Veličina grada nije presudna. Manji gradovi u Hrvatskoj, Pula, Zadar, jednako udaljeni od emitivnih tržišta, imaju ne 10 ili 20 posto više putnika od Rijeke nego po 3 ili 5,6,7 PUTA dakle 300 do 700 posto više putnika. Rijeka je imala letove za Ameriku. Rijeka je samo u zadnjih desetak godina izgubila desetak kompanija, više od 10 linija, i 100.000 putnika koji su ranije letjeli za Rijeku a sada lete za Pulu, Zadar, Zagreb. I ono što sami kažete, da ljudi iz riječke regije nemaju naviku putovati iz RJK je kontradiktorno tome da neće i ne treba rasti. To je potencijal koji je neiskorišten. Nekoliko dana bure u zimskim mjesecima može se riješiti dobrom organizacijom i sa 2-3 autobusa na stand-byu. Vi stvari gledate poprilično crno-bijelo i tražite alibi za trenutačno stanje na aerodromu Rijeka. Ja svakako ne smatram da bi Rijeka trebala i mogla imati više putnika od Zagreba, Splita ili Dubrovnika, da ne idemo dalje npr. u Trst. Ali Vi ne shvatate da Rijeka OBJEKTIVNO može i mora imati barem TRI PUTA više putnika nego što ih ima danas, cjelogodišnju najmanje dnevnu vezu legacy carrierom za neki veliki europski hub, i barem duplo više odredišta nego je to slučaj danas, smisleni PSO na razini države, više sredstava za udruženo oglašavanje, bolju suradnju sa TZ, kakvu-takvu strategiju razvitka koja bi uključivala i nova tržišta i domaće putnike, nemaćehinski odnos nacionalnog prijevoznika, i kvalitetan management. Kada bi se to ostvarilo onda bi i Rijeka mogla doći na objektivne brojeve od 400-500.000 godišnje ali mi se čini da Vi to iz nekog razloga ne želite, ili ste pak vječni pesimist. Jer nitko ovdje ne predlaže dnevni let Rijeka Tokyo ali Vi ne možete i ne želite shvatiti da Rijeka posluje ispod svakog prihvatljivog minimuma, da je prihvatljivi minimum najmanje duplo od ovoga što je sad, i da se to može promijeniti,samo ako se želi. PIR

Drago mi je da imamo sugovornika koji ulaže trud i vrijeme u razradu ove, inače prilično nezahvalne teme. Ipak, primijetio sam jednu zanimljivu stvar – vaša analiza polazi od toga što bi Rijeka mogla biti, dok se moja bavi onim što Rijeka realno jest. I tu već imamo diskrepanciju koju nije lako premostiti.

Da, slažem se – Rijeka je izgubila linije, kompanije, putnike… Ali nije ih izgubila slučajno. Nisu se one rasplinule u magli birokracije i nesporazuma. Ne, nestale su zbog jednostavne činjenice da tržište nije reagiralo, ili bolje rečeno – reagiralo je tako da je glasalo nogama (ili kotačima, ako baš hoćete). Jer ne zaboravimo, ovdje govorimo o regiji u kojoj je najprirodniji refleks: “Idemo autom. Šta će nam avion?”

Navodite “neiskorišten potencijal” lokalnog stanovništva. Priznajem, zanimljiva konstrukcija. Dakle, imamo situaciju gdje ni domaći ljudi, čak i kad imaju priliku, ne biraju vlastiti aerodrom. No umjesto da se zapitamo zašto, vi predlažete da iz toga gradimo strategiju. Ne bih rekao da je to osobito čvrst temelj.

U vezi s burom – ah, famozna riječ “logistika”. Dva-tri autobusa standby? Znate li koliko to košta na godišnjoj razini? I tko to plaća? Riječ je o strukturalnom problemu, a ne vremenskoj epizodi. Ljudi koji imaju opciju letenja iz Trsta, Ljubljane ili Zagreba, jednostavno neće riskirati – ne jer ne žele Rijeku, već jer ne žele lutriju.

