zamaaero@gmail.com

+385(0)1/3465886

zamaaero@gmail.com | +385(0)1/3465886

Analize

INTERVJU: Goran Jandreoski, CEO Aerodroma Crne Gore

intervju vodio: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: Aerodrom Podgorica

Do prije par dana nisam imao ni najmanjeg pojma tko je Goran Jandreoski. Jedino što sam znao da je bio na nekom rukovodećem mjestu u TAV-u u Makedoniji. I onda ga odabralo za glavnog direktora Aerodroma Crne Gora, pa je došao u žižu interesa javnosti, naravno i moje.

Nakon što je došao u Podgoricu, u VI. mjesecu, rekao sam „pusti čovjeka neka se snađe“, nemoj ga odmah mrcvariti. I svaki tjedan razmišljao da ga zovem ili ne. Na koncu je on nazvao mene. Iskreno, skoro me udarila kap kada sam vidio tko me zove. Čim je nazvao Goran je bio vrlo srdačan. Iznenađujuće srdačan. Već tada smo uspostavili odličnu komunikaciju i dogovorili nastavak suradnje. Par tjedana kasnije Goran me ponovo nazvao i pitao može li doći kod mene u Zagreb na sastanak. Naravno, odmah sam pristao i dogovorili smo ručak u poznatom zagrebačkom restoranu „Puntijar“.

Tada sam i prvi puta uživo vidio Gorana. I kliknuli smo isti čas. U samo deset minuta prešli smo na „ti“ ostali smo na ručku (koji je postao večera) punih 5 sati, pretresli grdosiju zrakoplovnih tema. I koji je moj stav o Goranu? Legenda, vrlo pristupačna osoba, zabavan i ekstremno elokventan. A o zrakoplovstvu stvarno enormno puno zna. Iskreno, stavio bih ga u top 5 managera regije sa kojima sa komunicirao po znanju o zrakoplovstvu. Ostao sam više nego fasciniran. Iskreno riječi su malo za to koliko se Gorana može nahvaliti. Iskreno, nije ni čudo da su ga odabrali u 12 izabranih za Board ACI Europe.

Na koncu smo ustanovili da imamo i zajedničkog poslovnog partnera. Od tada Goran i ja se čujemo više puta tjedno. Razgovori su uvijek vrlo zabavni, ali i više nego korisni. Goran mi se javlja baš na svaki poziv, a i nemalo puta on zove mene. Iskreno, Goran je osoba sa kojom Vam je istinski gušt surađivati.

 

Prije Aerodroma Crne Gore radio si na Aerodromu Skopje. Koja je razlika između rada za privatnog vlasnika ili za državu?

Odgovorne funkcije i poslovi koje sam u prethodnom periodu obavljao u avio biznisu, kreirali su visoke kriterijume i radnu etiku, pa se profesionalizam podrazumijeva bez obzira na vlasničku strukturu kompanije u kojoj sam zaposlen. Ipak, svako ko je imao priliku da radi i u državnom sistemu i u privatnom sektoru, saglasiće se da razlike postoje. Privatni vlasnici su, po prirodi stvari, više zainteresovani da se posao obavi efikasno ali u što bržem roku, dok administracija ima svoja „pravila“ i često je spora zbog razuđenog i glomaznog sistema organizacije. Vjerujem da svi dobri menadžeri koji rade u državnom sistemu zapravo teže da ga organizuju po principima tržišta. To često znači da se na odgovorna mjesta upošljavaju najsposobniji, da se radno vrijeme iskoristi maksimalno u svrhu posla, da se zaista uposle svi radnici i od istih traže savremena rješenja i „praćenje“ vizije koju preduzeće kreira.

 

Prije nego si preuzeo Aerodrome Crne Gore situacija je bila vrlo loša, poglavito u Tivtu. Nedostatak školovanih radnika, zatvoren Terminal 2, problemi sa klimatizacijom, ekstreman nedostatak opreme, uzletno-sletna staza koja treba obnovu. Ogromni problemi. Kako si uspio sa tolikim problemima izvući sezonu? 

Ključni problem koji me je sačekao je upoznavanje sa sistemom u kratkom roku i u periodu velike Covid krize. Srećom, sezona je krenula više nego dobro prevazilazeći pesimistične prognoze i mi smo se brzo prilagodili novonastaloj situaciji. Pomoglo je i to što sam od prvog momenta stupanja na ovu odgovornu funkciju imao punu podršku i razumijevanje od strane resornog Ministrstva kapitalnih investicija na čelu sa gospodinom Mladenom Bojanićem i Zoranom Radunovićem, članova Odbora direktora ACG i svih zaposlenih na ACG. Timski rad i motivacija zaposlenih su još jednom dokazali kao najbolje pogonsko gorivo preduzeća, pa na krilima entuzijazma spremamo zimsku sezonu. S druge strane, svi smo svjesni kakve je posljedice zastoj aviosaobraćaja imao na naše finansije, tako da smo jedva čekali prva čekiranja i dolaske.

