Već dugo mi je ova tema na spisku. I uvijek je nešto bilo bitnije. O Lošinju smo pisali samo jednom, no i to je bilo o kompaniji Silver Air, ne o samoj zračnoj luci. O svim drugim zračnim lukama regije smo pisali, o nekima i mnogo puta. Pa, eto došlo je vrijeme da pišemo i o ovoj najmanjoj zračnoj luci regije.
foto: Volim Lošinj
Kako je nastao Lošinj
Lošinj je imao veze hidroavionima od 1923. do 1943. i to sa Zadrom, Portorožem, Trstom i Ankonom. No, sam aerodrom je na otoku otvoren tek 1985. radi Svjetskog prvenstva u padobranstvu. Aerodrom je udaljen od Malog Lošinja 5,9 km. Lošinj (IATA: LSZ, ICAO: LDLO) je jedan od tri otočna aerodroma u Hrvatskoj, uz Rijeku-Krk (160.249 putnika 2025.) i Brač (20.267 putnika 2025.).
Lošinj je najviše putnika imao 2015. kada je ostvario 13.410 putnika. Tu brojku nikada dostigao nije. Samo četiri puta Lošinj je imao preko 10.000 putnika, a u načelu je imao oko 5000 putnika. No, nakon 2021. broj je spao na malo preko 5000, nakon čega broj konstantno pada, da bi najnižu brojku postigao 2024, samo 1554 putnika. Prošle godine aerodrom je imao 1990 putnika. U prvih četiri mjeseca 2026. Lošinj je zabilježio 95 putnika više nego u istom periodu 2025, pa ako se ovaj trend nastavi aerodrom će imati preko 2000 putnika. Kako god Lošinj je zadnjih par godina po broju putnika zadnja od 24 zračne luke regije, slabija i od Maribora.
No, Lošinj ima velik broj operacija. On je kroz godine bio od 3000 do 4000, no prošle godine je bio 2308. Odakle ovako velik broj operacija, veći i od broja putnika? Jednostavno na Lošinj prvenstveno slijeću sportski i business avioni, kao i panoramski letovi koji imaju ili samo pilota ili mali broj putnika. Ovdje je važno za spomenuti da business avioni dovoze visokoplatežno sposobne poslovnjake i upravo radi ovoga ova zračna luka ima smisla.
Stoga ne treba čuditi da je prošle godine Lošinj ostvario 2,25 milijuna EUR prometa, da ima 6,78 milijuna EUR kapitala i 12,99 milijuna EUR sredstava. Ipak Lošinj je prošle godine zabilježio 509.926 EUR gubitka, a gubitaš je zadnje tri godine. Aerodrom ima 7 zaposlenih uz prosječnu neto plaću od 3048 EUR.
Lošinj je ozbiljno limitiran u potencijalnom prometu ekstremno kratkom uzletno-sletom stazom od samo 900×30 metara koja omogućuje letenje tek par modale aviona i limitiranog broja kompanija koje imaju te avione u floti. Govorimo o avionima kapaciteta 10 do 30 mjesta, koji su neisplativi bez subvencija ili PSO-a.
Lošinjski aerodrom je u većinskom vlasništvu turističkih institucija Lošinja. Još 2018. 50,84% je držala Lošinjska plovidba, 20,49% Jadranka hoteli, a Republika Hrvatska je imala 12,63%. No, danas 36,08% drži Jadranka hoteli, 35,25% Lošinjska plovidba i 19,17% Republika Hrvatska.
ZL Lošinj radi tijekom ljeta od 29.3. do 30.4. od 9:00 do 16:00 sati, od 1. do 14.5. od 9:00 do 17:00 sati, od 15. do 31.5. od 9:00 d 17:00 sati, no od petka do nedjelje od 9:00 do 19:00 sati, od 1.6. do 13.9. sve dane od 9:00 do 19:00, te od 14.9. do 25.10. od 9:00 do 17:00 sati. Tijekom zime aerodrom radi od 9:00 do 15:00 sati.
Aerodrom organizira taxi i panoramske letove sa avionima Cessna C-172 i Pipper PA-28 Cherokee (po 3 putnika), te Beechcraft King Air 90B (7 putnika).
foto: Volim Lošinj
Avio kompanije na Lošinju
Za vrijeme bivše država, sve od 1986. na Lošinj je redovno letio Dash 7 (50 putnika) Adrie Airways. Tako je u ljeto 1991. Adria letjela dva puta dnevno nedjeljom za Lošinj. Avion je letio ZAG 06:40 – 07:55 LSZ 08:40 – 09:40 ZAG i ZAG 10:25 – 11:40 LSZ 12:20 – 13:20 ZAG. Krajnje nelogično. Prvo, logično bi bilo da su letovi bili dva dana u tjednu (npr. četvrtak i nedjelja). A ako već nelogična dva leta nedjeljom onda je drugi let trebao biti kasno popodne da se mogu napraviti sve konekcije. Jedno vrijeme letio je i Dash 8 Tyroleana. JAT nikada nije letio za Lošinj.
