zamaaero@gmail.com

+385(0)1/3465886

zamaaero@gmail.com | +385(0)1/3465886

Analize

Ima li Split novaca za dalje proširenje

autor: Alen Šćuric (Zagreb), foto: ZL Split

Jasno je da Split u top sezoni, u VII. i VIII. mjesecu ima ozbiljnih problema sa kapacitetima u petak, subotu i nedjelju. U ta tri dana ima 92 do 95 letova dnevno. Tu ima jako malo mjesta za povećanja, samo jako rano ujutro i kasno navečer, ne više od desetak letova dnevno. Ostale dane u tjednu Split ima 71 do 85 letova dnevno i ovdje ima mjesta za povećanje od 20 do 30 letova dnevno. To znači da Split u top sezoni može teoretski povećati broj letova za nekih 135 tjednih letova. U ostatku godine broj letova nije problem. Primjerice u ovogodišnjem IV. mjesecu Split ima 20 do 40 letova dnevno. Split u top mjesecima ima i preko 700.000 putnika.

Zašto je ovo bitno? Zato što je aerodrom rekao da će napraviti paralelnu rulnicu kada će imati 5 milijuna putnika godišnje. Sada ima 3,36 milijuna. Nažalost aerodrom to može učiniti samo izvan top sezone i zimi što nije pretjerano vjerojatno. Pa je jako uputno koliko će još godina proći dok će se raditi paralelna rulnica. A ona u top sezoni aerodromu i ta kako treba. Jednostavno aerodrom sada može ostvariti 6 do 7 operacija po satu jer se avioni moraju okretati na uzletno-sletnoj stazi. Rulnica bi broj operacija povećala za bitno više.

No, da aerodrom poveća rulnicu imao bi problem sa stajankom. U ovom momentu Split ima 7 parkirnih pozicija za najveće uskotrupce (do A321), pet pozicija za avione do veličine A319 i tri pozicije za manje avione (turboprope i business jetove). Kada bi se napravila paralelna rulnica ista ne bi aerodromu gotovo ništa značila jer ne bi imao dovoljno parkirnih pozicija. Stoga bi sa paralelnom rulnicom trebalo raditi i povećanje stajanke.

Uz to Split ima uzletno-sletnu stazu od samo 2500 metara što onemogućava širokotrupne avione da slijeću u Split. Bi li ih bilo? Pa Dubrovnik i Zagreb ih imaju, zašto onda ne i Split. Produžavanje uzletno-sletne staze na bar 3100 metara jest moguće. Naravno produženje staze nije prioritet za razliku od paralelne rulnice i stajanke, zbog 2-3 tjedna interkontinentalna lete u top sezoni to svakako nije ekstremno bitno. Split ima daleko hitnijih projekata u ovom momentu.

No, ima li Split novaca za ovo povećanje? Split je tek povećao stajanku, napravio novi vrlo moderan terminal (kapacitet 5 milijuna putnika), obnovio stari terminal, napravio parkiralište (južno od ceste) za 900 automobila, napravio bus terminal za 48 autobusa, napravio pješački nadvožnjak i rent’a’car kompeks, uredio prostor ispod nove stajanke za aerodromske službe, te kupio zemlju za buduću ekspanziju dok je bila jeftina od poduzeća u stečaju. Nova stajanka je koštala 13 milijuna EUR, dok je novi terminal koštao 61 milijun EUR. Ukupno je Split investirao oko 100 milijuna EUR. Za to je aerodrom digao velik kredit koji još otplaćuje.

I gdje je problem? Vrlo jednostavno. Split se više ne može zaduživati, a nema vlastitog novaca za rulnicu, stajanku i uzletno-sletnu stazu. Zašto? Zato što bi morao otkupiti zemlju. Zemlja oko splitskog aerodroma je ekstremno skupa, a na dijelu potrebnog zemljišta su posađene i masline što dodatno ozbiljno povećava cijenu. Cijena je toliko visoka, pa čak i u slučaju sudske procjene radi eksproprijacije da si Split to jednostavno ne može ni izblizu priuštiti.

Ostalim aerodromima je jednostavnije. Dubrovnik i Zagreb su zemlju besplatno dobio od vojske, Zadar i Pula imaju zemlju od vojske na raspolaganju, Rijeka i Osijek imaju dovoljno vlastite zemlje za širenje.

Ostaje pitanje zašto Split nije dobio novac Europske Unije? Dubrovnik ga je dobio i to relativno jednostavno. Logično, Dubrovnik je prije Pelješkog mosta bio potpuno izoliran od ostatka Hrvatske i Europske Unije, on je daleko (preko 6 sati do Zagreba). Split takvu privilegiju nema. Do njega ide autoput (3,5 sati do Zagreba ili Rijeke) i željeznička pruga, nešto što Dubrovnik nema. Stoga Split gotovo da nije imao šansu dobiti novac Europske Unije, a sada pogotovo tu šansu ima daleko manje od kada je Europska Unija odlučila da u načelu više neće financirati aerodrome.

Kako god, Split se i u ovom teškim uvjetima fino širi i raste, tijekom ljeta ima skoro 750.000 putnika mjesečno, povećava se broj letova u predsezoni i podsezoni, pa čak i zimi. Pa ne dvojim da će u relativno skoroj budućnosti aerodrom napraviti paralelnu rulnicu, proširiti stajanku, povećati terminal, te produžiti uzletno-sletnu stazu.

224 Komentar/a
Najnoviji
Najstariji
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare

Zbog poduge rasprave. Možda je “RIJEŠENJE”. Nešto nalik Osaka Kansai,Hong Kong,Haneda. Trenutni Aerodrom Split će se na kraju pretvorit u KAITAK.

