zamaaero@zamaaero.com

+385(0)1/3465886

zamaaero@zamaaero.com | +385(0)1/3465886

Analize, Istaknuto

KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Zašto je umrla ČSA

Volio sam letjeti sa ČSA i prilično sam letova imao sa tom kompanijom. Imali su značajan broj letova iz Zagreba i niz konekcija preko Praga, dobru uslugu i prihvatljive cijene. I onda je kompanija krenula rapidno umirati. Covid-19 ju je potpuno ubio. Zašto, pobogu? Jel to interes Češke, Praga kao velikog aerodroma, putnika? Kako je moguće da je jedna tako velika i značajna kompanija doslovce umrla i to nakon 100 godina postojanja? Istinski velika sramota za Prag i Češku. Sramota do neba.

Ja se te kompanije sjećam sa velikom nostalgijom, istinski mi nedostaje, jedna manje opcija za konekcije iz Zagreba, prilika za niže cijene. Ogromna šteta. A kakva je to tek šteta za Češku i sam aerodrom Prag koji više nemaju nacionalnog prijevoznika. Nešto što ima ogromna većina država Europe. I bitno manjih od Češke.

 

 

Tko je bio ČSA

ČSA je bila jedna od svjetskih kompanija najveće, pa i najburnije povijesti. Češki naziv kompanije je bio České aerolinie, a engleski Czech Airlines. Kompanija je nastala 6.10.1923. kao Československé státní aerolinie (Čehoslovačka državna zračna kompanija) i peta je najstarija kompanija na svijetu. Prvi let se desio 29.10.1923. i to na liniji Prag-Bratislava. Prvi internacionalni let kompanije je imala 1930. na liniji Prag-Bratislava-Zagreb. I upravo je po tome kompanija ostala u našim srcima, ne samo da joj je Zagreb bio prva međunarodna linija, nego je ova linija pokrenuta samo dvije godine nakon prvog leta Aeroputa između Beograda i Zagreba (15.2.2028.).

Kompanija je prekinula sa operacijama nakon njemačke okupacije Čehoslovačke 1939. godine. Kompanija ponovo kreće sa letovima nakon II. svjetskog rata, i to 1946. sa sedam DC-3 i pet Junkers Ju 52. No, 1948. kreće mučna povijest kompanije uzrokovana čeličnom čizmom komunizma. Naime, u II. mjesecu 1948. komunistička partija ukida dobar dio linija za Zapadnu Europu i Bliski Istok, orijentira se na letove za Moskvu i ostatak Varšavskog pakta, te kreće zamjena zapadnih aviona za one sovjetske proizvodnje. Prvi istočni avioni su bili Ilyushin Il-12 i Lisunov Li-2 (od 1949.), a od 1957. u flotu dolaze i Avia-14 koji su se gradili u Čehoslovačkoj po licenci Ilyushina Il-14.

Već 1950. čak tri DC-3 iz Brna, Bratislava i Ostrave umjesto da slete u Prag prebjegli su u Minhen. 2/3 putnika se vratio u Češku no, ostali su tražili azil, a Češka vlada ih je proglasila otpadnicima i kriminalcima, a one koji su se vratili su slavili kao narodne junake. Od tada kreću žestoke policijske i kontrole tajne službe kako kompanije, tako i pilota.

ČSA je 1957. krenula u jet eru, nabavivši prve Tupoleve Tu-104A, te su bili jedina kompanija uz Aeroflot koja je operirala ovaj avion. Prva transatlantska linija za Havanu se desila 3.2.1962. sa Bristol Britanniom koja je uzeta na lizing od Cubane (od 1962. do 1969.), a koji je avion kasnije promijenjen u Ilyushin Il-18D. Nešto kasnije kompanija je uz Havanu krenula sa letovima za New York i Montreal (sa dopunom goriva u Shannonu i Ganderu). Tada je ČSA imao 15 domaćih i 50 inozemnih linija. Kompanija prve Tupoleve Tu-134 dobiva 1971, Tu-154 1988, te Yakovleve Yak 40 1974, dok prve dugoprogaše Ilyushin Il-62 dobiva 1969. Impresivno, ali ČSA je operirala čak 21 Il-62 interkontinentalnih jetova, od kojih je tri koristila Češka vlada. 1970-tih ČSA preuzima Slov Air.