Croatia je u ljeto 1991. letjela petkom ZAG 17:00 – 18:00 LSZ 18:20 – 19:20 i nedjeljom ZAG 17:40 – 18:40 LSZ 19:00 – 20:00 ZAG i to sa Cessnom 402C Businessliner (6 putnika). Kasnije tijekom tog ljeta kompanija je dodala letove, te je letjela dva leta u subotu i u nedjelju ZAG 09:30 – 10:05 LSZ 10:25 – 10:55 ZAG i ZAG 17:00 – 17:35 LSZ 17:55 – 18:30 ZAG, dakle ukupno četiri leta, a promijenili su i avion u mlaznu Cessnu 550 Citation II (8 putnika). Šteta što jutarnji let nije išao sat i pola ranije dočim bi mogao loviti konekcije na radničke letove.
Nakon prekida operacija u Zagrebu radi rata, Croatia nije odmah obnovila letova za Lošinj. No, sa letovima je krenula od 16.5. do 16.9.1994. kada je sa ATR42 letjela dva puta tjedno ponedjeljkom ZAG 12:00 – 12:50 LSZ 1320 – 1410 ZAG i petkom ZAG 18:30 – 19:20 LSZ 19:50 – 20:40 ZAG. Iduće 1995. Croatia je letjela od 1.6. do 25.8. jednom tjedno petkom ZAG 13:50 – 14:30 LSZ 14:50 – 15:30 ZAG. Na koncu Croatia je letjela za Lošinj od 2.7. do 26.9.1996. i to utorkom i četvrtkom ZAG 17:50 – 18:30 LSZ 18:50 – 19:30 ZAG. No, dolaskom Ivana Mišetića na čelo Croatie u IV. mjesecu 1997. ova linija se više nikada nije obnovila.
Nakon rata Austrian je letio za Lošinj povremeno iz Beča, a zadnja linija je bila za Innsbruck u ljeto 2010. kada je obavljeno 17 rotacija sa Dash 8-300 (50 putnika).
Jedno kraće vrijeme (nekih dvije godine do 9.5.2005.) iz Unija je na Lošinj letio mali aviončić Nord Adria Aviationa koji je letio školarce u školu dva ili tri puta tjedno. Kasnije liniju preuzima Zračna luka Lošinj ali ista se prekida 2013. zbog problema sa imovinsko-pravnim odnosima.
Iz Lošinja je letjela i minijaturna kompanija European Coastal Airlines od 2015. do 2016. sa vrlo starim De Haviland DHC-6 Twin Otter. Linija se zakazivala i otkazivala, mijenjale su se frekvencije, tako da se stanovništvo nije moglo naviknuti na letove. Kompanija je 2016. i pojačala linije iz Lošinja, pa se letjele za Anconu 2 leta dnevno, za Split 2 leta dnevno, za Pulu 5 letova dnevno, za Rijeku 2 leta dnevno i za Zadar 2 leta dnevno, dok je u IV. mjesecu ECA letio i za Rab jednom dnevno. 2015. su letjeli i za Novalju. Nonsens od kompanije pa nije ni čudno da su bankrotirali u samo dvije godine.
Čaška kompanija Silver Air je 2018. sa Let L-410 letjela za Lošinj, gdje je i otvorila bazu. Letovi su bili od sredine VI. do sredine IX. mjeseca. Prvi plan je bio da kompanija leti za Zagreb 3 tjedna leta, za Split i Pulu po dva tjedna leta, te jednom tjedno za Lugano i Elbu. No, na kraju se kompanija ipak odlučila za dva tjedna leta za Zagreb (ponedjeljak i petak) i Pulu (utorak i subota), samo jedan za Split (utorak), no povećala je na dva tjedna leta za Lugano i Elbu (srijeda i nedjelja). Obzirom da se red letenja mijenjao samo par dana prije prvog leta ovo je bilo jako neprofesionalno. Uz to nije jasno zašto se let Lošinj-Lugano-Elba nije prodavao kao jedan sa jedinstvenom kartom, nego su se morale kupiti dvije separatne karte. Nonsens. Na koncu za koga letovi za Split? Avion je sa 7 letova bio jako slabo utiliziran. Uz to je avion u Puli i Zagrebu bio više sati. Krajnje nepotrebno. Totalni nonsens je da bazirani avion nije imao više letova. Mogao je letjeti niz linija za Hrvatsku, Srbiju, Italiju i Austriju.
Iduće 2019. kompanija je ukinula letove za Pulu i Split, ali je nastavila sa dva leta za Lugano (srijeda i subota), povećala je Zagreb na tri leta (utorak, četvrtak i nedjelja), te je otvorila liniju za Veneciju sa dva tjedna leta (ponedjeljak i petak). Letovi su bili od 15.6. do 28.9. (iako je prvi plan bio da krenu 19.5.). Nakon Covida-19 Silver Air nije obnovio letova, a iste nije pokrenula više ni jedna kompanija.
Što bi Lošinj trebao napraviti
Lošinj i Cres koji je sa njim povezan mostom zajedno imaju 12.666 stanovnika. Oba otoka su prošle godine imala 454.380 turista, koji su ostvarili oko 3,31 milijuna noćenja. Upravo velik broj turista je glavni razlog potrebe daljeg investiranja u aerodrom Lošinj.