Alene zezam se nadam se da se ne ljutite. Kai Tak sam i spomenuo zbog toga što Piloti svakim slijetanjem su dobivali po dvije-tri sjede. Peglajuči 747 između zgrada i brda. A stanari nisu znali je li potres ili avion. Malo metaforički kao kada jaka bura puše u Splitu i stanari u Kaštelima. Naravno da se ne može poraditi Hong Kong sa Splitom. Niti po jednom kriteriju. Ali morate priznati da je taj Aerodrom ostao u siječnju. Bio pozitivan ili negativan. Ili kao Queenstown na Novom Zealandu te Innsbruck. Treba takvih Aerodroma da se digne Adrenalin. Nadam se da se ne ljutite. Ali morate priznat kada vjetar zapuše pri slijetanju da je to doživljaj.
Veliki pozdrav.

Niste naveli najveći problem na LDSP, a to je prilaz 23… Za strance to je veliki izazov …

Samo novi aerodrom u zaledju. Prodajom zemljista na kome se sada nalazi aerodrom bi otplatila investicija u novi aerodrom.

Jbt zbog ovih stručnjaka koji se bacaju aerodromima po zaleđu prestaću pratiti portale. Kao da se pravi kućica za psa a ne aerodrom

Eksproprijacija zemljista, projektna dokumentacija, izgradnja objekta sa pratecim sustavima, izgradnja novog tornja kontrole letenja, nove procedure prilaza, zaposljavanje, obuke, uspostava međunarodnog granicnog prelaza itd, itd, itd.
Aerodrom se gradi nakon visegodisnjeg istrazivanja i gomile studija. Privreda mora opravdati takvo ulaganje. Kada se odluci na izgradnju takvog infrastrukturnog objekta to se smatra visegeneracijskim i politickim i drzavnim uspjehom. To je najskuplji saobracajni infrastrukturni projekat. Ovde se ljudi bacaju aerodromima kao ping pong lopticama. Kao i zasto nema neke linije, zasto se ne uvede ova ili ona. Brate ko god tako razmislja neka uzme avion, otvori kompaniju i uvede destinaciju i zaradi novce.
Nevjerovatno je da na portalu ima toliko strucnjaka koji imaju toliko znanje a nisu zaradili milijarde i postali novi O Leary ili Varady.
Ako nemate za avion i kompaniju, krenite sa kombi 8+1 prevozom. Skupite za sledeci kombi, pa sledeci i sve tako do prve Cesne pa onda Cesna po Cesna do Embraera. Itd do Airbusa A380. Gospodo ne gubite vrijeme nego pravac na buissnis. Pisite istoriju avijacije.
Isto vrijedi za ove strucnjake sto bi gradili aerodrome po otocima. Kupite livadu pa napravite letiliste i uzmete lovu u sezoni. I tako dok ne skupite za pistu. Itd itd.
Sve moj do mojega.

Dok se ne riješi plaćanje pristojbi koju splitski aerodrom plaća enormno mslm i do 60 % jer je u vlasništvu grada Splita i županije Zagrebački koji je privatiziran plaća nesto a na godišnjoj bazi su lila po zaradi. Najprije to rješit

Zračna Luka Split otkupljuje zemlju sjeverno od USS-a, a to jasno govori u kom smjeru će se širiti SPU.

To nije istina.

Onome tko zna o čemu govori.

Istina je, mozete pogledati na sajtu https://oss.uredjenazemlja.hr i videti da je ZL Spit vlasnik parcela severno od aerodroma.

Pa zasto bi kupovali parcele severno ako nece tamo da se sire?

Druga staza ili cargo? Oh Boze 😆

Nema to veze sa proširenjem na sjever.

To što je vlasnik ne znači puno.

Pozdrav,
Ulaskom na stranice uredjenazemlja,je vidljivo da zračna luka Split d.o.o. otkupljuje zemljišta oko aerodroma. Nasuprot novog parkinga veličine 87000m2,vlasnici su i parcele veličine 153000m2. s sjeverne strane piste,nasuprot terminala imaju nešto više kvadrat(nešto je u vlasništvu države), tako da prostora u blizini za povećanje stajanke ima

Zanimalo bi jer nisam dovoljno upućen u tehničkom smislu zašto ne mogu na mjesto današnjeg parkinga napraviti stajanku s nadvožnjakom za avione s sadašnje stajanke?
Jer spajanjem ove dvije čestice i premještanjem ceste između njih bi se dobila velika površina.
S sjeverne strane se u potpunosti slažem da ne, ali nažalost u skučenom prostoru nekada jednostavno nema izbora

Alene prvoklasni članak.
I mislim da bi za Split još jedna stvar bila PRAVA uz ovo. Trajektna Luka,Željeznički kolodvor,Autobusni Kolodvor. I Aerodrom. Pošto je ljeti Split prometni HUB svih vrsta i tipova. Moja vizija bi bila uz ovu što ste naveli. Da je dovest prave ljude Vizionare. Da se takvo što realizira.

Laki METRO(Tramvaj). Trogir,Kaštela,Zračna luka,Solin,Trajektna Luka(Split). Može jedna linija ili dvije. Nebi bio problem MIX Tunela-Ceste-Vijadukt. I bio bi prava AORTA vjerujte mi. I ogromno rasterećenje prometa. Nalik na Tel Aviv i Antwerpen.

Druga napraviti Tunel od Petlje Autoceste iz Solina ispod Splita direkt do Trajektne Luke. Spriječilo bi se ona zagušenja prometa auta,kamiona,autobusa kroz centar Splita koji idu na OTOKE.

Te zadnja napraviti OGROMNI SVEOBUHVATNI TERMINAL “HUB”. Željeznički,Autobusni Kolodvor, Trajektna Luka,Logistički Terminal(za Otoke) potpora za Kamione. I mnogo parking mjesta. Hotel i Šoping centar. Sve u jednoj ZGRADI. Moglo bi se realizirat vjerujte mi samo da se ima Misije i Vizije. Ukomponirati sve to.

Što kažete na sve to. Ima li Logike.
Veliki pozdrav.