 

Što su ti prioriteti do iduće ljetne sezone? Što ti je nužno da popraviš i što ćeš sve učiniti?

Jasno je koliki je značaj Aerodroma Crne Gore za turizam i ekonomiju države. Crna Gora je prije svega aviodestinacija, tim prije što ostale saobraćajne grane nisu dovoljno razvijene. Mislim da fokus treba usmjeriti ka onome što provjereno donosi prihode i zemlji i preduzeću, a to je razvoj novih linija, odnosno destinacija. Naš prioritet je povećanje  broja putnika, poboljšanje infrastrukture kako bi taj cilj kvalitetno ispratili i unaprjeđenje usluge. Odlični rezultati tokom IATA sezone su pokazali da ACG imaju visok rejting i poziciju kod naših tradicionalnih partnera. Planiramo investiciju u unaprjeđenje infrastrukture kako i sanacije Terminalnih zgrada u Tivat i Podgorica. Trenutno radimo na cjenovnoj konkurentnosti, kreiramo mjere podrške za naše partnere kako bi bili atraktivni i tokom zimske sezone i naredne godine. Takođe, radimo na organizacionom unaprjeđenju i edukaciji zaposlenih na aerodromima. Imamo još mnogo projekata koji su u idejnoj razradi, pa je sada rano o njima govoriti, ali smo nestrpljivi da ih realizujemo i objavimo javnosti.

 

Kažu mi manageri u Aerodromima Crne Gore da si potpuno drugačiji direktor. Nisu navikli na nekoga tko je iz struke, tko zna sve detalje, tko im govori što i kako popraviti, tko im se, konačno, petlja u sve segmente poslovanja. To je istinski dobro. Kako ljudi reagiraju na takvu promjenu?

Da se našalim, možda je i to sto sam prvi stranac koji je došao na čelo Aerodroma Crne Gore dovoljna razlika, iako se u Crnoj Gori ne osjećam kao stranac, osim formalno zbog administrativnih procedura. Za ovo kratko vrijeme, od par mjeseci uspostavljena je saradnja sa ključnim nosiocima poslovnih procesa i u svim organizacijonom cjelinama i moram istaći da su utisci više nego pozitivni. Naravno, kao neko ko je dugo vremena u aviobiznisu, zadovoljstvo mi je da prenesem znanje i da kroz timski rad realizujemo sve zahtjeve i planove Aerodroma Crne Gore.

Vodim se time da je za motivaciju najbolje dati lični primjer – ako Vi kao direktor posvećeno radite – velika je vjerovatnoća da će se tako ponašati I većina radnika, a ukoliko imate iskren I fer odnos prema zaposlenima, ljudi će takođe znati to da cijene.

 

Tvoj prethodnik, vršitelj dužnosti Ognjen Jovović je imao ekstremno velike probleme sa radnicima. U jednom momentu tijekom pregovora čak je bilo i fizičkih nasrtaja. Jovović je rekao da ne može na kraj sa radnicima. No, tvojim dolaskom sve se promijenilo. Radnici rade, ne bune se… Kako si tako brzo uspio riješiti međuljudske odnose?

Mislim da nije na meni da sudim i komentarišem rad svojih predhodnika, jer tada nisam ni bio prisutan. I ako bi bilo poteza sa kojima nisam zadovoljan ili saglasan, nije moj manir da iznosim interne stvari firme u javnost. To smatram ličnim vaspitanjem i osnovnom profesionalnom etikom. Svakako, hvala ti na konstataciji koju si iznio o pozitivnim efektima mog angažmana. Međuljudski odnosi su tako živa kategorija da se mijenjaju iz dana u dan i na njima konstantno treba da se radi. Vjerujem da se unaprjeđuju stalnim praćenjem procesa rada i zapažanjem rezultata zaposlenih, te adekvatnim odnosom prema njima naspram njihovog učinka i posvećenosti. Takođe, mudra raspodjela radnih zadataka igra veliku ulogu. Ja sam čovjek koji je na poziciju izvršnog direktora došao na osnovu ličnih kompetencija na međunarodnom konkursu. Tu je Vlada Crne Gore, odnosno Odbor direktora ACG pokazao veliki kapacitet za pozitivnom promjenom i na velika vrata uveo meritokratiju. Moja dužnost je da nastavim sa sprovođenjem istog principa. Vjerujem da stvari danas mogu izgledati ovako: onaj ko zna da radi treba da bude maksimalno uposlen. Mene zanima radnik koji efikasno završava posao za koji je plaćen, a sa takvim stavom mislim da niko ne bi trebalo da ima problem, ako je krajnji cilj dobrobit aerodroma i države Crne Gore.