Lošinj ima izuzetno kratku asfaltnu uzletno-sletnu stazu od samo 900×30 metara, sa 1C signalizacijom i dvije rulnice koje su pod 45 stupnjeva na stazu i stajanku. Stajanka je veličine 90 x 88 metara. Aerodrom ima mali terminal za 40 putnika, upravnu zgradu sa kontrolnim tornjem, manje parkiralište za automobile, restoran sa barom (El Paso), te dva hangara za avione. Aerodrom ima i kombi za shuttle.
Ovako kratka staza vrlo limitira broj potencijalnih aviona i aviokompanija koje lete na otok. Letovi su se operirali sa Let 410 Turboletom, te drugim STOL avionima u prošlosti (v. gore). No, Trade Air sa sadašnjim avionom sa kojim operira PSO (Saab 340) ne bi mogao letjeti na Lošinj jer avion traži 1285 metara staze. Na aerodrom može slijetati Let 410 Tubrolet (19 putnika), DHC-6 Twin Otter (19 putnika), Dornier Do-228 (19 putnika), Cessna 208 Caravan (12 putnika), Pilatus PC-12 (9 putnika) i Britten-Norman BN-2 Islander (9 putnika). No mogao bi slijetati i ATR 42 sa minimalnim ograničenjima broja putnika i prtljage na oko 40 putnika. I ovo bi bila odlična opcija za Trade Air koji već godinama predlaže Hrvatskoj da se PSO leti sa ATR 42, koji je kompanija čak i razmatrala pribaviti u vlasništvo (ne u wet lease kao Saab 340) ako bi se isto odobrilo.
Kako god i sa ovakvom uzletno-sletnom stazom uz minimalnu investiciju u osvjetljenje staze, da ima pameti nabavila bi se Cessna 208 Caravan ili Pilatus PC-12 koje sa 9 putnika operira samo jedan pilot (bitno niži trošak). Sa ovakvim avionom Lošinj bi mogao imati četiri leta dnevno u VII. i VIII. mjesecu, koji love sve valove u Zagrebu uz polaske u 6:30 (dolazak u Zagreb u 7:15), u 12:30 (dolazak u Zagreb u 13:15), u 16:00 (dolazak u Zagreb u 16:45) i u 19:30 (dolazak u Zagreb u 20:15). U povratku bi letovi trebali biti u 8:15, 14:00, 17:45 i 21:15 sati. Ovime bi se pokrili svi valovi Croatie Airlines a putnici osim što bi imali letove za europske destinacije imali bi i konekcije za Dubrovnik, Split, Zadar, Pulu, Osijek, Sarajevo, Mostar i Skopje.
U VI. i IX. mjesecu ovakav avion bi letio tri dnevna leta (u 1, 2. i 4. valu, a umjesto 1. vala srijedom, petkom i nedjeljom u 3. valu). Jasno takav avion bi od VI. do IX. mjeseca mogao letjet jednodnevne izlete u Dubrovnik, kao i letove za turiste za Beograd i Beč, te za niz destinacija u sjevernoj i središnjoj Italiji (Milano, Firenca, Venecija, Torino, Bologna, Rim, Napulj, Piza, Ancona, Bari).
U IV, V. i X. mjesecu, te oko Božića i Nove godine letio bi dva tjedna leta i to LSZ 06:30 – 07:15 ZAG 14:15 – 15:00 LSZ 16:00 – 16:45 ZAG 21:15 – 22:00 LSZ. U velikim stankama u Zagrebu od 7:15 do 14:15 i od 16:45 do 21:15 mogli bi se odraditi neki letovi iz Zagreba.
Tijekom zime avion bi letio samo jutarnji let za Zagreb (6:30 iz LSZ) i večernji povratak (21:15 iz ZAG), tj. 1 dnevni let, a od 7.1. do 28.2. 6 tjednih letova (ne bi bilo letova sa subote na nedjelju). Tijekom zime sa Cessnama bi se mogli letjeti i letovi ZAG 08:30 – 09:45 DBV 12:00 – 13:15 ZAG 17:45 – 19:00 DBV 19:15 – 20:30 ZAG, te isto tako i Split, umjesto da nezaposleno stoji u Zagrebu (osim petka i nedjelje popodne i ponedjeljka ujutro kada bi trebao biti A220). Ostala dva leta u 2. i 4 valu bi bila sa Airbusom A220. Time bi se dobilo 4 leta dnevno i odlična konektiranost, a ne tek 3 leta kao što je bilo prošle zime. Jasno tijekom ljeta sve četiri rotacije bile bi sa A220.
Takve letove Croatia bi mogla imati i iz Brača, tj. nabaviti dva ovakva aviona. Jasno i Lošinj i Brač moraju biti dio PSO-a. Konačno kompanija bi mogla nabaviti i 4 Cessne, pa sa istima imati 4-5 dnevnih letova za Pulu i Zadar u top sezoni. Letove koji sada imaju jako malo putnika, ne više od 30-tak po letu.