U principu sve točno uz jednu primjedbu: zaboravljate jedno: turiste koji su bukirali paušalno putovanje sa transferom ne možete do luke transferirati nikakvom željeznicom već isključivo cestom. Time gužva s te strane ostaje. Tunel kompletno ispod Splita do trajektne luke ima smisla, pitanje je jedino da li je to tehnički izvedivo i uz koju cijenu. Stoga bi po meni trebalo trajektnu luku kompletno preseliti izvan grada kao u Zadru. Bilo kako bilo: sve to košta velike novce i dugo vremena do realizacije… S druge strane imamo gotovu luku na par metara od aerodroma… Time bi se barem s te strane rasteretilo cestu i grad.

Alene br.2 hvala vam mnogo na komentaru.
Ja bih ipak insistirao da luka ostane gdje je. Može se širiti na pučinu zaštitnim nasipima. Ogromna površina kolosijeka željezničkog kolodvora je Idealan prostor da se zaobiđu Imovinsko-Pravne Zavrzlame. Baš bi tu IZNAD gradio Čvorište. Autobusni kolodvor, Parking, Terminal za kamione, Šoping centar,Hotel. I zbog Kruzera također smatram da je centar bolja opcija.

Upravu ste za Transfere ja ne mogu zalaziti u tu branšu mnogo jer stvarno o istoj ne znam mnogo. Ali ako treba po meni za klijentelu nije problem unajmiti čak i Katamaran. Za laku željeznicu sam rekao baš i razloga cjelogodišnjeg benefita. A iako nije kod nas možda toliko rašireno. Mislim da mnogi Turisti-Posjetitelji na drugim lokacijama u svijetu rađe biraju to nego Taxi ili Transferne firme.

I još veoma mi je drago da sam u RH Konačno naišao na ljude koji obrađuju Teme slične mojima. I kojima je to barem dijelimično područje interesa.

I još bih vas nešto upitao malo direktnije ako se nečete ljutiti. Jeste li upravo Vi AUTOR uratka. Ne mogu se točno sjetit Datuma i Izvora. Ali znam da je autor Alen Foglar. Dijelo u kojem je autor obradio Utjecaj i Razlike(Prednosti-Mane). Željeznice velikih brzina i Avioprijevoza na području Njemačke. Samo opet kažem ne znam datum i izvor. I ako ste vi Autor molio bih vas lijepo kako i gdje doći do tog uratka bio bih vam jako zahvalan.
Ja razdužim kao i uvijek.
Molim vas nemojte mi zamjeriti.
Veliki pozdrav.

Planovi su bili da se hub napravi na kopilici, a do trajektne luke vozi metro. Nije se puno napravilo na tom planu. Prugu do zračne luke blokira grad Kaštela, tj nije odredio rutu za prostorni plan.

Алене, не знам гдје да вас питам па онда на овој теми, јер имате претплату на Јутарњи? Пише да се гради пруга испод земље до МЗЛЗ. Јерсте ли прочитали чланак?

а шта мислите о томе и јесте ли у међувремену прочитали?

Stajanka se može graditi prema jugu, nadovezati na nedavno napravljenu stajanku i prelaziti preko županijske ceste prema parkingu,pa čak i na parking, paralelno u odnosu na stajanku se može raditi i zgrada koja bi bila povezana tunelima sa stajankom, tako da putnici ne silaze iz aviona na stajanku neg ulaze direktno u zgradu.
Ono što hoću reći, za stajanku zračna luka ima svog zemljišta dovoljno.
A onda u to slučaju rulnica bi mogla ići sa južne strane uzletno sletne staze.

Ni prva, ni zadnja!

Split treba prebaciti na drugu lokaciju

Realan problem koji nije riješen na vrijeme. Početkom devedesetih se to moglo mnogo lakše urediti. početkom 2000 moglo se malo teže ali se moglo, ali sad je stvarno problem.
Ali ukoliko se sad ne riješi neće nikad. doći će do preinvestiranja i ući se se u nerješiv problem.

Splitu ne da treba nova rulnica splitu treba i nova pista. razlika izmđeu BEg (ako ga uzmemo kao reper najvećeg aerodrom u regiji) i splita je u tome što beograd nema tolike oscilacije. nema toliko izražena vršna opterećenja i što beograd u top sezonama ima manje stvarnih putnika od splita. split nema transfere koji se računaju puta 2.

Split ima dva rješenja sad, da se pista pomakne na sjever koliko god može a da se radi nova rulnica. da se širi terminal i stajanka što je abnormalno mnogo para. To traži mnogo novca i vremena. drugo rješenje je preseljavanje aerodroma na drugo mjesto a da se veoma veoma atraktivno zemlčjište proda ili izda

Zemlja severno se može iskoristiti za mali terminal generalne avijacije i možda extra stajanke za avione klase A220/ E195 jer sve će manje biti turbopetopeleraca koji dolaze.
Transfer putnika goriva i svega se može raditi tunelom ispod piste.
Toronto ima infield terminal da 10 gate-ova koji se koristi tokom vrsnog opterećenja i nalazi se izmedju 4 piste.

Tome se oslobađa prostor na postojećoj stajanci za taxiway prema zapadu.

A sto se tiče otkupa zemlje, kada bi danas imali gomilu novaca, obzirom da su neki delovi toliko isparcelisani ( ima prolaz koji ima 10 vlasnika npr) nema sansi da taj gordijev čvor reši u narednih 1000 godina

Iskreno Split bi morao dogovoriti sa državom da ne plaća profit u budžet, a sa 16-17 milijuna EUR godišnje, za 3-4 godina mogli bi otkupiti zamlju i napraviti rulnicu.

Da je pameti ta rulnica bi bila gotova odavno. Pa barem da jedan prag povezuje sa stajankom. No nažalost je management inertan i nisu u stanju pronaći način za proširenje.

A zašto to ne kažu državi pa da ih država izume od plaćanja dijela profita u državni budžet?

Uopće nije istina da se nema novaca. Problem je što managment ne zna raspolagati novcima pa zato imamo sulude odluke glede financija.