 

Jovović je tvrdio da je bar 35% viška radnika na Aerodromima Crne Gore i da se trebaju provesti ozbiljna otpuštanja kako bi kompanija profunkcionirala. Ti nisi nikoga otpustio. Znači li to da si povećao obujam posla te našao posla za sve njih ili smatraš da će iduća godina biti daleko uspješnija pa ćeš imati posla za sve njih, a otpuštanjem bi izgubio radnu snagu koja se vrlo teško i dugotrajno školuje? 

Kao i svaka državna administracija, i naša boljka je glomaznost. Ipak mislim da treba imati u vidu da ACG svake godine (ako izuzmemo period Covid krize) drastično povećava broj opsluženih putnika. U 2019. to je bilo oko 2,7 miliona putnika, ove godine preko 1,2 miliona.  Sasvim sam siguran da će se trend povećanja broja putnika nastaviti i u budućnosti. U toku je sistematizacija radnih mjesta, neki će radnici željeti da odu uz otpremnine, neko će otići u penziju, a ističu i ugovori na određeno.  Optimalan broj zaposlenih utvrđivaće se u zavisnosti od obima saobraćaja, proširenju infrastrukturnih kapaciteta, otvaranjem novih linija. Mi smo i u najtežim godinama, kakva je 2021. odnosno 2020. uspjeli da dosegnemo do novih destinacija – npr. ka Luksemburgu i Kazahstanu i dovedemo nove kompanije, recimo Chair airline. U navedenim okolnostima to zaista smatram uspjehom.

 

Zadržao si cijeli management iz vremena Orlandića. Dio tih ljudi je postavljen i političkim putem. Je li bilo pritisaka nove vlasti da se te ljude smijeni? 

Nakon uspostavljanja nove uprave izvršena je smjena cijelog menadžmenta Aerodroma Crne Gore AD i još uvijek nisu imenovani članovi kolegijuma po svim pozicijama, već je dogovor da se to sprovede naknadno po uspostavljanju novog akta o sistematizaciji i orgnanizaciji. Moram istaći, u vezi tvog pitanja koji prevazilazi sferu biznisa i poslovanja da je to realnost Balkana u kojoj djelujemo. Svakako, to je i mjera integriteta svakoga od nas kao ličnosti, odnosno profesionalnosti jer će uticaja uvijek biti u raznim pojavnim oblicima i intenzitetima.

 

Kakva je tvoja suradnja sa novom vlasti? 

Poslovanje kompanije, koja je osnovana kao jednočlano akcionarsko društvo u 100% vlasništvu države, je uredjeno zakonima Crne Gore i regulativom EU, kao i brojnim medjunarodnim konvencijama koje definišu civilini vazdušni saobraćaj. U takvom sistemu, sprovodeći propise koji su u ovoj branši sve rigorozniji i sofisticiraniji, pitanje ideoloških opredjeljenja sve manje dolazi do izražaja u redovnom poslovanju. Odlučivanje se uglavnom diktira potrebom sprovodjenja mjera bezbjednosti i sigurnosti prihvata i otpreme putnika, odnosno vazduhoplova. Naročito je to karakteristično u ovom izazovnom vremenu Covid pandemije, kada je potrebno prije svega održati poslovanje koje je na ivici rentabilnosti, jer kompanija posluje isključivo od sopstvenih prihoda bez korišćenje mjera državne pomoći, subvencija ili sličnih vidova podrške. Što se same saradnje tiče poznato je da u biznisu, kao i u životu ima razlika u pristupu, mišljenju i načinu djelovanja, ali važan je krajnji poslovni rezultat. Vrlo sam zadovoljan što kompanija ide u pozitivnom smjeru i što se sve poslovne prepreke uspješno savladavaju na zadovoljstvo osnivača, uprave, resornog Ministarstva, zaposlenih i u konačnom korisnika usluga.

 

Ova godina je izuzetno uspješna za Aerodrome Crne Gore. U prvih 9 mjeseci ove godine imali ste čak 1,1 milijun putnika na oba aerodroma. Iskrene čestitke. Kako ti je to uspjelo?

Ozbiljno smo shvatili krizu i gubitke, scene pustih terminala i pisti urezale su nam se kao velika profesionalna trauma koja se, nadam se, dešava jednom u životu. Prvo smo povratili stare partnere, velike kompanije poput Turkish Air-a,  Austriana, Air Serbia-e, Windrosa-a, uspjeli smo da dovedemo Luxair i Chair, kao i da povratimo najbolje evropske lowcostere sa kojima smo ranije odlično sarađivali. Svaki put kada bi se, nakon Covid obustave saobraćaja, neka aviokompanija ponovo vraćala na aerodrome u Podgorici ili Tivtu, priređivali smo svečane dočeke kako avionima sa vodenim topovima, tako putnicima u vidu poklona – sitnica. Nisu to stvari koje nekoga opredijele da nanovo uspostavi liniju ka nekoj zemlji ili se vrati na aerodrom, ali jesu znaci pažnje i zahvalnost što aviosaobraćaj u Crnoj Gori polako ponovo počinje da raste. Svaki takav korak doprinosi dobrom utisku koji putnici odnosno turisti stiču o našim vazdušnim lukama, u krajnjem – o samoj zemlji.