Naravno, godinama govorim kako bi Croatia trebala letjeti Lošinj-Pula-Zagreb i Brač-Zadar-Zagreb umjesto nelogične linije Zagreb-Zadar-Pula. 1stop iz Brača i Lošinja svakako je dobra opcija za otoke koji su sada nepovezani, a put do Zagreba traje satima, dok bi tako i Pula i Zadar imali nonstop letove, a ne 1stop kao sada. Iz Brača nije problem da se leti sa Dash 8-400 ili ATR 72-600, no iz Lošinja je. Taj avion bi morao imati limit na oko 40 putnika. No, isto nije problem. Niti bi bilo više putnika na ovoj liniji, a konačno u Puli bi ulazili ostali putnici koji bi popunili kapacitet.
Jasno bilo koji od ova dva modela (Cessna 208 ili letovi Lošinj-Pula-Zagreb), moraju se financirati iz PSO-a. PSO je upravo i namijenjen otocima i povezivanju ovog hendikepiranog stanovništva sa maticom.
Da postoji više letova na otok na isti bi jednom ili dva puta tjedno mogli dolaziti učitelji te bi otok imao daleko više srednjih škola. Jasno na otocima trebaju živjeti profesori koji predaju predmete koji se više slušaju poput hrvatskog jezika, engleskog jezika, matematike, tjelesnog… no drugi profesori (npr. kemije, fizike, zemljopisa, povijesti…) dolaze jednom tjedno i predaju taj dan u svim razredima svih osnovnih i srednjih škola. Nije li logičnije da na otocima postoji više škola, sa takvim profesorima koji putuju avionom, nego da stotine djece troše ogroman novac za smještaj u učeničkim domovima (smještaj, hrana, odgajatelji…). Konačno djeca koja tako odu se otuđe od otoka, te se nastane u velikim gradovima u kojima se školuju. To nikako nije cilj države. Na isti način na otok bi dolazili i liječnici specijalisti. Liječnici opće prakse i stomatolozi trebaju živjeti na otoku, ali ginekolozi, urolozi, pedijatri, onkolozi, kardiolozi, dermatolozi, oftalmolozi, otorinolaringolozi, psihijatri… mogu dolaziti jednom tjedno ili jednom u dva tjedna. Naravno, tako bi dolazili i suci, administrativni radnici, bankari, serviseri i sve ostale službe potrebne za život na otoku. Takve službe bi ostvarivale potrebE lokalnog stanovništva, čime bi bilo manje potrebe za odlaske brodom i autom na kopno, te bi bilo daleko manje iseljavanja sa otoka.
Naravno Lošinj mora vratiti i poslovne i sportske avione na razinu na kojoj ih je imao prije. Ta brojka konstantno pada što nikako nije dobro. Aerodrom ovaj trend mora zaustaviti i vratiti broj tih letova koje je imao i prije. Redovne linije su poželjne no ipak ne smijemo zaboraviti da je ovaj aerodrom prvenstveno sportsko-poslovni.
No, Lošinju je bitno da produži uzletno-sletnu stazu, koji planovi postoje već više od 20 godina. Čak su uneseni i u urbanistički plan i napravljeni su prvi potrebni dokumenti za ovaj projekt. Prvi plan je bio produženje na 1800 metara čime bi na aerodrom mogli slijetati i neki mlazni uskotrupci. No, u zadnje vrijeme se spominje produženje uzletno-sletne staze na 1260 metara što bi omogućilo slijetanje turbopropnih aviona do 80 sjedala. Iskreno ako bi se staza povećavala za više od 1260 metara, onda bi se morala produžiti na 2100 metara, a ne 1800 metara da mogu slijetati svi uskotrupci.
Kako terminalna zgrada ima kapacitet od 40 putnika istu je potrebno povećati. Planirani troška za povećavanje terminalne zgrade i uzletno-sletne staze za avione do 180 putnika je 35 milijuna EUR, što je i realno.
Na kraju spomenimo i činjenicu da bi ovakve male aerodrome i vezama prema Zagrebu (i Italiji) mogli imati i drugi otoci Hrvatske, dakle Korčula, Hvar, Vis i Rab.
U ovim projektima trebaju sudjelovati kako lokalne turističke organizacije (općinske i županijske), gradovi i općine, lokalne hotelske kuće, tako i državna turistička zajednica. No, država bi morala i osigurati sredstva za revitalizaciju otoka jer ovakve linije ne dovoze samo turiste i obogaćuju turističku ponudu, nego i omogućuju lokalnom stanovništvu bolju povezanost, kao i razvoj svakolikog društvenog života. A što pak znači motivaciju lokalnom stanovništvu za ostanak na otocima i prestanak iseljavanja. Primjer Sjevernoškotskih otoka, o kojem je zamaaro više puta pisao je svakako vrlo znakovit.
Dakle, Lošinj ima perspektive. Čak i da aerodrom ostane sa sadašnjom pistom postoji opcija redovnih letova sa Cessnom 208 ili nekim drugim manjim avionom do Zagreba i Italije. Aerodrom pogotovo ima perspektive ako se konačno produži uzletno-sletna staza. No za sve ovo se trebaju ujedini sve turističke zajednice Cresa i Lošinja, oba gradonačelnika Malog Lošinja i Cresa, svi hotelijeri i drugi subjekti te izlobirati ozbiljan PSO kod Hrvatske. PSO koji će dozvoljavati više dnevnih letova ljeti, te bar jedan dnevni let zimi. Zasukati rukave, primite se posla, isforsirat ono na što imaju svako pravo, te dati ozbiljan prosperitet otoku.