Bio je članak u slobodnoj gdje se direktor žali da su tražili od države da ih se izuzme, ali su ih odbili….

Nema tu baš mjesta za proširenje budimo realni.

Pozdrav, ima li Split uopće prostora za paralelnu rulnicu na vlastitoj zemlji? Isto tako me zanima postoji li mogućnost paralelne rulnice sa sjeverne strane staze ukoliko već ne sa južne?

Prelaz piste minimalno usporava operacije. Hiljade aerodroma ima prelaz piste i ne zale se.

Ali u situaciji kada bi aerodrom morao da izdvoji bitno vise novca radi otkupa maslinjaka, bolje uraditi severnu rulnicu jer ima manje maslinjaka za otkup.

Pozdrav,
Kao autor ovog pitanja također promišljam kako sa sjeverne strane eventualno postoji više mjesta nego sa južne te kako krosiranje staze minimalno usporava operacije pogotovo što se isto može odvijati odmah nakon prelaska zrakoplova pored spojnice bilo nakon slijetanja ili polijetanja. U tom slučaju zrakoplov koji je sletio ne bi još niti napustio stazu dok bi ovaj već krosirao stazu i bio u puno povoljnijoj situaciji jer bi se izbjegao backtrack. Samim time protok prometa na LDSP bi bio uvećan.

”Paralelna rulnica na sjevernoj strani bi bila bacanje novaca jer bi avion morao prelazit preko USS, a što napotrebno usporava operacije.”

——————————————————————————————————————————-
A da li bi se dalo izvesti da se na sjevernoj strani izgradi nova pista (USS),a da postojeću USS pretvore u rulnicu onda?

To bi vjv. koštalo više nego da mogu ubaciti rulnicu između terminala i postojeće USS, ali ako nema mjesta……

Postojale su neke priče da bi se aktivirao prekop pantana za vojne namjene u drugoj fazi razvoja HRZ te nabake dodatnih Rafala. Tada bi u Splitu bila dežurna para koja bi mogla vršiti nadzor juga BiH, CG Albanije i Makedonije. U tom slučaju, proširenje piste prema jugu i paralelna rulnica postaju državni interes te ekspoperacija i financiranje dobivaju drugačiju dimenziju.

Rafale ili bilo koji moderni lovac moze uzletjeti sa 500-600 metara, a za sletanje ne treba ni 1000 metara.

Zasto tvrdite da su sirokotrupci onemoguceni prometovati u SPU zbog piste od 2500m?

Mogu, uz neke limitacije, jer ima i manjih pista di prometuju sirokotrupci

Jučer je A340-300 letio iz Splita za Islamabad.

Kako je to moguce ako autor kaze da je to moguce samo unutar Evrope?

Ili se Islamabad iznenada preselio u Evropu?

Pa kako onda na 2500m na nizu aerodroma slecu sirokotrupci sa long-haul linija?

Ne slijeću.

———————————————————————————————————————————–

2018.g je u Rijeku iz Chicaga sletio cargo 744 od Atlas Aira i nakon nekoliko dana je poletio za Hong Kong, bez stopa.
Nekako sumnjam da je iz Chicaga stigao prazan ili ako i je, a da je onda i poletio prazan za Hong Kong….

Jedno je sigurno, u periodu od kraja 2017.g. do početka 2019.g. bilo je masu cargo letova iz Rijeke za Bliski istok što je razdaljina od nekih cca 4000km i sigurno nisu polijetali prazni (Md11 i 747f). Polijetali su tako da uopće nisu koristili cijelu dužinu piste u Rijeci (2500m)….

Ovo je moje laičko naklapanje temeljeno na onome što sam vidio na svoje oči budući da sa balkona vidim pistu ZL Rijeke….

Na kraju, javno su dostupni podaci koliko je kojem avionu potrebno za take off i po tome ispada da u Hr. mogu slijetati/polijetati iz Zagreba, Dubrovnika i eventualno Pule jer je tamo pisat dugačka 3km.

B777-300ER
DOW(dry operating weight) ovisi o puno toga ali uzmimo da je neka srednja vrijednost 165 tona.
Znaci masa aviona sa cateringom i posadom. Ima i sa manjim. B777 trosi oko 8 tona na sat. Za rezervu i alternaciju od pola sata treba ostat nakon slijetanja jos cca 8 tona (avion je tada najlaksi).
Ldsp, staza 05, suha, bez vjetra, 25 stupnjeva , tlak 1013. Max tezina poletanja iznosi 310 tona. Za stazu 23 isti uvjeti 308 tona. 165+88= 253. Do 310 tona ima korisnog payloada 57 tona, sto je oko 400 putnika (ako racunamo da je putnik sa prtljagom oko 100 kg) i jos 15 tona carga. Za letove od 10 sati. Za duzi let racunajte sami. Komotno se moze dohvatiti istok SADa.

A330-200
DOW oko 125 tona,potrosnja oko 5.5 tona na sat. 5 tona rezervi. 10 sati leta oko 60 tona goriva. Isti uvjeti u Splitu. Staza 05= 214 t
Staza 23=219 t. Vidimo obrnutu situaciju da je staza 23 bolja. Da ne ulazimo sad u rasprave zasto 125+60= 185 tona. Ostaje oko 30 tona korisnog payloada.

Uzeto je 25 stupnjeva sto bi bio slucaj ljeti navece ili ujutro. Na B777 se dobi jos 5 tona npr ako je vani 15 stupnjeva.

Dragi gosp. Šćuricu, ne postoji aerodrom za long haul i short haul avione, sto Vam skrecem pozornost vec masu puta. Nadam se da cemo ovim kalkulacijama napokon zatvoriti ovu temu. Govori vam covjek koji sjedi jako puno godina u nosu aviona.
Druga stvar su rulnice, nosivost piste, okretanje na stazi i jos neke stvari. Ali sama pista nije problem.
Lp

Vama su letovi 8-9 sati kratki?
Koliko ja znam, za toliko se do amerike dodje……

Odete na stranicu proizvodjaca, pogledate MTOW i duzinu piste za poletanje i na to dodate 15% za hot i humid

Na SPU mogu sleteti sirokotrupci iz JFK/EWR i YYZ.