Najzad, nije sve ni u brojkama: otvorili smo dugo čekanu liniju Podgorica – Zagreb, na koju smo posebno ponosni. Vjerujemo da odnosi u regionu itekako zavise od brze razmjene ljudi, roba i usluga, kao I da oporavljanje ekonomije najbolje povezuje građane. Aviosaobraćaj daje krila tom potencijalu.

 

Aerodrom i dalje ima ogroman problem sa banom ruskih kompanija, pri čemu nema ni jedan jedini let iz Rusije. Govorimo o tržištu koje je broj 1 za Crnu Goru, veće i od Srbije. Imaš li neku ideju kada bi se taj ban mogao maknuti?

Ne mogu da govorim u ime države i diplomatije, posebno ne da prognoziram kada bi sankcije Rusije ka Crnoj Gori mogle biti ukinute. Ali ono što najiskrenije želim da poručim ispred ACG  jeste da zaista jedva čekamo dan kada će se odnosi normalizovati. Mi smo sarađivali sa sedam ruskih aviokompanija koje su zajedno sa nacionalnim avioprevoznikom do sada na relaciji Rusija – Crna Gora prevezle stotine hiljada putnika. Rusko tržište je četvrtina našeg ukupnog tržišta, Rusi su decenijski stalni gosti i nemali broj od njih se preselio ili sezonski živi u Crnoj Gori. Znamo da su ljetos dolazili preko drugih zemalja jer nažalost nije bilo direktnih letova što im je znatno poskupilo odmor I “ukralo” dio tog vremena.

 

Ipak vrlo ste uspješno naknadili nedostatak ruskih putnika sa brojnim letovima ukrajinskih kompanija. U VIII. mjesecu čak 54 leta na 13 linija 5 ukrajinskih prijevoznika. Više nego fascinantno. Kako vam je to uspjelo u tako kratko vrijeme?

Zahvaljujući dobrim aranžmanima na kojima smo insistirali budući da smo privremeno izgubili rusko tržište. Recimo, Windrose, SkyUp, Ukraine International-om i drugi koji su povezali Tivat sa Kievom, Odesom, Lvovomm, Harkovim i Zaporožjem bile su odlične linije koje su u Crnu Goru dovele ukrajinske turiste.  Sa druge strane, aviokompanije prilikom odabira destinacije procjenjuju ono što joj se isplati, a Crna Gora je veoma atraktivna, posebno ljeti, pa nije teško da uđe u izbor evropskog turiste koji želi iskustvo u planinama i na moru.

 

Ove godine linije za Beograd su bile više nego uspješne, bolje nego i 2019. Čak 102 tjedna leta, što je u prosjeku 14,5 letova dnevno. Što je razlog uspjeha ove linije? 

Nekoliko je razloga zašto je linija Podgorica – Beograd konstantno najpopunjenija. Rekao bih da ključnu ulogu igra rodbinska, prijateljska i poslovna povezanost, koja je posljedica istorijskih i ekonomskih odnosa dvije zemlje. Relacija je kratka, frekfentnost letova je velika tako da u jednom danu lako možete otići do Beograda ili do Podgorice, završiti private I poslovne obaveze i biti uveče kući. Sa druge strane, značajnu ulogu odigrala je i zabrana letova iz Rusije, pa je veliki broj putnika preko Beograda dolazio u Crnu Goru i samim tim se postigao rekord na ovoj relaciji. Pored Beograda, često su korišćeni i aerodromi u Istambulu I Dubrovniku da bi se došlo do Crne Gore.

 

Najveći šok koje je struka doživjela su letovi Air Astane za Podgoricu. Čak 7 tjednih letova. Govorimo o kompaniji koja ima vrlo skroman broj letova prema drugih europskim destinacijama. Odakle tako ogroman broj letova za Podgoricu?

Da, Air Astana i turisti iz Kazahstana su za nas događaj koji je definitivno obilježio ovu godinu i kada je u pitanju aviosobraćaj i turizam uopšte. Ne postoji prilika u kojoj ću propustiti da se zahvalim menadžmentu te kompanije – Susithu Hettihewi i Peteru Fosteru koji su nam ukazali povjerenje i ostvarili sjajnu saradnju sa Aerodromima Crne Gore. U Crnu Goru su doveli preko 13,3 hiljade putnika, a avioni su svakodnevno imali odličnu popunjenost. Zahvalan sam i mom timu koji je dao sve od sebe da se ispune svi zahtjevi koje je Air Astana – kao veoma moderna i uspješna kompanija imala. Nakon toliko zajedničkog rada, vidim da su danas članovi iz oba tima postali gotovo prijatelji, pa ih sa velikom radošću dočekujemo kada dolaze u Crnu Goru.