Kompanija se 1.1.1991. dijeli u dvije kompanije Czech Airlines i Slovak Air. Ovo se desilo čak dvije godine prije raspada Čehoslovačke (31.12.1992.). Kompanija se privatizira 1992. Češka zadržava 49,3% vlasništva, Grad Prag 3,5%, a Air France je imao 19,1% udjela. U 1990-tima kompanija ubrzano prodaje sovjetske avione. Il-62 iz flote izlaze 1995, Yak-42 1992, Tu-134 1997. i konačno posljednji Tu-154 izlazi 1999. Umjesto njih kompanija nabavlja Airbuse A310-300 (od 1991.), ATR 72 (od 1992.), ATR 42 (od 1994.), Boeinge 737-500 (od 1992.), B737-400 (od 1995.). Airbusi A320 i A321 u flotu dolaze 2005, a A319 2007. godine. Kompanija je u floti imala i jedan A330-300 u lizingu od Koreana od 2013. do 2020. koji avion je letio jednu long-haul liniju Prag-Seoul.

ČSA je postala punopravni član SkyTeama 18.10.2000. 2007. godine Vlada Češke je bila vlasnik 56,92% udjela, dok je Češka konsolidacijska agencija imala 34,59% udjela. 2013. Češka ostaje vlasnik 56% (preko Czech Aeroholdinga), dok Korean Air kupuje 44% udjela. No, 2015. Travel Service (kasnije Smartwings) kupuje 34% udjela u kompaniji. 6.10.2017. Korean prodaje cijeli svoj udio od 44% Travel Serviceu. Istim je Travel Service postao 78,9% vlasnik ČSA. Češka državna kompanija Prisko tada je bila vlasnik 20% dionica. U idućim godinama Travel Service kupuje od Priskoa udo i postaje vlasnik 97,74% vlasništva.

Problemi u kompaniji počinju izlaziti na vidjelo od 2005. godine. Prodaja Koreanu 2013. trebala je biti izlazak iz krize, no već 2014. kompanija je u ozbiljnim problemima i do 2015. prodaje sve A320 koji postaju preveliki za letove. Te godine kompanija u floti ima samo 17 aviona. Do 2018. prodaje i sve A321, a u floti ostaju samo A319 i ATR 72-500. Od 2005. do 2014. kompanija je akumulirala 222,3 milijuna EUR minusa (danas bi to sa inflacijom bilo oko 378 milijuna EUR). Kompanija do Covida-19 rapidno tone, smanjuje broj linija, frekvencija i broj aviona u floti.

ČSA je 2016. naručila šest A320neo, no narudžbu je 2019. smanjila na tri aviona, koje je kasnije konvertirala na A321XLR sa idejom pokretanja letova za Sjevernu Ameriku. No, na kraju je kompanija odustala od ovih aviona tijekom Covida-19. 2018. Smartwings ukida niz linija, među kojima i letove iz Praga za Bratislavu i Ostravu koje je kompanije letjela od svog osnivanja 1923. 2019. kompanija je smanjila broj A319 prvo na jedan, no kasnije je u promet vratila 2. ovaj avion. Te godine Smartwings odlučuje iz flote izbaciti sve A319 i ATR 72, a da će flotu modernizirati sa četiri nova A320, no od ovih planova odustaje u Covidu-19. Konačno tijekom Covida-19 kompanija iz flote izbacuje i sve ATR 72.

 

 

Kako je kompanija umrla

U Covid-19 2020. godini ČSA ukida letove za Seoul i A330-300 vraća Koreanu. Smartwings te Covid-19 2020. godine iz flote izbacuje pet aviona i flota ostaje na samo dva aviona, koji lete na samo pet europskih destinacija.