Ali ne mogu poletjeti.

Kada razmatramo potrebu za proširenjem stajanke zračne luke Split, jedino rješenje koje se čini izvedivim jest korištenje stajanke MORH-a na Divuljama i izgradnja rulnice do početka piste 05. Iako ovo možda zvuči kao scifi poduhvat sadašnjeg vremena, nedvojbeno je da je proširenje stajanke nužno kako bi se zadovoljile potrebe rastućeg broja putnika. Integracija putničkog terminala s tim dijelom stajanke predstavlja dodatni izazov, no s temeljitim planiranjem i tehničkim rješenjima, moglo bi se pronaći optimalno rješenje za sve uključene strane.

U idealnom slučaju, produženje postojeće stajanke prema jugu, preko parkinga i ceste, predstavlja elegantno rješenje koje bi eliminiralo potrebu za dodatnim kupovanjem zemljišta ili građenjem novih infrastrukturnih elemenata poput rulnica i paralelnih prometnica. Proširenje stajanke na ovaj način omogućilo bi stvaranje znatno veće stajanke koja bi mogla učinkovito riješiti problem nedostatka prostora za zrakoplove, čime bi se zadovoljile potrebe rastućeg prometa putnika. Osim toga, takvo proširenje stajanke prema jugu omogućilo bi lakšu povezanost s terminalom, budući da bi stajanka bila bliža postojećoj infrastrukturi zračne luke.

Čini se da management vidi u svemu izazov. I ne govorim samo od povećanju stajanke, produženju poste ili dodatavnju rulnica već postoji izazov u rješavanju pitanja povezivanja Zračne luke s gradom Splitom vlakom, tako je već godinama taj projekt na čekanju. Željeznička je pruga udaljena samo 800m od zračne luke. Ipak, očto je da su administrativne prepreke ili politički faktori spriječili dosadašnje napore da se ovaj problem riješi. Iako su potrebni i drugi infrastrukturni projekti. Sve ukazuje na dublje izazove s kojima se suočava razvoj ove zračne luke.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/grad-kastela-stao-na-put-zeljeznici-od-splita-do-aerodroma-traze-da-se-pruga-ukopa-a-to-bi-za-spornih-10-kilometara-stajalo-100-do-200-milijuna-9333215

A što je sa vlastitim sredstvima?

14 milijuna profita nije nedovoljno za rulnicu. Barem dio iste.

A što vi mislite koliko zemljište dođe?

Ima

Minijaturna, premalecka, sitna stajanka splitskog aerodroma ima toliko puno problema, Alene, da masline nisu ni previše bitne. Parkirne pozicije su preblizu zgradi, spojnica prema pisti ide uzbrdo i avion kada se zaustavi ispred spojnice, pa mora ponovo krenuti, mora toliko povećati snagu motora da avioni generalne avijacije, koji su parkirani iza, lelujaju od snage ispuha motora. Putnici šetaju do aviona dok se drugi avion, koji se okreće za polazak na susjednoj poziciji, pokušava maknuti da ne otpiri ove putnike. Rulna staza je neophodna upravo zbog suludih akrobacija s voženjem po platformi i čekanjem na spojnicama, jer je prostor toliko mali, a gužva na platformi u ljeto toliko nenormalna da aerodrom zaslužuje naziv Quentin Tarantino Dalmatia Airpirt, a ne Jerolim. Rulna staza ne bi ni na koji način napravila problem s parkirnim pozicijama, kao što ste napisali, jer bi oslobodila prostor na spojnicama i avioni bi čekali jedan iza drugog na rulnoj stazi, a ne više na stajanci, ispred spojnice. Uglavnom, Split je naš lijep i poznat grad, jedan od centara hrvatske kulture i tradicije, ali je splitski aerodrom totalno suprotno, skalamerija nagurana na užasno malom prostoru, a pogotovo nije funkcionalan, tako loše osmišljen. Bolje bi bilo da ga daju u koncesiju kinezima. Napraviše nam kinezi most bez problema, tako bi i od splitskog aerodroma napravili dragulj. Ali to je već druga priča.

Ne treba ni koncensija. Samo treba sposobni managment.

Ako nema rulnice nema ni sposobnosti.

Ma krasan i sposoban management,koji za drugi grad po veličini nije u stanju desetljećima osigurati par letova za London zimi. Sposobnost na razini nema što.

Da leti, koliko letova? Vama je svejedno jer ste sad našli argument za koji ćete se uhvatiti i tupiti. A u stvarnosti, ako netko iz Splita zimi želi za London, nema leta ni za lijeka osi tih par datuma.

Lijepo vam je čovjek odgovorio. Realno i to što OU leti, jedva da leti. Osim toga ti letovi su svega 1pw.

2 min.

To što netko ne pokreće letove ne znači da nema potencijala.

Agilnost? Koja agilnost? Nema apsolutno nikakve agilnosti managmenta da se išta napravi po pitanju bolje zimske povezanosti.

Ako Brindisi preko puta Jadrana može imati min. 120.000 putnika mjesečno, valjda Split može imati min. 60.000.

I ne, Alene. To što neke linije nema ne znači da nema potencijala. To što govorite je previše kontradiktorno za nekog tko konstantno predlaže nove linije.

Čudo se jedno trudi. Dubrovnik se trudi, a ne Split.

Novac za motivaciju letova? Dobre su vam šale o Splitu.

Te četiri domaće linije su produkt drmžavnog PSOa.

Kakav oni pristup imaju razvoj zimskog prijevoza je kriminalan i za svaku osudu. I to vam kažem kao netko iz Dalmacije. Zimski promet je na razini Niša što je sramotno. Još više sramotno je što zimski promet daleko ispod talijanskih leisure aerodroma poput Brindisija i Alghera.