 

Iako je Air Astana najavila 3 tjedna leta zimi ipak je od toga odustala. Zašto?

Razlog je administrativne prirode. Crna Gora kao zemlja koja teži da uđe u Evropsku uniju, potpisnica je mnogih obavezujućih konvencija i pravila evropske porodice. To za sada znači da građanima Kazahstana ne možemo obezbijediti cjelogodišnje vize već samo sezonske. Ipak, trudimo se, zajedno sa Ministarstvom vanjskih poslova i Ministarstvom kapitalnih investicija da već u martu ponovo uspostavimo linije, na veliku radost i korist i Crne Gore i Kazahstana.

 

Luxair leti za Podgoricu i za Tivat. Kompanija ne leti za daleko veći Zagreb. Kako to da Luxair leti za Podgoricu, a ne leti za Zagreb? Umješnost u pregovaranju ili je neki drugi razlog?

Najveće zasluge za otvaranje ove direktne linije imaju predstavnici crnogorske dijaspore, odnosno Kulturno informativni centar Crne Gore u Luxemburgu, na čelu sa direktoricom Fetijom Kalač. Naravno, ne treba zaboraviti ni trud ranijeg menadžmenta i činjenicu da je crnogorska dijaspora u Velikom vojvodstvu izuzetno snažna zajednica. U svakom slučaju, za njih je ovo bio veliki korak i dugo čekana prilika, a ACG su dobili još jednog jakog igrača u avio-industriji – Luxair.

 

Chair je krenuo letjeti za Podgoricu iz Zuricha. Kompanija se specijalizirala za Prištinu, Skopje i Ohrid. Kako to da ste im upravo vi prva destinacija izvan njihovog dosadašnjeg bazičnog tržišta?

Kako je i sam šef komercijalne distribucije kompanije Chair Airlines, Florian Tomasi, u maju kada se linija otvarala, zaključio, uspjeli smo da ponudimo baš ono što treba, što putnicima koji putuju na kratke relacije i Crnogorcima koji žive u Švicarskoj treba, a to je da imaju neposrednu vezu sa, kako oni opisuju, tipičnom „posjeti prijatelje i porodicu“ destinacijom, te da provedu dugi vikend u ovom biseru Jadrana.

Ono što me posebno raduje je to da oni usprkos novim mjerama ne odustaju od Crne Gore, već se nastavak letova očekuje 12. decembra s dvije sedmične rotacije, srijedom i nedjeljom, dok će od 1. jula početi sa tri nedjeljna leta i to ponedjeljkom, utorkom i petkom. Činjenica da se planira još jača dinamika pokazuje jasno da se saradnje odvija u dobrom pravu i teče po planu, te da su zadovoljni saradnjom sa Aerodromima Crne Gore.

 

Windrose je prekinuo letove za Skopje, no nastavio za Podgoricu, koja je ipak bitno manji aerodroma. Odakle veći potencijali za Podgoricu nego za Skopje?

Vjerujem da važnu ulogu igra i to što je Crna Gora mediteranska zemlja u kojoj je vrlo prijatno boraviti i u post sezoni. Zapadnoevropski turisti su željni sunca već u septembru pa je jeftin let do destinacije na kojoj se još uvijek može kupati odlična ponuda. Sa druge strane, Windrose je zaista naš pouzdan partner sa kojim se veoma trudimo da održimo dobru saradnju i izađemo u susret kada je to neophodno na obostranu korist.

 

U Podgorici se „tuku“ Ryanair i Wizz Air. Prvi ima 8 linija, drugi 7. Hoće li aerodrom iznaći modalitete dalje subvencije ovih kompanija i ako neće možemo li očekivati odlazak ova dva prijevoznika iz Crne Gore?

U saradnji sa Ministarstvom kapitalnih investicija konstantno radimo na najboljem modelu koji ćemo ponuditi niskobudžetnim kompanijama kako bi ostali u Crnoj Gori. Moramo biti svjesni da, posebno nakon Covid-a, kada je svaka avionska karta “vrabac u ruci” treba da damo najbolje moguće uslove lowcosterima. Benefiti su višestruki – ako vam Wizz air, Ryanair ili EasyJat dovode turiste tokom jeseni i zime, smanjujemo sezonslnost što je najveća boljka i naših aerodroma i crnogorskog turizma. Privilegija je ako na sjeveru i na primorju Crna Gora bude imala uposlene kuvare, sobarice, menadžere, baštovane, konobare, sve profesije iz turističke branše. Oni nemaju puno posla ako ne dođu strani gosti, tako da je kumulativna korist od niskobudžetnih kompanija velika. U Ministarstvu imamo dobrog partnera koji razumije širi kontekst i zajedno tražimo način da u svakom mjesecu godine svi imamo posla.