I tu počinje pakao kompanije. ČSA u VIII. mjesecu 2020. proglašava insolventnost. Smartwings kao i sve druge nacionalne kompanije traži pomoć od Češke. No, za razliku od drugih država koje su u svoje kompanije utukle stotine milijuna i milijarde EUR što kroz pomoć za Covid-19, što kroz kredite, Češka žestoko i nedvosmisleno odbija pomoći ČSA. Smatwings objavljuje da će otpustiti svih 430 radnika. U III. mjesecu 2021. ČSA objavljuje bankrot. Tada u kompaniji ostaje samo jedan jedini A320. U ljeto 2022. ČSA je smanjila broj linija na samo tri. Te godine kompaniju preuzima Prague City Air koji ima 70% vlasništva, a Smartwings zadržava 30% vlasništva. No već 2023. kompanija operira samo jednu jedinu liniju, Prag-Paris (2019. je letjela 33 linije). Kompanija je na svoju 100. godišnjicu doslovce mrtva i Smartwings je ostavlja samo simbolično na životu.

I na koncu 26.10.2024. ČSA umire, prestaje djelovati. Kompanija izlazi iz SkyTeama i ukida joj se AOC, ukida OK Plus ff program, ukida 24 code-share sporazuma, te nastavlja letjeti samo kao brend Smartwingsa. Kod OK prestaje postojati i kompanija leti pod AOC-em Smartwingsa i kodom QS. Dva A320 i četiri novopridošla A220-300 obojani su u boje ČSA no operira ih Smartwings.

Smartwings leti prvenstveno leisure linije iz Praga, no ima i sestrinske kompanije u Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj sa po jednim avionom tamo baziranim. Kompanija je osnovana 1997. 2018. kompanija ukida brend Travel Service i isključivo operira preko Smartwings brenda. Smartwings danas u floti ima 50 aviona (B737-700, B737-800, B737-900ER, B737-8, a ima i 8 A320, te 4 A220-300 koji su u bojama ČSA). Kompanija ima i 4 business jeta (Cessna Citation Sovereing).

Kompanija je kroz godine mijenjala vlasnike od Icelandaira preko kineskih vlasnika, da bi danas vlasnik kompanije bio Prague City Air koji je vlasnik i ČSA. I što znamo o Prague City Air-u? Apsolutno ništa. Kompanija skriva podatke o sebi kao zmija noge. Internet stranica ima samo home page na Češkom gdje su samo objavljeni porezni broj, adresa i broj registracije. Niti jednu jedinu riječ više. Kompanija je osnovana 26.1.2022. par tjedna prije preuzimanja ČSA. Hm, hm, hm!!! Odakle toliki novac, tko su ljudi ili kompanije iza njih, koji kapital stoji iza te kompanije, što i kako rade, tko su zaposlenici? To nitko ne zna. Jedina poveznica koja se može naći je Jiri Šimane koji je rukovodilac Prague City Aira, ali je i rukovodilac Smartwingsa. Kompanija ima osnivački kapital od samo 824 EUR. Nevjerojatno ali o kompaniji ne možete pronaći informacije čak ni na bonitetnim stranicama i stranicama koje prate financije kompanija. Kompanija se stavlja u vezu sa Canaria Travel s.p.o. Istinski jako čudno da se o Prague City Airu koji ima novaca da preuzme čak dvije zrakoplovne kompanije baš ništa ne zna, ni osnovne informacije, da nije izlistan u bonitetnim kompanijama, da nema web stranice, te baš nikakvog zapisa o njima. Jako jako čudno i vrlo sumnjivo.

Formalno ČSA ima šest aviona u svojim bojama, no iskreno nitko ne zna gdje lete. Čak više ni liniju Prag-Paris ne leti ČSA, nego to operira Smartwings sa svojim B737 i u svojim bojama. Nitko ne zna koja je strategija ČSA kao brenda unutar Smartwingsa, hoće li Smartwings preko ČSA preuzeti nešto redovnih letova, te se odmaći od leisure tržišta i preuzeti bar nešto legacy tržišta Praga. Nitko ne zna koja je svrha ČSA. ČSA više nema čak ni web stranicu, od njih nije ostalo doslovce ništa osim obojanih aviona. Koji ne znamo gdje lete. Evo primjerice danas (10.11.) svih 6 aviona ČSA letjelo je na samo tri leta Smartwingsa za Paris, Bukurešt i Bruxelles. Jučer za Valenciju, Tel Aviv i Madrid. Dakle po tri random leta dnevno.