Lukšine izjave o zimskom zračnom prometu spadaju isključivo u kategoriju ljenosti.

Novac za motivaciju letova? Je li to onih 500.000 kojih je HDZ dogovorio da ide u džep Croatia Airlines?

Budimo realni, potencijal se ne iskorištava niti se radi išta po pitanju razvoja zimskog prometa. Samo se pokušava opravdati nerad pred medijima i to je to.

Varna, iako za gotovo duplo manji aerodrom od Splita, ima 11 zimskih međunarodnih linija. To što Varna ima više linija je apsolutno sramotno za Split, iako Varna ne bi trebala biti nikakav uzor.

Niš je također za pljunuti od Beograda koji ima preko 7 milijuna putnika godišnje.

Zašto vi branite njihov nerad meni ni malo nije jasno.

Uspoređujete kruške i jabuke.
Nije me briga za Mikonos briga me za Split čiji managment ne radi apsolutno ništa po pitanju cjelogodišnjeg prometa. Ako se na Krfu ne radi kako treba ne znači da se i u Splitu treba tako raditi jer postoje mnogi obalni aerodromi koji imaju bolji razvoj zimskog prometa od navedenih. Zašto primjerice niste uzeli Paphos koji ima preko 40 cjelogodišnjih linija?

Sve su to, ponajprije, kao što je Split, zračne luke sa uprava koje nisu u stanju razviti zimski promet.

Je li Split usporediv sa Mikonosom, Krfom i Menorcom? Baš i ne. Sve su to otoci sa limitiranim stanovništvom.

A Ryan nije prijevoznik? Ryan vrijedi manje? Svaka čast Paphosu! Neka se splitske ljenčuge malo pokrenu i dovedu linija koliko i Paphos.

Što kažete na Brindisi?

Pogledaj kako se tamo razvija zimski promet.

A Ryan nema veliku ekspanziju u Hrvatskoj? I zašto Split ne bi bio ne prvenstveno turistička zračna luka.

Samo pravdate ljenost.

*Pogledajte

Taj sposobni management bi mogao očistiti prozore i rešetke nosivih konstrukcija plus one plave galebove u autobusnom terminalu. Ja danas sletio sramota koliko taloga prašine na nabrojanom.
Trava na parkingu zapuštena i nepokošena.

Svaka čast baš krasno ogledalo turizma.

Bravo managment!

Realno nema neke šanse za masovnu kupovinu zemljista potrebnog za sve to. To su sada (tupavim zakonima) sve privatne parcele sa legaliziranim građevinama. Imate hrpu ljudi koji ne žele prodati iz principa, drugi dio koji žele basnoalovbe cifre.
Država/grad su nezainteresirani za to rješavati a da i krenu opet bi koštalo brdo para i trajalo desetljećima (koje aerodrom nema).

Izvlaštenje (eksproprijacija) se kod nas jako jako JAKO tesko provodi. Slobodno se moze rec da ta opcija – de facto – ne postoji.

Niste baš u pravu, tih godinu dana i uz teške političke pritiske je teška iznimka. Evo npr gradnja ceste od 100m u Šibenskoj županiji – izvlaštenje se provodi od 2007.g i dosad je riješeno cca 30% čestica porebnih za cestu. Napravljeno je bar 4 ili 5 procjena. Meni osobno je procjena za komadić parcele bila neka suluda cifru (bar 3x veća od realne tržišne) na koju sam pristao i onda čekao još 10 godina na isplatu od lokalne općine.
Tu vam ima stotine malih šerifa i još toliko interesa, i u sve to je upleteno hr sudstvo, županija, općine – a svi znamo kako oni rade.

Čak i da prođe izvlaštenje u tom roku (geodeti, procjenitelji, sud, općina, županija), na kraju netko to mora sve isplatiti. Procjene su bolesne, meni su konkretno prije dosta godina procjenjivali manje atraktivan kvadrat na 500eura/m2 a masline na 400eura/kom.
Zamislimo da se nitko ne žali, da nema nikakvih šerifa koji vrše pritisak i drugih interesa, da su svi na općini maksimalno efikasni, da geodet isti čas obavi posao, da se na sud ne čeka 10 mjeseci. I da je sve tako, otkud pare?

Nema svako zemljište istu cijenu.

Em nije građevinsko, em je 100m od piste. To zemljište ima daleko najmanju vrijednost u cijelim Kaštelima.

Da je eksproprijacije ne bi ucjenjivali.

Apsolutno nije skupa. Ta zemlja nema gotovo nikakvu vrijednost naprema ostalim parcelama u Kaštelima, a baš zbog blizine piste.

Sami ste rekli da nemate ni najmanje ideje koliko ta zemlja dođe.

250.000 kvadrata daleko atraktivnijeg zemljišta je 2020. godine prodano za 11.5 milijuna eura. Iako ta zemlja uopće nije iskoristiva za proširenje piste, stajanke ili rulnice, ZL je iz nekog nelogičnog razloga kupila tu zemlju.

To hvale vrijedan potez? Dajte uozbiljite se. S jedne strane nema para za obnovu piste ali ima za beskorisno zemljište. Koji će vrag Splitu 250.000 kvadrata neiskoristivo za proširenje piste, stajanke ili rulnice mi nije jasno.

Umjesto da su išli u eskproprijaciju zemlje za rulnicu oni se bave glupostima.

A zašto se ne bi prodala nekom drugom? Što bi bilo loše u tome?

Samo ima jedan problem oko te “jeftine” zemlje…. KOŠTALA JE 11.5 MILIJUNA EURA I NIJE ISKORISTIVA ZA NIŠTA.

11.5 milijuna je sasvim dovoljna cifra za otkup zemljišta za gradnju rulnice do jednog praga.

Sretno SPU! Isto tako, morao bi produljiti stazu jer je Split vjerojatno idući kandidat u RH za prekoceanske letove.