 

Iduće godine letove za Podgoricu je najavila Transavia za Paris Orly i Aegean za Atenu,  a za Tivat Jet2 prema Manchesteru. Možemo li očekivati još novih linija i možeš li nam štogod najaviti?

Imamo odlične najave za sledeću godinu, ali sve može da se promijeni preko noći, te se pripremamo da na svaku situaciju odgovorimo na najfleksibilniji način, ne odustajući od održavanja redovnih kontakata sa svim avioprevoznicima sa kojima smo izgradili izuzetno kvalitetan odnos. Moramo biti realni, ipak svjedočimo periodu kada svuda u svijetu mnoge aviolinije otkazuju letove, gotovo u posljednjem trenutku, a tu se ništa ne može uraditi jer dinamiku letova diktira epidemiološka situacija u zamljama.

 

Kako ocjenjuješ početak rada Air Montenegra?

Smatram da je veoma dobro da postoji nacionalna aviokompanija. Postoje razni modeli poslovanja: nekada nacionalni avio prevoznik ne mora biti u 100 procentnom vlasništvu države, a nekada se godinama finansira od budžeta građana. U svakom slučaju, zemlja koja posjeduje sopstvenu avio kompaniju ima opciju da sa njom ostvari strateške interese, upravo one za koje komercijalni prevoznici nemaju sluha I interesa.

Air Montenegro ima dobar tim ljudi koji se razumiju u avijaciju, zato vjerujem da će vremenom naći najbolji način da unaprijede obim svog poslovanja. U nama će uvijek imati iskrenog i podržavajućeg partnera.

 

Montenegro Airlines je krenuo u maintenance u Podgorici, radi neke usluge vezane uz aerodrom (lokalne transfere, prodaju karata, usluge kompanijama), a krenuti će i sa letovima sa jedinim preostalim Fokkerom F100. Misliš li da bi to moglo biti uspješno i benefit za aerodrom?

Crna Gora još nema dobro razvijenu putnu, pomorsku i željezničku infrastrukturu, zato je aviosaobraćaj naša najveća transportna šansa. Sve što je povezano sa ovom saobraćajnom granom treba čuvati i unapređivati. Imajući to u vidu, za Aerodrome Crne Gore je svaki partner značajan ako namjeravamo da budemo sigurna cjelogodišnja destinacija i ako se ozbiljno pripremamo za buduće okolnosti poput novih sa Covidom-19.

 

Koji je tvoj osobni stav o koncesiji Aerodroma Crne Gore?

Vlada upravo odlučuje o modelu funkcionisanja aerodroma, jer su potencijalni koncesionari sa short liste predstavili svoje planove i vizije funkcionisanja naših zračnih luka. Odluka o tome je, ponavljam, Vladina, menadžment ACG može dati mišljenje, prenijeti iskustva iz drugih zemalja i slično. U svojoj biografiji svjedočio sam situacijama iz kojih je država profitirala koncesijom, osavremenila svoje aerodrome, uvela red među zaposlenima, izgradila infrastrukturu. Nažalost, kao i u svemu, i u ovakvim poslovima imamo primjera kada je očigledno da je koncesionar zainteresovan samo za lični profit i da mu u fokusu nije putnik, odnosno država. U svakom slučaju, ni najmanje nisam protiv koncesije, ali država mora dobro ispregovarati svaki pedalj Ugovora i napraviti dobre garancije. Onda nema nikakvih problema, aerodormi se svakako nakon par decenija “vraćaju” pod puno okrilje države, nisu trajno prodati.

U međuvremenu, prioritet mog tima i mene je obezbjeđivanje sigurnosti koja mora biti na prvom mjestu, bez obzira u kom poslovnom obliku kompanija funkcionisala. Tome smo svakodnevno posvećeni, a država će procijeni da li će modernizacija ACG biti samo njena finansijska obaveza ili će teret podijeliti sa koncesionarom.

 

Aerodrom Podgorica treba ozbiljnu investiciju, a Tivat pogotovo. Tivat sa ovim parcijalnim rješenjima priručnog terminala, manjkom kapaciteta i infrastrukture za ozbiljnije poslovanje ekstremno zaostaje za obližnjim Dubrovnikom koji ima najmoderniju infrastrukturu dostatnu za idućih 10 godina. Misliš li da su te ogromne i nužne investicije moguće bez koncesionara? Te što ako se ne desi koncesija, imaju li tada Aerodromi Crne Gore budućnost, poglavito Tivat?

