Jedno je kad ti AI kaže da uskoro neki od aviona treba na maintenance, ali dalje od toga, da ti AI objašnjava kojim redoslijedom skidati vijke sa stajnog trapa nekog aviona, na koliko se NM zateže neki vijak,…to je previše.
To bi značilo da svi certifikati za održavanje nemaju smisla i da se vrijednost struke ruši na razinu običnog šljakera.
Najveće kompanije su veoma brzo došle iz faze “AI će nema pomoći u poslovanju” do faze “AI nam govori što, kako i kada ćemo raditi. Mi radimo što on kaže.”

Kroz povijest ljudi su evoluirali, mijenjala se svijest, stavovi i mišljenja. Ljudi su smišljali nova bolja rješenja za postojeće probleme.
Sada će se dogoditi da će svi raditi isto jer tamo negdje, u nekoj bazi podataka tako piše. Nema različitih pristupa temeljenih na iskustvu nego univerzalna rješenja. Nema eksperimenata, nema mišljenja, nema novih iskustava, nema inovacija.
Flemmingu bi AI rekao da posudice nakon eksperimenta treba propisno odložiti u odgovarajući spremnik otpada.
Da je AI postojao prije, još bi se vozili u kočijama.
Razmislite o tome.

Ne zaboravite da kada postavite pitanje AI-u, da dobijete odgovor koji se najviše puta ponavlja u njegovoj bazi podataka. Tko je napisao taj podatak? Na temelju čega? Tko održava tu bazu? Koji su njegovi/njezini interesi i stavovi?

Razmislite zašto postoji toliko kompanija koji se bore i nameću svoj AI i zašto se troše sumanute količine novaca? AI je isti, baze podataka odakle pružaju informacije su različite.
Oni koji upravljaju bazom podataka upravljaju javnom svijesti i mišljenjima ljudi jer im pružaju informacije na temelju kojih ljudi funkcioniraju, zaključuju, zauzimaju svoje stavove, glasaju na izborima,…
Zapitajte se kome je to u interesu