PC12 za PSO… how yes no! Sat tog aviona je preko 2500eur! Kolkka bi karta tek bila za isplativost!
PC12 leti brdo linija poglavito po SAD-u.
takse losinj
kako se povela rasprava, ovdje cu navesti takse koje besramno deru:
slijetanje mtow 1000kg =130 eura (2h parkinga)
kašnjenje u polijetanju 1 min = 150 eura
transfer do grada 50 eura, povrat jos 50 eura
refuling ne znam koliko naplate, nije ukljucen
dakle, instruktor + učenik za posjet losinju moraju izdvojiti najmanje 230 eura + 150 eura ako zakasne (moze se popeti. na 380 eura bez problema)
skolski letovi obicno ne placaju hendling, ili plate npr 10-50 eura max, ovakve cijene u 20 godina doživio nisam
iz gore navedenoga sasvim je jasan razlog pada prometa zadnjih godina
sve navedeno su nesporne cinjenice
Ajoj.
@anon 21.49: zašto tako bezočno lažete?? Evo cijena koje sam upravo prepisao sa njihovih stranica:
Landing Fee uklj. 2 sata parkiranja:
Do 999 kilograma 30.-
1000-1999 kg 44.-
2000-3499 kg 160.-
3500-10.000 kg 320.-
Za avione preko 10 tona 320.- plus 50.- po toni
Handling Fee:
do 10.000 kg besplatno
10.001 – 20.000 kg 300.-
Parking Fee preko 2 sata sljedećih 24 sata:
do 999 kg 12.-
1000-1999 kg 18.-
2000-3499 kg 25.-
3500-10.000 kg 45.-
Dakle u vašem primjeru (do 1000 kg) je cijena 42.- (slijetanje + parking cijeli dan) a ne 280.-. Plus passenger Service 10.- po osobi. Ako ih je dvoje, onda smo na 62.- euronovčića! I nitko ih ne prisiljava uzeti auto do grada. Mogu naručiti taksi!
Što vam trebaju takve laži? U čije ime pišete? Hajde vi parkirajte auto na Lošinju 24 sata za 12.- odnosno 18.- eura!!
Dobar clanak i za mene osobno vrlo inspirativan.
Staza od 1800m prima i A320 te (koliko znam) B737NG. Za A320 je dovoljno i 1700m pod odredjenim uvjetima. No vise-manje bi bilo vazno i prosiriti je na 45m. Takodjer, za ozbiljne komercijalne letove trebalo bi staviti barem RNP prilaz, ako vec ne i precizni ILS prilaz, jer mnoge kompanije danas imaju zabranu za ostale vrste, ukljucujuci i vizualni prilaz. A to sve skupa (prosirenje na 45m i Tyoe B instrumentalni prilaz) jako povecava troskove.
Kad je vec prica o Losinju (ali i otocima generalno), valjalo bi razmotriti opciju pokretanja nesto na foru ECA opet, mozda kao lokalnu suradnju svih turistickih zajednica i subjekata opcenito. Ne moraju na svim otocima biti asfaltirane piste sa ko zna kakvim terminalima, i zemljane su ok za takvu namjenu. Uzeti 3-4 uvjetno receno bush-planea pa pokrenuti neku mrezu sa time, uz konekcije na hub u Zagrebu i bazu u Splitu, pa cak i na buduce potencijalne letove iz Zadra ili Pule prema Europi. Otoci bi bili povezaniji, a dio toga bi bio kvaziPSO.
Ne mora se ni Croatia bakcati sa time, siguran sam da bi TradeAir ili ETF to mogli provesti sa odredjenom lakocom. Hidroavioni lete po Maldivima, dakle nije nevidjeno, Kanada i Australija su premrezene sa manjim avionima koji lete za manja mjesta itd.
Hidroavioni su se pokazali kao neisplativi. Ima ih ponegdje u svijetu, ali to je stvarno malo i vrlo specifično (otočići i hoteli po Maldivima, Kanada). Nisu uspjeli čak ni u ogronom New Yorku.
Yup, zato sam stavio ipak fokus na manje zemljane aerodrome po otocima. Ne treba Rabu ili Visu aerodrom od 1500m asfalta i terminalom za 2000 putnika dnevno.
Pa zamislite samo koliko sezonaca ima iz Slavonije i Bosne i Srbije, i Makedonije, koji ce za koju godinu otici dalje ako se i dalje budu morali muciti s dolaskom doma. Bilo bi tu i nesto sitno turista i svega.
Zemljane USS ne dolaze u obzir. to već 60 godina nije standard.
bio nebio standard cemu graditi Ponikve i Morave po Hrvatskoj?
???
Svi novoizgradjeni manji aerodromi bi bili u rangu takvih. Treba ici sa low cost vwrzijom koliko je to moguce.
@anon 12.20: ne, nije potrebno. Jer šanse da će neki LCC letjeti za Rab, Vis, Lastovo, Korčulu pa čak i za Hvar, ravna je nuli. Stoga na svim tim otocima treba pista od ca. 700-900 metara koja je bez problema dovoljna za Cessnu 208 Caravan u svim uvjetima i onda letjeti za SPU odnosno ZAG..