Aerodrom Tivat svakako ima budućnost, koju najviše duguje svom strateškom geografskom položaju. Ulaganja su neophodna u gotovo svakom segmentu. Crna Gora mora da shvati koliko joj je važan aerodrom na moru, posebno što u okolnim državama imamo jaku konkurenciju. Pod hitno treba urediti oba aerodroma tako da onome ko dolazi u Crnu Goru ni Kukeš, ni Tirana ni Ćilipi nisu opcija, već da Tivat i Podgorica podmire sve zahtjeve putnika. Imajmo u vidu da u Tivat slijeće visoko platežna klijentela, zbog kojih bi naša usluga morala biti na svjetskom nivou. Turista čiji je kofer skuplji od prosječne plate radnika na Balkanu, sigurno očekuje da mu prtljag tretirate kao živo biće, da postoje brzi transferi, dobri VIP saloni i da što manje vremena izgubi u administraciji. Svaki ozbiljan aerodrom, odnosno država koja pretenduje da ugosti bogatu klijentelu čini sve što može (i što ne može) da se takav gost ponovo vrati. Lično sam se sastao sa svim predstavnicima najprestižnijih hotelskih kompleksa u Crnoj Gori, od Luštice, preko Porto Montenegra, Portonovog, kako bi iz njihovog direktnog iskustva sa takvim turistima čuo kakve su zamjerke i šta odmah moramo da unaprijedimo. Mislim da su ljudi sa ovih prostora (bivša Jugoslavija) nekada imali mentalitetski problem kada su usužne djelatnosti u pitanju, shvatajući vrhunski profesionalizam kao snishodljivost. Srećom, vremena se mijenjaju i svaki svjetski brend koji je došao u Crnu Goru je drastično  podigao standard i kvalitet usluge.

 

22.Na kraju, iskrene čestitke za vrlo uspješnu sezonu. Koji su tvoji kratkoročni, a koji dugoročni planovi za Aerodrome Crne Gore?

Hvala ti, to je priznanje i za Odbor direktora ACG i sve moje kolege, posebno one iz Tivta koji su možda bili pod najvećim pritiskom ove sezone. Dugoročni planovi umnogome će zavisiti od toga da li ACG idu pod koncesiju ili ostaju u državnom vlasništvu. No ono u što sam u svakoj opciji siguran jeste da ću biti posvećen napretku crnogorskih aerodroma. To znači podsticanje radne discipline, napredak u organizaciji posla, profesionalizam u radu, podizanje kvaliteta usluge i konstantno traganje za novim partnerima kako bi povećali obim posla. Poboljšanje infrastrukture je preduslov mnogih stvari, ali do narednog intervjua vjerujem da ću moći da ti otvoreno i precizno odgovorim šta su prioriteti u rekonstrukciji aerodroma i od čijeg novca će taj posao biti obavljen.

43 Komentar/a
Najnoviji
Najstariji Najbolje ocijenjeni
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare

Citam par komentara,radnik sa ap Tivta i zbilja mi ovaj g.Jandreoski ulijeva neko povjerenje,covjek iz struke i nadamo se da ce u mnogome doprinijeti razvoju Aer.CG….prije njega v.d Jovovc ucinio je par vrlo losih poteza a najvise za moju sluzbu..tamo gdje se nekada znao rad, red i disciplina vlada opsti haos.Napravljena je sjeca izuzetnog kadra,a doveden kadar koji za 3..4 mj.nije se udostojio upoznati ni sami aerodromski objekat a kamo li radnike i rad slube,a priznajte da to za jednu ovako ranjivu sluzbu nije dobro..Nadam se da ce novi direktor imati sluha da vrati profesionalce,ljude koji posao imaju u malom prstu..jer ovako..crno nam se pise!Srdacan pozdrav za Vas sa crnogorskog primorja!

Cestitam Vam na svim intervjuima jer uvijek je dobar gost i zanimljive teme.
Jovan iz Niksica

Svaka čast

Ognjen Jovovic najvece ZLO ..Makedoncu svaka cast,dajmo covjeku sansu!

Molim Vas procitajte tekst…Lukovic valjao Mosadu ali ne i DF…nadam seda ce izvrsni dir.ACG ispraviti nepravdu nanesenu ovome vrsnom strucnjaku!

CA obavila ZG MOSTAR let povodom praznika

Svih svetih danas s a319

Kako komentarisati smjenu sefa bezbjednost,vrsnog strucnjaka sa 35g.radnog staza,covjeka kome se i Mosad divi,i dovesti nekoga cije su refere nse ravne nuli…nekoga ko je upopastio za kratko vrijeme sve sto se moglo upropastiti na aer.Tivat a pri tom o poslu nema pojma!