Treba smjeniti managment pa će se sve riješiti.

Kakve crne prekooceanske letove,a tek im se uvodi jedan Istanbul i to sezonski. Nemaju niti jedan jedini let sa Bliskog istoka. Stvari trebaju ići nekim redoslijedom,. Dajte ljudi stvarno, nekad malo treba uključiti realnost.

Split nije nikako kandidat za daleke letove (pod kojima vjerojatno mislite SAD). Da biste shvatili zašto, morate znati američki “sklop”. Amerikanci kada dolaze u Europi imaju sasvim drugačije predodžbe i drugačije planira putovanje no mi Europljani. Recimo kada Amer ide u Salzburg, ne ide gledati grad, ne zanima ga Mozart, već ide na izlet “Sound of Music” (hrvatski naslov filma je bio “Moje pjesme, moji snovi” sa Julie Andrews), u Beču možda i ode u Schönbrunn ali prvi cilj mu je “Vienna Walz”, u Parizu će možda i otići pogledati Louvre izvana, ali cilj mu je Eiffelov toranj, u München ne ide zbog recimo Pinoteke već zbog Oktoberfest-a i pive u Hofbräuhaus -u te zbog posjete “Cindarella’s Castle” – dvorac Neuschwanstein – za kojeg Ami zna isključivo zbog toga što je Walt Disney taj dvorac uzeo kao “podlogu” za Pepeljugin dvorac u Disneylandu.. Dioklecijanova palača Amera ne zanima i stoga mu je Split samo eventualna usputna stanica na putu iz/za Dubrovnik. I molim vas nemojte sada odmah početi sa time kako ja to tvrdim jer navodno mrzim Split. Ja sam puno radio sa Amerima i znam njihove prioritete na putovanjima. Tako na primjer njih ne zanimaju niti Plitvice, Postojna, kanjon Zete ili slapovi Krke. Njih zanimaju prije svega određene građevine ili pak mjesta koje poznaju iz filmova i serija.

Da,gosp.Alene ,zanimljivo !
A znate zašto ? zato jer je to problem Splita i mnogo je složeniji nego Vi i mnogi mislite.
Naime, plan proširenja zračne luke (4 faze)
nakon prve dvije faze koje su realizirane je stao,treća faza-promjena asfalta uss i dodavanje osvjetljenja centralne osi staze trebalo je završit u periodu 2019-2021,NIŠTA,
-četvrta faza (2023-2025),dodavanje nove rulne
staze,bez ikakve dokumentacije,plana itd.VRLO UPITNA !?
Što se tiče tvrdnji Alena Foglara,nije u pravu,u Splitu se isto kao i u Dubrovniku snimao IGRE PRIJEDSTOLJA,i to na više lokacija,znači ameri imaju što vidit.
Split je prije dvije godine planirao let za Kanadu i počele su se primat rezervacije,onda je to naprasno otkazano,u zadarskim sredstvima informiranja obavijest da Zadar ide na proširenje,produljene piste(3,5km) za interkontinetalne letove !?!? ima li to kakve veze !?!?!
E sad postavlja se pitanje,da li dvije zračne luke udaljene jedna od druge niti sto kilometara zračne linije imaju potrebu produljna piste zbog interkontinentalnih letova ???
Radi se gradu čija županija ima 150 tisuća stanovnika i koji je u političkom usponu i ekspanziji,te o gradu čija županija ima preko 450 tisuća stanovnika i nema nikakav politički lobi ,jedino domaće izdajnike.
Prvi grad još ima četri kuma tj četri jahača apikalipse.
Drugi grad ,iako je drugi grad u državi nema niti jedan pristojan izlaz sa auto puta,područje sa oko 350 tisuća stanovnika u izolaciji !?
Ima li taj grad ikakve šanse,nema ,uništit će ga!
Vidi se i po broju stanovnika,jedan raste,drugi gubi stanovnike.
Ovo su vam činjenice,bilo koji komentar je suvišan
I zato se Kalmet žuri,kurbin pir ne traje dugo
Jahači apokalipse će odjahati !

U nikakvoj zahvaljujući presposobnom managementu.

Vi želite reći da što god da managment odluči to je dobro, pravilno i logično?

Stvarno Alene? Zašto onda nema vaše kritike managmenta?

Najbolji managmenti regije su:
Beograd
Zagreb
Duborvnik
Zadar
Priština

Kritizirali ih niste nikad.

No zagrebački managment je napravio novi terminal, novu rulnicu, novu stajanku, obnovio dio piste, doveo hrpu novih linija, uspješno razvija long haul bez obzira što je pandemija poremetila sve. Zar je to nedovoljno?

Sarajevo uspješan? Čudo jedno.

Zašto mi nije dozvoljen komentar upućen ovom bečkom kelneru koji je umislio da je netko i nešto pa samo tako može ljude generalizirati?

Da, treba malo kulture.
Volim čitati od gosp. Foglara komentare, jel volim čuti i često oprečna mišljenja od mojih. Zanimljivo, nisam znao da je gosp. Foglar radio u zrakoplovstvu, ja sam mislio samo da je htio biti pilot pa zbog liječničkog nije nazalost mogao. Gdje je to bilo?

Istina

Da, zanimljivo. Ali to uopće nije istina. I ja sam radio (i radim) sa Amerikancima, i njih zanimaju i Plitvice, i Postojna, i rafting na Cetini, i Kornati i sto drugih stvari… Kljuc je u tome koji Amerikanci dolaze… Amerikanaca ima vise od 330 milijuna… NISU svi i isti i ne zanimaju ih sve iste stvari

@anon 15.02: naravno da zanimaju pojedince, problem je masa koju to ne zanima. A tu masu trebamo za takve letove. Amer u principu želi u što kraće vrijeme vidjeti što više “Highlights” kao što sam napisao u mom komentaru. To nije niti uvredljivo niti omalovažavajuće, to je jednostavno ono što tržište traži.