Da budem sasvim jasan – nisam protiv napretka, nisam protiv ambicije. Ali ambicija bez realnih preduvjeta postaje pusta tlapnja. Rijeka nema ni prirodni prometni reflektor (kao Zadar s Ryanair-om), ni dovoljno snažnu turističku infrastrukturu u zaleđu, ni kritičnu masu stanovništva, ni imidž “poželjnog entry pointa”. I sve da se sutra poslože sve zvijezde, treba desetljeće da se navike putnika i operatora promijene. Pitanje je – tko će to čekati?

Za kraj – ne, ne želim da Rijeka stagnira. Dapače, želio bih da cvjeta. Ali neću uljepšavati stvarnost samo zato da bi nam bilo toplije oko srca. Jer ako vam je najveći neprijatelj istina, onda vam ni najskuplji PR ne pomaže.

Pitanje zašto Zadar i Pula imaju više putnika od Rijeke jest logično na prvu i zaslužuje temeljit odgovor. No, taj odgovor, Alene, nije baš jednoznačan i ne može se svesti na tezu “ako mogu oni, može i Rijeka”, bez šireg konteksta. Pogledajte odrednice koje mogu pomoći u razjašnjenju razlika.

1. Geografska pozicija i konkurencija:
Zračna luka Rijeka (RJK) nalazi se u izuzetno konkurentnom okruženju – udaljena je manje od 2 sata vožnje (cca 170 km) od zagrebačke zračne luke, nešto više od 100 km od ljubljanske, a slična je udaljenost i do Trsta. Veneciju neću previše navoditi, no i ona je vrlo blizu. S druge strane, Pula je prema svim tim zračnim lukama udaljenija za dodatnih 80 do 100 km. To nije zanemariva razlika, pogotovo kad govorimo o individualnim putnicima iz Istre koji nemaju direktnu autocestu do Zagreba (kao što to imaju putnici iz Rijeke). U praktičnom smislu, riječki korisnici imaju jednostavniji pristup alternativnim, većim čvorištima.

2. Povijesna baza i zračni promet:
Zračna luka Pula dosegnula je svoj povijesni rekord još 1987. godine s čak 701.370 putnika (ako se ne varam, a Alene vas zovem za potvrdu), čime se svrstala među najprometnije regionalne zračne luke bivše Jugoslavije. Promet riječkog aerodroma u to vrijeme bio je višestruko manji, što je ukazivalo na slabiju početnu bazu i ograničenu avio-povezanost već tada. Ovakav povijesni zaostatak utjecao je i na kasniji razvoj tržišta – kompanije su bile sklonije ulagati u već etablirane destinacije s većom potražnjom i boljim LF-ovima.

3. Turistička potražnja i profil gostiju:
Turistički profil Istre, kao i konkretno Pule, znatno je snažniji u kontekstu međunarodnih aviogostiju. Istra je destinacija koju tradicionalno posjećuje primjetan broj turista iz zapadne Europe – uključujući Veliku Britaniju, Skandinaviju i Beneluks – od kojih dio koristi zračni prijevoz, posebice u ljetnim mjesecima. Posjećuju i Kvarner, no u Istri, iako su značajno pali u odnosu i na 80-te, ipak se zadržava solidniji postotak. Za razliku od toga, turizam Kvarnera oslanja se pretežno na auto-goste: preko 90% gostiju dolazi cestovnim putem iz regije unutar 500 km radijusa (Austrija, Slovenija, sjeverna Italija, Mađarska, Češka, Slovačka itd.). Taj podatak nije nov – već desetljećima se potvrđuje kroz analize dolazaka i strukture gostiju.

4. Infrastrukturna i meteorološka ograničenja:
Zračna luka Rijeka nalazi se na otoku Krku, oko 25 km od samog grada, što stvara dodatne logističke izazove. Osim toga, specifičan položaj na visoravni izloženoj buri – s bočnim udarima vjetra na uzletno-sletnu stazu – dovodi do značajnog broja otkazanih letova. Taj faktor stvara percepciju nepouzdanosti i dodatno destimulira komercijalne operatore i putnike. Organizacijsko rješenje u obliku “stand-by autobusa” za preusmjerene letove jest tehnički izvedivo, ali u praksi teško održivo bez ozbiljnih subvencija.