I zašto je Češka to napravila? Koji je smisao uništavanja svoje nacionalne kompanije? Zašto Češka nije dala kredit kompaniji u Covid-19? OK, možda je Češka procijenila da se ne isplati ulagati u megagubitaša koji je u financijskoj dubiozi od 2005. Od koga su ruke digli vrlo brzo i Air France i Korean, kojeg ni Smartwings evidentno nije uspio oživjeti. No, ipak ČSA je bila respektabilna kompanija, ona je donosila puno benefita Pragu i Češkoj.

Je li Prag preživio ČSA? I te kako je. Aerodrom Prag je 2001. imao 6,1 milijun putnika. Kada ČSA prvi puta ulazi u krizu 2005. imao je 10,8 milijuna putnika. Krizu ČSA aerodrom relativno dobro prolazi i tek od 2008. do 2012. pada sa 12,6 na 10,8 milijuna putnika. Nakon toga aerodrom se više ne oslanja na ČSA i raste sve do 2019. kada je imao 17,8 milijuna putnika. Prošle (2024.) godine Prag je imao 16,4 milijuna putnika. Rekordnu brojku iz 2019. aerodrom je dostigao već u IX. mjesecu ove godine, što znači da će 2025. imati bitno preko 18 milijuna putnika. No, Prag više nije hub, on nema konektiranih putnika, tamo se putnici više ne konektiraju. A to je velik gubitak za ovaj nekada istinski respektabilan aerodrom. On danas živi na brojnim LCC linijama i leisure linijama Smartwingsa, te na P2P putnicima.

Prag je danas tek 36. aerodrom Europe po broju putnika. Od njega su bolji Budimpešta, Dusseldorf, Alicante, Geneva, Bergamo, London Luton. Bukurešt i Porto su na samo 400.000 putnika razlike. Jel to dovoljno dobro za glavni grad Češke?

Ovdje se postavlja pitanje je li interes Češke reaktivirati plan Višegradske skupine, tj. Mađarske, Slovačke, Češke i Poljske, da ima samo jednog nacionalnog prijevoznika i to LOT. LOT je 2019. otvorio bazu u Budimpešti sa nekoliko uskotrupnih i širokotrupnih aviona i prilično linija. No, tijekom Covida-19 je od toga odustao i danas ima letove samo za Varšavu. Slovačka i Mađarska nemaju svojeg nacionalnog prijevoznika, Poljska eto ima LOT, a Češka je iz nekog razloga uništila svog jakog nacionalnog prijevoznika u Covidu-19. Stoga se opravdano treba pitati možemo li očekivati obnovu plana Višegradske skupine da LOT ima hubove uz Varšavu i Krakow, još i u Budimpešti, Bratislavi i Pragu. OK, to nije glupa ideja, imali bi tada jakog prijevoznika koji se pokazao superuspješan u Poljskoj i danas ima 87 aviona u floti od čega 16 širokotrupaca, koji bi otvaranjem hubova u ova tri grada i te kako povećao i broj aviona u floti, i broj linija, i broj putnika, te postao respektabilni igrač u Europi. To bi imalo benefita i za LOT, ali svakako i za Mađarsku i Slovačku. No, jel to rješenje za Prag i Češku? Bolje rješenje nego da su se potrudili da ČSA preživi? Kako god o tome možemo samo raspravljati i teoretizirati jer ČSA je mrtav, umro je nakon 100 godina povijesti, a na Češkoj i Pragu je sada da napravio nešto drugo što će ih zadržati u vrhu europskog zrakoplovstva.

 

Pozdrav čitateljima iz Sarajeva i Banja Luke gdje je ovaj članak napisan.

 

104 Komentar/a
Najnoviji
Najstariji
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare

Prag je izgubio puno sa padom CSA, nece vise nikad biti hub ne dođe li tu netko kao LOT, a još vise kad je Smartwings ostao jedina ceska aviokompanija. Smartwings kao neki miks ACMI-a i chartera, sa vlasnikom milijarderom i ne bas super safety recordom je to zadnje sto Češka treba. Jedan ozbiljniji problem(nesreća), i ceska avijacija ce se svesti na CSA Tehniku i aerodrom Prag i Brno, a pogledamo li Aviation Herald, vidi se da Smartwings ima problema(za sto imam i usmene potvrde bivših ili sadašnjih insidera). NEK ih netko kupi dok još nije kasno. Česi nisu samo izgubili flag carriera, oni gube i know how kao i Slovenci s Adrijom(koju ne mogu ponovno pokrenuti), jer pouzdano znam da iz Smartwingsa odlaze ljudi, i to nije normalna fluktuacija, koja se u tom tipu kompanija događa svake zime.