Da
Oa da, to sam i napisao.
Mislio sam na najjeftiniji moguci aerodrom a ne da privlaci low costove. To ste dobro primijetili, nemoguce.
@anon 19.52: onda se ispričavam.. Ja sam vaš komentar shvatio kao podršku verziji gradnje za LCC, dakle 737/320
Zar nije lijepo biti neuki entuzijast koji u svojem neukom nauku misli da svijet upravo tako funkcionira. Na srecu, ignorance uopce nije bliss.
Low cost verzije?? Eh dragi gospon…
Ne, zemljane staze i bush flying u komenrcijalnoj avijaciji EU ne postoje. EASA je daleko reguliranija od toga. Jer, ako nista drugo, zaista nitko ne zeli da se ponove Unije ili bilo kakvo stradanje putnika. Ili masa drugih imcidenata i nesreca na masu drugih tema.
U komenrcijalnoj avijaciji danas, staza mora biti pawed, tj ne moze biti zemljana, jer mora imati PCN, RSCC i nekoliko drugih vaznih podataka i uvjeta, a aerodrom mora imati definiranu i opseznu infrastrukturu, CAT itd, itd. Npr, prema propisima, pilot mora procijeniti stanje staze prije sletanja. A da bi to imalo smisla, postoje EU regulative koje mora zadovoljiti aerodromcic na koji slijece.
Air taxi je mozda reguliran drugacije, ne znam nista o tome, ali to je ionako drugacija tema. Cim se govori o projektu smislenog povezivanja otoka i regije, tada vise ne govorimo o air-taxi uslugama.
Prava steta. “Ne, zemljane staze i bush flying u komenrcijalnoj avijaciji EU ne postoje” Europa i njena birokracija su njesra, ja sada pijem iz papirne slamke zamotane u plastiku iz plasticne case, koja je prije bila papirnata. To je primjer. Drugi je klima uredjaji. Sigurnost avijacije ne dovodim u pitanje no nisam toliko uskih pogleda na svijet, pa ako regulative postoje, ajmo ih mijenjati ili raditi nove.
No onda se definitivno vracamo na pricu slicnu ECA, no to je skopcano sa razlicitim problemima. Gradjenje pravih aerodroma po otocima koji su ovoliko blizu kopnu (i Europi) je pravo bacanje para.
A kako to nije bacanje para u Grčkoj, Škotskoj, Irskoj…
Alen svaka cast za clanak i prikupljene tolike podatke.
Hvala.
Vi želite da OU nabavi Cessne? Majko mila.
Da. Zašto ne. Niz kompanija ih ima. Azul s njima rastura i sve više ih nabavlja.
Pa možda 2 ili 3 SkyCourier C408 za PSO i za letnje konekcije po otocima nebi nili loše.
Zimi mogu održavati letove prema ZAG.
1116 metara USS. Previše za Lošinj.
To je dobar avion i puno ih je proizvedeno.
Je da.
Brac ima samo 20k putnika? Otkud da AirSerbia leti tamo.
Pronašla je interes. Kao i druge kompanije koje tamo lete.
Sad sam bas pogledao. Ako je red letenja tačan. 7 destinacija sa Braca. Mozda bude transfernih putnika? Mada ima Croatia letove, trebalo bi da ima transfera kroz Zagreb.
Trebalo bi, ali letovi iz Brača ne love konekcije preko Zagreba. Znam nonsens, ali to je OU.
OG anon.. pa ja ne razumem tu OU i Hrvatsku. Ti si turisticka drzava. Umesto da razvijas sve usluge koje idi uz to, ti si pasivan. Umesto da naprave da ta OU dovlaci turiste. Ili neka naprave neku charter kompaniju. Pa naprave konekcije preko Zag u oba smera. Samo da razvoze putnike do ostrva, plus popularnih turistickih mesta. Oni su zadovoljni sto su dobili nove avione.
A lokalne zajednice moraju da smisljaju nacine da daju subvencije LCC, plus Zag koji pregovara sa Ryanairom.. Ja ne znam. Da kazes da je korupcija i kradja. Pa kako se ne sete tu da kradu, nekog svog tajkuna da gurnu.
Nazad na temu. Pa ne znam kako se ovaj let konektuje na AirSerbia letove? U oba smera? Mozda tu bude vise putnika, pa oni dovlace turiste. Jos ako su jeftinije karte. Svima dobro.
I još su ti novi aviona katastrofa za kompaniju i pritom imaju ekstremno loš postotak vožnji, tj. puno su prizemljeni.
Je, slazem se. No Alen 12:21 je isto u pravu, buduca single fleet Croatije je neadekvatna za sadasnju mrezu i nacin poslovanja. Spas za tu flotu je paradoksalno hitno sirenje mreze i same flote, i to sa 2 sirokotrupca i 4-6 turbopropa, realno i atr42 bi bio nelos izbor.
Da, 4 turbopropa od kojih je 1 ATR 42 i 2 širokotrupca su must. Ali kako bi ova uprava letjela sa 21 avionom, kad nije u stanju ni sa 12.