5. Putničke navike i ponašanja:
Jedan od najočitijih problema jest nedostatak navike lokalnog stanovništva da koristi vlastiti aerodrom. Ovo nije samo anegdotalna tvrdnja – u praksi to potvrđuju i komercijalni operatori i službene statistike. Ako ni lokalna baza ne koristi vlastiti aerodrom, teško je očekivati rast koji se temelji isključivo na vanjskim faktorima.

6. Ograničenja u mogućnosti organskog razvoja:
Za razliku od npr. Zadra, koji je iskoristio svoju udaljenost od konkurentskih zračnih luka i relativnu prometnu izoliranost (od ključnih turističkih, emitivnih tržišta) za stvaranje vlastitog tržišta (uz stratešku suradnju s Ryanair-om), Rijeka takvu priliku naprosto nema. Čak i kad bi se osigurale sve potrebne tehničke, promotivne i operativne pretpostavke, zračna luka Rijeka bi teško mogla razviti održiv i značajan promet na organski način.

Razlog za to nije manjak volje, već strukturna zadanost – prirodno gravitacijsko područje Rijeke već je uvelike pokriveno drugim, jačim zračnim lukama. Putnici koji putuju avionom već su navikli koristiti Zagreb, Ljubljanu ili Trst, a turistički gosti Kvarnera ionako pretežno dolaze cestovnim putem koji je kvalitetan. U takvim okolnostima, Rijeka ne može “izrasti” u relevantnog zračnog aktera bez vanjskog impulsa – npr. kroz nacionalnu ili regionalnu intervenciju, koordiniranu subvencioniranu strategiju ili bilo što slično.

No, trenutno ni jedno od toga nije na vidiku – što znači da bi očekivanje prirodnog rasta riječkog aerodroma bilo više izraz želje nego realne procjene. Ukratko, zračna luka Rijeka ne stagnira zato što ju se zanemaruje, nego zato što njeni razvojni kapaciteti imaju vrlo čvrst i teško promjenjiv plafon.

Još jednom, znam da ovakva elaboracija teško pada zrakoplovnim entuzijastima, ali eto, događa se. Čak je i GIG u Rio de Janeiru bio “na konopcima” zbog minijaturnog SDU-a, pa EZE u Buenos Airesu zbog AEP-a… Ima još slučajeva, no svo zlo s tim.

Alene, razumijem vas, ali ne možemo izuzeti širinu konteksta. Da se poslužim jednim neobičnim, ali rekao bi vrlo instruktivnim primjerom, Heviz-Balaton zračnom lukom u Mađarskoj. Nalazi se u regiji koja obuhvaća četiri županije (Zala, Vas, Somogy i Veszprem) s ukupno oko 1,1 milijun stanovnika, a te četiri županije čine prijezerske županije poznatom Balatonu plus Hevizu. Balaton godišnje privuče više od 3 milijuna turista, usporedivo s Primorsko-goranskom županijom, van svake sumnje. Ipak, zračna luka Heviz-Balaton, premda ima solidnu infrastrukturu i nalazi se u srcu solidno razvijene turističke regije, godinama ima simboličan promet, ponekad jedva nekoliko desetaka tisuća putnika ili čak i manje, znati ćete vi to bolje od mene.

Zašto? Jer gosti dolaze automobilima, domaći isto tako putuju cestovno, a i kada se leti, bira se Budimpešta, Beč ili Graz. Zvuči poznato?

Usporedba ne znači da Rijeka mora dijeliti sudbinu Heviz-Balatona, ali služi kao ilustracija da ni snažna turistička regija ni dobra infrastruktura ne znače automatski zračni promet. Navike, tržište, konkurencija i geografski kontekst – to su presudni faktori. A oni, u slučaju Rijeke, nisu jednostavno rješivi entuzijazmom ni dobrim željama.

stand by autobusi…to nesto kosta ljeti ili bi se financiralo od necega i tako bilo samoodrživo? Vjerujem da bi se autobuseri potukli oko toga tko će biti na stand by-u….i ne slažem se da je bura ogranicavajuci faktor….oni jednostavno ne žele sletjeti pa odu na rezervni aerodrom jer im je to jeftinije…pa ne puše baš tako jako

Hvala 🙂