresiranih kompanija da lete tu liniju.
Pa onda ta linija i nema smisla.
To kao u regiji nije bilo brdo linija koje se nisu letjele, a onda su proletjele i bile superuspješne?
Nema ni Tuzla ni more ni turizam pa ima 63.000 putnika. Osijek mizernih 2.000. Ne kažem da Osijek ima potencijala za toliko, ali 10-ak tisuća mjesečno bi realno mogli dohvatit (~100k godišnje). Uz par LCC linija (Frankfurt, Dublin, Stuttgart, možda Koln ili Basel).
Nazalost ni toliko. Nema pola milijuna slavonaca vani koji bi se rado vracali u slavoniju pa da im se uvode avioni. Nazalost.
Aha znači Slavonije mora imati pola milijuna ljudi vani da bi se isplatile linije? A jel Tuzla, Banja Luka ili Niš imaju pola miljuna osoba u dijaspori?
Upravo tako. Tuzla, Niš, Banja Luka i drugi su pokazali da se promet može povećati 10 i više puta u samo par godina.
Jesu, da.
Tocno tako.
Eeeej Ruanda… ne Ryanair…
???
Ma u ovom mom komentaru niže tipkovnica mi je prepravila Ruandu u Ryanair..
OK.
Evo, tko prati nogomet, primjetio je reklame na dresovima Arsenala…. eeeej, Ryanair!!!
Reklama “Visit Rwanda” na rukavu dresa Arsenal FC vrijedila je otprilike 10 milijuna funti godišnje (oko 13–14 milijuna američkih dolara godišnje, ovisno o tečaju). razini od približno £10 milijuna godišnje. zahvaljujući rastu kluba i većoj globalnoj vidljivosti. unti godišnje**.
OK
I kada cemo dobiti clanak o sistemskom degradiranju putnika Air Montenegra iz Business u Economy?
Sistematskom degradiranju?
“U europskim relacijama svi aerodromi regije su mali aerodromi, uključujući i Beograd i Zagreb.”
Netacno.
Postoji sledeca podela po velicini aerodroma u Evropi:
https://aci.aero/wp-content/uploads/2021/08/ASQ_Barometer_2021_Q2.pdf
Ovo znaci da je Beograd jedini koji spada u grupu aerodroma izmedju 5-15 miliona dok su svi ostali ispod tog praga.
I još uijek je mali aerodrom.
U krivu ste. Biiiiuuugrad je jedino usporediv s Changijem, JFK om, eventualno Heathrow i Schiphol
Da, to neki ljudi ovdje misle da je tako.
Nije. 5-15 miliona je MEDIUM kategorija.
SMALL
2-5 miliona -> LOWER MEDIUM
5-15 miliona -> MEDIUM
15-25 miliona -> LARGE
25-40 miliona -> MAJOR
>40 miliona -> MEGA
Pobogu čovječe. Beograd je tek 67. aerodrom u Europi. Pobogu!
Upravo tako, 67. aerodrom Europe je mali aerodrom.
Da.
Moj ponos je mašala
?
Sta je onda tek Zagreb?
Minijaturni? Igrackica?
Mislim da sam više nego jasno napisao što je u članku.
Vi pustie Zagreb. Na nama je da ih prozivamo, i to radimo 🙂
Ovo je regionalni portal i svatko ima pravo pisati o Zagrebu.
Ma zezam se malo, naravno da svatko moze, nisam mislio nista negativno
OK.
Jel’ vam lakse kada vam djevojka kaze da vam je najveci u selu…?
Nesto kao pirova pobjeda…
Zagreb ima 4,72 milijuna, da to je stvarno jako daleko od 5 milijuna.
Baš.
Ma da.
Ajmo realno: Beograd pokusava bit ozbiljan aerodrom, relevantan, i to mu donekle uspijeva. I nije EU, veliki plus, i ima air serbiu, plus. Zagreb bi zelio biti Beograd al ima kocnicu (kontoverzno bas to da je EU, ali i Croatiju, i jadne koncesionare). Ostali su, ma nisu ni na radaru.