Puno se tu pita politiku. Koliko je meni poznato, OU jako ovisi o LH i LH grupa diktira sto OU moze a sto ne.
Air srbije je ima lijepi broj putnika na prvim letu,
Nazalost danasnji let ce kasniti nekoliko sati,pa ako je i danas bilo konekcijskih putnika vjerojatno ce izgubiti konekcije u beogradu
To nikako nije dobro. Ali kašnjenja kod JU su, na žalost, normalna stvar. Razlog zašto ja sa njima više ne putujem.
Zagreb
Beograd
Luxemburg
Graz
Linz
Bratislava
St gallen
Bolzano
Na ništa od ovog se ne mogu konektirati putnici Air Serbie.
To je lista destinacija odakle se trenutno leti sa bwk…
Znam, znam.
Nije to lose. Jos da nije vecina tih destinacija samo jedan let tjedno, a tek dvije dva leta.
Da
Pa bili su clanci o toj liniji. I Zamaaro je pisao godinama da treba ta linija.
Da godinama smo o tome pisali.
LSZ ako iole zeli nesto mora produziti pistu da barem ATR 42-600 moze sleteti. Tada ima smisla napraviti PSO sa ATR46 i ukljuciti LSZ u isti.
A do tada:
Jedini avion koji iole ima smisla za LSZ je DHC-6 Twin Otter od 19 putnika.
To je najbolji STOL avion koji moze poleteti sa 366m piste.
ATR 42 može sletjeti sa malim limitom broja putnika.
Limitiranje moze na PSO rutama jedino. Komercijalno ne.
Ma može i na komercijalnim. Ali svakako letova iz Lošinja za Zagreb neće biti ako neće biti PSO.
PSO bi trebao biti upravo na Losinju i Bracu. To je EU za njih i smislila.
Nije samo za njih, ali oni bi svakako morali biti prioritet.
Da oni bi trrbali imati daleko vise linije nego sto ih imaju danas
Da
Da morali bi USS produziti.
Mislim da im je to must.
Vjerojatno Perenčević zna najbolje što treba
Vlasnik luksuznih hotela? Mihailo Perenčević?
Alen jako dobra analiza. Gdje se iskopali sve ove podatke. Nigdje ni blizu nema tolko podataka objavljenih. Pogotovo ne na stranici ZL Losinj.
Joj baš sam se jako namučio i dugo mi je trebalo da istražim materijale za članak.
Brac vec ima dovoljan broj putnika ne letovima prema zagrebu,ali neodgovorno ponasanje i visoke cijene svakim danom to smanuju..
Brac sa tim manjim tipom aviona mogao imati letove svaki dan za zagreb bez stopa u zadru i oni bi bili uspijesni kao dio Pso..
Da, kao što piše u članku.
Brac mora imati i puno vise letova i puno vise putnika.
Apsolutno da.
Pogledajte samo iz koji zemalja ima najvise konekcijskih putnika sa air serbiom iz beograda
A gdje da to pogledam?
Pitajte aerodrom…
Najvise iz amsterdama i parisa…
To su linije koje bi croatia trebala da otvori,
Da iskoristi nesto sto joj je air serbia pokazala da bi se karta na direktnim letovima takoder dobro prodavale….
Karte iz beograda prema bwk idu od 95 do 275 eura smjer..
Dok je iz bwk prema Beogradu 98 do 318 eura i sve to u laight tarifi…
Cjene su jako paprene…
OK cijene su visoke. Super za Air Serbiu.
Izgleda da su citali,pa su korigirali malo cijene danas
Aha.
Ja sam gledao za sebe danas,medutim cijena povratne karte za jednu osobu tokom cijelog ljeta je 570 eura,
A nas je 4..to nam je ipak malo previse,i to tarife bez prtljaga..
Jako puno. Puno previše.
Zar na toj liniji nije dovoljno da maksimalna cijena bude 300 e povratna sa koferom?
Ta linija ne smije koštati više od 99 EUR povratna karta.
Brac mora imati za Zagreb svakodnevne letove.
Imate u članku dva prijedloga.
I sadasnji letovi za zagreb su im odlicnopuni,bez ikakvih konekcija.. i ovu subotu je let rasprodan…
Treba ih vise ,i bilu bi u redu bez ikakvih stopa u zadru,
Samo da ponude malo konekcija preko zagreba u normalne cijene
Što je bolje 14 letova preko Zadra za Zagreb ili 2 nonstop?
Miks bi bio bolji. Van sezone sve sa stopom u Zadru, a u sezoni bar 3x tjedno da ima direkt let.
Koja korist od ta tri mršava nonstop leta?
Dobro je zapazanje da bi se za ovakve operacije trebale biti ujedinjene snage kako TZ, tako i gradova i lokalnih poslovnih subjekata. Opcija da se krene sa recimo 2 aviona kapaciteta 19/30 siceva bi bila odlicna. Poslovanje takve “minikompanije” ne bi bilo nuzno profitabilno, no korist (i drustvena i poslovna) bi znacajno nadmasivala potencijalne gubitke.
Inace, sjecam se od prije 15-20 godina priloga na hrt o skolarcima (bilo ih je tipa 2) sa otoka Unije kako idu avionom na Losinj u skolu.