Alen izvrstan clanak.

Odlican clanak. Bravo Alen.

Svaka cast za analizu.

Mozda se vode nekom logikom da je bolje imati jednog velikog prevoznika a to je LOT, uci u tu kompaniju u odredjenom procentu i na taj nacin funkcionirati. Jednostavno vode idejom SAS i AirBaltik i na taj nacin zele da rijese sve.

Ima to cak i smisla. Ali su to morali napraviti drugacije. A ne da sad imam prekid operacija legacya.

Alen super analiza.

CSA je imala odlicne konekcije ka ExYU iz Kanade i USA 2000-ih, nesta sto sada uspesno radi LOT. Imali su flotu A310-ki i leteo sam sa njima vise puta. Neke dogodovstine sa decom me upravo vezu na te letove, kada smo nosili portabilne DVD playere da bi deca gledala omiljene emisije na letovima pa se odjedanput nagura 6 dece u prostor za dvoje itd.
Takodje u povratku neke konekcije su imale spavanje u Pragu, sto je bila odlican prilika da se poseti grad.
Takodje su me i zestoko isprepadali kada su poleteli sa 2 cm mokrog snega na krilima sa ATR-om, kao sliznuce sneg, nesta sto je izricito zabranjeno u Severnoj Americi.

Bili su oni jako dobra kompanija i imali su velik broj konekcija iz Zagreba.

Takodje iz Beograda što kroz vode shvate što direktno. Moj poslednji let na 727 je bio Beograd Prag

Kada telefon prevede— vode shvate = code share

ČSA je imao prilicno letova i dobre koncekcije iz Zagreba, Beograda i Splita.

Buducnost Croatie realno.

Daje Plenki, ne brinite.

OU još nije umrla, a kada će – ne zna se.

Jako jako zanimljiv članak👏
Btw, ovaj vikend letim za Prag. Preko Istanbula🤭

Imam nešta usput obaviti u Istanbulu i tamo spavam na račun Turkisha (Istanbulstopover). A onda zanimljivo sa B787 za Prag.

E moja OU… Dvije države koje razmjenjuju milijune turista godišnje povežemo sa par tjednih letova.

To je istinski sramotno. Simbolično za Zagreb, jako malo za Jadran.

Prije je bilo daleko više letova. I iz Zagreba i iz Jadrana.

I konekcije su bila stvarno dobre.

Kad sam ko klinac početkom 2000-tih letio za SAD letio sam sa ČSA, Airbus A310, i tada su letjeli i ze EWR i JFK praktički isto vrijeme polazaka, a konekcije za CLE i PIT su bile sa Continental Express i Delta Connection. A do ZAG je bio njihov 737-400 i 737-500 🙂

Oni su u nacelu letjeli za ZAG sa ATR 42 i ATR 72, jet je išao rijetko.

Isti model koji JU koristi sada gde se kratke relacije rade sa ATRom i pune konekcije
Znam da masa ljudi smatra turbo prop nizom klasom, meni je lično svejedno, čak šta više po lepom vrenenu let na nižoj visini je interesantniji od buljenja u ekran

Ma turbopropi su ok za letove do 1:15 sati. Za silu i do 1:30.

Upravo. A ako uzmete sestar i napravite krug za oko Zagreba, Beograda ili Praga videcete da mozete pokriti kljucne feeding destinacije ATR-om, i ATR vam omogucava dve rotacije umesto jedne vecim avionom zbog LF-a i profitabilnosti.
Zivim u Kanadi i da nema turboporopova vecina zajednica bi bila bez veza sa svetom izuzev klackanja autobusom satima(da ne kazem danima). Zamislite da ste u Zagrebu ili Beogradu i da je sve severno od vas mali broj gradica od 100ak hiljada stanovnika ili manje. To vam je Kanadska realnost. Toronto Aerodrom je na liniji Butmira u Sarajevu (razlika je u par metara), a 100-ak km severno od istog pa do severnog pola nema ama bas nista.