A vi znate što Ameri traže? Jeste li vi Amer?

Ne treba generalizirati. I među Amerikancima postoje ljubitelji kulture i povijesti. Ali čini se da većina pada u ovu kategoriju opsesivnih turista za ikonama. Za njih je putovanje utrka s vremenom, gdje se na popisu nalazi što više poznatih znamenitosti, bez obzira na dubinu iskustva.

I što je s tim loše? Pa, osim što je šteta propuštati bogatstvo koje Split nudi, ova vrsta turizma ima i negativne posljedice. Lokalno stanovništvo se suočava s hordama neinformiranih turista koji ne poštuju kulturu i tradiciju. Grad se pretvara u kulisu za selfieje, a ne u mjesto autentičnog iskustva

OK ovo nisu Amerikanci nego su moji prijatelji Kanadjani, kojima su Split, Dubrovnik i Kotor bili primarni bas zbog istorije a ne Game of Thrones. Ovde govorim o 6-7 bracnih parova sa kojima smo razradjivali sta da posete. Jednom je Dioklecijanova palata bila primarni razlog dolazka na jadran. I interesantno svi su doleteli u Split i vracali se iz Splita a ne iz Dubrovnika.
E, da, posle sam dobio izvestaj kako je voznja oko Kotora ludorija sa uskim ulicama 🙂

Ne bi li da Ameri nisu dolazili u Hrvatsku prije te serije, a niti je slučaj da svi tu seriju gledaju.

To mi i zvuci kao Amerikanci ali cak to i ne mislim posprdno. Jeedostavno je uticaj mefija takv. Nisu ni nove generacije Europljana bolje. Dubrovnik je sad najvise hit od kako je snimana Igra prijestolja zbog cega se nama koji Dubrovnik znamo od ranije dize kosa na glavi da ga neko poistovjecuje sa nekakvom serijom, a mogu misliti tek Dubrovcanima. Hvaranima je jos gora žuč. Oni su postali mega popularni od kako je princ Harry upao u bazen.

Ovdje se apsolutno slažem s vama zašto Split nije kandidat za bilo kakve interkontinentalne letove ali ljudi nikako ne žele shvatiti. Za to onda postoji stvarnost

Znači nema šanse ni da će Zagreb dobiti letove za Ameriku?

Da ali se u Splitu snimao Game of Throens, a u Zagrebu ne. A kako Foglar kaže, Amere zanimaju isključivo Pepeljuga i Game of Thrones.

Pa očito su nepostojeći.

Pa to vaš Foglar tvrdi. On kaže da amerikance zanimaju isključivo lokacije gdje su se snimali filmovi i serije.

Realnost današnjice.

A čekajte. Je li se u Zagrebu snimao Game of Thrones? Ne. A ako nije što to znači? Znači da Zagreb nije interesantan američkim turistima.

I nisu to moje riječi to su Foglarove riječi.

Da, mrzite Split. Jer da ne mrzite bili bi ste objektivi te biste isti komentar napisali kada se raspravlja o letovima SAD-ZAG.

Split

1. Daleko više high yield američkih turista u gravitacijskom području
2. Snimanje Game of Thronesa
3. Poslovnjaci
4, Ogromna dijaspora

1. Apsolutno da. To svi podatci pokazuju. Sama činjenica da je United došao u Dalmaciju, a ne u Zagreb vam dovoljno govori gdje su bitni putnici.
2. Radnik u turizmu g. Foglar kaže da je to Amerima bitno.
3. Naravno da ima.
4. Apsolutno. Dalmatinska dijaspora u Americi je mnogobrojna.

1. Došao je ponajprije u Dalmaciju kao cjelinu.
4. Kajgana. Dalmatinska dijaspora je postojeća i daleko veća nego ona sa kontinenta. Provjerite statistiku!

1. Naravno da ima veze i sa Splitom, Hvarom, Korčulom, Pelješcom, Visom… Sve je to jedna cjelina koju amerikanci posjećuju.
4. Pogledajte statistiku.

Dijaspora u Sj. i Južnoj Americi je mahom iz Dalmacije zbog bolesti vinove loze u 19. Stoljeću. I po prezimenima je to vidljivo. Punta Arenas grad koji ima skoro 50% potomaka hrvata od čega su 90% s otoka Brača. Za amerikance ne znsm, ali iz južne amerike u zadnjih 5 godina sam sredio jako mnogo papira za južno-amerikance koji su dobili državljanstvo na temelju predaka( pradjed, prababa i sl) i svi su iz Dalmacije. Sad koliko je ta dijaspora jaka i koliko ima interesa za Hrvatsku je druga priča. Pa i poznati kanadski zifandel se dokazo da dolazi iz Hrvatske (Kaštelanski crljenak). Dalmacija je uvik imala veliku dijasporu i bila siromašnija od sjevera hrvatske do booma turizma u 21st. Moji did i baka su išli na “sezonu” u Slavoniju raditi poljoprivredne radove kao i mnogi u to doba.

Američki turisti u prošloj godini, prema podacima sustava eVisitor, u našoj zemlji najviše noćenja ostvarili upravo u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji te gradu Zagrebu, dok su među destinacijama najpopularniji bili Dubrovnik, Split, Zagreb, Hvar, Rovinj i Zadar. I ove godine od svibnja Dubrovnik će biti s SAD-om povezan izravnim avionskim letovima s SAD-om, pa je stoga ova kampanja još važnija.

Kalifornijski*

Pretplatite se na

DNEVNI BILTEN

– bitno više novosti (svaki dan >15)
– bitno svježije novosti nego na zamaaero
– stiže na vaš e-mail svaki radni dan

Na Dnevni bilten su pretplaćene najveće institucije i zračne luke

Pročitajte više>

POŠALJITE NOVOST

Budite i vi novinar zamaaero!
Ako pošaljete 10 novosti koje objavimo možete postati honorarni suradnik
i pisati za novac!