Da..u Tivtu..v d.Jovovic pozurio prije imenovanja izvrsnog da smjeni sve sto je valjalo na ap Tivat..molim Vas procitajte referense g.Lukovica bivseg sefa bezb.na cije celo je doveden rengenista..sa 4 dana on line kursa i volontiranja 5g…u gradjevinskoj firmi kao zastitar,covjek koji pijma nema o bezbj.niti zna nito zeli da uci..sramotan cin maknuti covjeka koji ima posao u malom prstu..pri rome 35g.rada u vazduhoplovstvu

Da

Procitajte tekst “Lukovic valjao Mosadu ali ne i DF….
Nadam se da je izvrni direktor prepoznao znanje i kapacitet g.Lukovica i da ce znati da ispravi gresku koja je nanesena ovome vrsnom covjeku i profesionalcu…

Znam da je čovek došao u junu na mesto direktora, ali ipak stanje na aerodromu Tivat u avgustu je bilo zaista katastrofalno. Sad baš da ništa nisu mogli da urade kada su videli da će sezone ipak biti mi je zaista neverovatno

pa ako nista drugo, mogla je klimatizacija da se popravi

Ja mislim da je mogao srediti klimu. Za to ne treba nikakva nauka, pogotovu 2 meseca. Pravi menadzeri nalaze resenja, a ne izgovore

Problem je sto kompanija hoce da resi, ali jos se duguje i dugovi nisu isplaceni. Da li bi vi radili nesto za nekoga ako vam taj duguje novac i ne planira da vrati. A pritom imate ugovore sa dosta aerodroma i sl objekata koji vam na vreme placaju

Ugovor sa tom kompanijom nije upitan. Ako je upitan sto se ne tuzi kompanija, nego se duguje vec vise od 10 meseci

Ljetos ACG Su Trazili Radnike Za Posao Baggage handler Ramp Ground operation Load Baggage and delivery baggage from Aircraft to terminal.Na Konkurs Se Prijavila 2 Covjeka Sa Velikim iskustvom International airport Chicago and Los Angeles.Sa svim International license Takodje Znanjem Engleskog &Srpskog .Rodjeni Su u Crnoj Gori .1992-93 Su Napustili CG Sa Roditeljima.Poslali Su Svoj CV.Niko ih Nije Zvao Na Razgovor.Htjeli Su pomoc preko Sezone Dok Su Boravili u CG .Hvala

Imam pitanje za Sarajevo i Tuzlu
Wizz kada je dosao u Sarajevo je napravio velik porast uveo je nove linije koje nismo mogli ni zamisliti
Sta mislite za Tuzlu sada tamo zimi nece bti novih linija sem Milana i Nuremberga,da li ce sledece godine po vama bitu više novih linija jer ako wizz sa jednim avionom u sarajevu moze pokriti onoliko destinacija barem bi bilo logicno da tuzla sa 3 avionom uvede barem 5 novih linija.
Nikad se ne zna hoce li i doci nova aviokompanija

Zar gate nebi trebo biti ove godine zavrsen
I testiranje piste bi trebalo ove godine da se uradi
Sta mislite o cargou na tuzli
Neki dan sam gledao da tuzla ima dobro zemljiste i za izgradnju aero parka a i produzenje piste
Sta mislite o svemu tome?

Gospodine Alene kad vec pisete o gateu zanima me da li ce tuzla imati onaj kao tunel
Npr sarajevo ima dva takva
I sta mislite da li ce u skorijoj buducnosti dovesti a321.
Bivsi direktor Esed Mujacic je pricao da je treci gate kao zahtjev da tako kazem za veci broj linija i letova
A posle testiranja piste je dodao da je potrebno radi uvodjenja linija prema bliskom istoku npr Abhu Dhabi
Mozda bi i bilo najbolje da napravite neki clanak o svemu tome hvala.

Danas je bila guzva u Tuzli
Prije 5 min je poletio airbus a321 za stokholm znaci da ga mogu podrzati mada je on isti kao a320
Za njim je odma posle 5 min poletio avion za Sofiju ovo je jako lijep dan za tz i bilo je guzve

Da taj a321 je preusmjeren iz banja luke za tuzlu
I ja zivim u okolini tog aerodroma velika guzva danas

osim zamaaera u klasteru su i:

(Slovenija)

(BiH)

(Srbija)

Pretplatite se na

DNEVNI BILTEN

– bitno više novosti (svaki dan >15)
– bitno svježije novosti nego na zamaaero
– stiže na vaš e-mail svaki radni dan

Na Dnevni bilten su pretplaćene najveće institucije i zračne luke

Pročitajte više>

NAGRADNA IGRA

Osvojite 9 starih razglednica (50+ godina) InexAdrije, Lufthanse, Balaira, Air Lloyda i Ju52
tako da nam pošaljite fotke za foto-spotterski kutak

Pročitajte više>

POŠALJITE NOVOST

Budite i vi novinar zamaaero!
Ako pošaljete 10 novosti koje objavimo možete postati honorarni suradnik
i pisati za novac!