A s kojim frekvencijama?

Sramota da je kopanija u komunizmu bila toliko jaka, da je imala vise desetaka aviona, ali kapitalizam prezivjela nije. Znaci za njih je komunizam bio bolja opcija.

Nisu jedini koji se u tranziciji nisu baš snašli.

Jako tužno.

Komunizam je bio bolja opcija za kompaniju ali lošija za putnike.

Normalno kad u komunizmu nije moglo biti drugih kompanija, niti je zapadna konkurencija mogla tu nesto letjeti, a istocne osim Aeroflota nije ni bilo.

Alene, prijedlog jedan za članak za nas mlađariju: Kako je funkcionirao zračni prijevoz između istočno i zapadnog bloka tijekom hladnog rata? Tko se tu isticao? Kakve su bila putnička prava za prelazak granice?

Znaci imali su preko 50 linija i veliku flotu, a onda ih Ceska odluicila unistiti. Koje budale. Pa ovo je gluplje od Maleva. Tamo je EU unistila kompaniju, ovdje su je Cesi samo unistili.

Sramota.

Upravo tako. MALEV je unistila EU, ČSA je unistila Ceska.

Taj mini hub model je katastrofa.

Malev bi još danas bio živ da ga nije EU uništila.

Odose Malev, ČSA, TAROM je pred bankrotom, Balkan (Bulgaria) ne stoji dobro, nema više Ukraine Internationala, ni Albania Airlinesa, i Belavia je desetkovana, nema više Air Moldove, ni Air Lithuanie, ni Eastoniana. Živio kapitalizam!

Bravo Alen, super i drugačiji članak.

Odlična analiza, kao i uvek. Da li možemo reći – klasično loš, političko podoban ali nestručan management?

Ma tu je bilo svega. Ali nije bilo pameti.

Veoma dobar članak

Držim da je veliki problem Praga taj što je doslovce u srcu Europe. Čitava Poljska, Njemačka i Austrija su mu na 60-70 minuta leta, Švicarska i Nizozemska i sjever Italije na 90, čak su i Belgija i Danska u tom prstenu. Sa takvim položajem, a pri tome im je i željeznica solidno razvijena te im brdo putnika dolazi Eurailom, mislim da je vraški teško održati legacy prijevoznika na životu. To je posao za lowcostera. ČSA ne može preživjeti tako što će prevoziti većinom turiste, ona se mora potući sa Luftikom za “regularne” kao i transferne putnike i tu je kraj. Pri tome Češka nema neku preveliku dijasporu koja bi mogla pomoći. Njemačka ih je usisala i to je to.

Ma jasno. Ali isti problem imaju i Luxair, Swiss, KLM, Brussels, ITA, Austrian… pa svejedno odlično rade i razvijaju se.

Ma željeznica im je katatrofa. U rangu HŽ-a.

Nema tu izgovora. Na odlicnoj su poziciji, bili su dobra kompanija sa puno konekcija. Mogu drugi, mogli su i oni.

A kako onda objašnjavate Luxair, Austrian, Swiss?

Upravo to sto je u srcu Europe davalo mu je mogucnost odlicnih konekcija sa malom devijacijom, te kratke letove za sve destinacije, ispod dva sata. Luksuz koji nema Beograd, Bukurest, Sofija, Rim, Atena…

Hvala na prelijepom clanku,bogatim podacima,kao da citam rad za odbranu doktorata.
Trebalo je vremena i truda sve hronoloski sloziti i prezentovati.Pohvale!

Zasto ste mi obrisali komentar o saradnji zamaaero sa odredjenim urednicima? Taj komentar ne krsi ni jedno pravilo portala, niti ikoga vredja.

I to je OK. Ako se oni tako ponašaju prema vama morate se i vi prema njima.

Pretplatite se na

DNEVNI BILTEN

– bitno više novosti (svaki dan >15)
– bitno svježije novosti nego na zamaaero
– stiže na vaš e-mail svaki radni dan

Na Dnevni bilten su pretplaćene najveće institucije i zračne luke

Pročitajte više>

POŠALJITE NOVOST

Budite i vi novinar zamaaero!
Ako pošaljete 10 novosti koje objavimo možete postati honorarni suradnik
i pisati za novac!