I prije nego se krenu rasparave da “sto ce svakom otoku aerodrom” svakako bi valjalo istraziti mogucnosti gdje je njih isplativo napraviti na najjeftiniji nacin. Hvar je legitiman kandidat, Vis svakako, a arab, iako je blizu kopnu, ipak je udaljen, jer do Rijeke treba nekih 2 i pol sata sa autom.
Btw super ste nasli ove redovne linije koje su se nekada letjele sa Losinja, odlicne info za aeroentuzijaste, a najjaca je info da je Croatia to letjela sa Cessnom Citation.
Da to je letjele North Adria za školarce.
Da, morao sam se jako namučiti za sve podatke o Lošinju. Ni na aerodromu, ni na drugim izvorima nema ništa o tome. Što se letova tiće to je više-manje moja osobna arhiva.
Da, tamo se desila i ona jedna nesreca gdje je covjek podletio pod elisu aviona i poginuo.
Da, tako je.
*na Unijama
Da
Linija je bila Unije-Losinj. Danas se vise ne leti.
Da to je bila linija.
Upravo tako. Hvar, Vis, Korcula svakako da. Mali aerodromi, sa malo zaposlenika, kontrola iz obliznjih velikih aerodroma.
Tako je.
I Rab nije glup.
Nije, ali prioritet trebaju biti Hvar i Korčula, a nakon toga Vis i Rab.
Sve lokalne institucije trebaju isforsirati PSO, isforsirati kompanije koje bi letjele sa brojem frekvencija koje su prihvatljive, srediti aerodromsku infrastrukturu, ljudstvo i omoguciti te letove.
Upravo tako.
generalno se osoblje aerodroma dosta bahato ponasa prema posadama koje slete tamo i aerodrom je preskup za letove generalne avijacije.
120 eura za hendling s dva sata parkinga, 150 eura ako zakasnis minutu – govorimo o običnom avionu za početnu obuku pilota.
Usporedbe radi 24 sata parkinga na Beogradskom aerodromu, ovisno o hendleru, je 70-110 eura.
Bolesno skup Lošinj.
Jasno je da takve cijene i stroga politika naplate prolaze kod šeika koji tamo slijeću, ali potrebno je razumijevanje ako tamo divertira školski let sa učenikom na ir obuci.
Ruke ce im se posušit!
Onda ne treba čuditi što im je broj putnika toliko pao.
Nisam znao za ovo da se bahato ponašaju. Ako je to istina to stvarno nije nimalo prihvatljivo.
Vj je pad broja putnika i do sankcija rusiji.
Lošinj nema nikakve veze sa Rusima. Njih je na Lošinju bilo jako malo.
ogroman broj vila na losinju je u vlasnistvu rusa, prakticki cijeli cikat
Što je to ogroman broj? 2019. ruski gosti su ostvarili 1350 dolazaka i 22.000 noćenja. To je bilo tek 0,4% dolazaka u Lošinj. Zanemarivo.
Nego tko drži Jadranku Alene?
Ne znam, ali 2019. je na Lošinju bilo 0,4% ukupunog broja turista iz Rusije. Njih tek 1300 cijele godine. Ništa.
Ma da. Nist.
Da
Ma koji Rusi na Losinju. Nema toga ovdje.
Ma upravo tako. Oni su statitička pogreška.
Anonimus anonimus lažeš na daleko i široko, a znaš i zašto lažeš, bolje bi ti bilo da naučite gledati na sat , i kad učite mlade pilote učite ih kako treba….
Što je tu laž?
Kolike su takse?
Nije istina da se bahato ponašaju?
Ukoliko ste zaposlenik ZL Losinj onda ovim odgovorom potvrdjujete poruku op-a.
Zašto bi osoba morala biti zaposlenik ZL Lošinj?
nisam napisao da bi morala. nego, ako je.
Ma da, samo ne vidim razlog. Ako i je to vam neće reči.
Da krenemo redom,
sve info su dostupne na netu cijene parkinga slijetanja itd, ako se ne varam na stranici ZPML piše da su prva 2 sata besplatna znači bili su parkani najmanje 4 sata. Pitanje u kojoj trgovini ,benzinskoj ili bilo gdje možete nešto kupiti nakon radnog vremena?
Nadalje ako je aerodrom zatvoren kako se može poljetjet,a da nisu prekršene zakonske regulative.
Najlakše je blatit ljude koji rade svoj posao ,nisam našao negativne recenzije za ZPML nema ih puno ali su pozitivne. Ovo mi više djeluje kao osveta jer vam je naplaćeno nešto što i treba bit naplaćeno,a do sad vam je vjerojatno gledano kroz prste. Zato i je sve kako je jer pravila su da se krše.LP
Svakako interesantna tema koju bi se moglo malo istražiti.
Zahvaljujem na odgovoru. Ovako postavljeno je ipak ispravno, jer vidimo da se OP nije vratio pobiti vas komentar.
Prvi glas. Ako je tako to je istinski jako lose, neprimjereno i onda nije cudo da imaju sve manje letova.
Ako je…
Ak je tak nek se ne cude da imaju tolko manje prometa.
Ako je tako.